Buftea

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Buftea
Palača Stirbei
Palača Stirbei
Koordinate: 44°34′N 25°57′E / 44.567°N 25.950°E / 44.567; 25.950
Država  Rumunjska
Okrug Ilfov
Vlast
 - gradonačelnik Ion Stoica
Površina
 - Ukupna 54.87 km²[1]
Visina 110
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 22,178[1]
 - Gustoća 404.2[1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Službena stranica www.primariabuftea
Karta
Buftea is located in Rumunjska
Buftea
Buftea

Buftea je grad na jugu Rumunjske od 22,178 stanovnika.[1]

Buftea je administrativni centar okruga (judet) Ilfov[2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Buftea leži u Vlaškoj u dolini rijeke Colentine udaljena oko 20 km sjeverno od Bukurešta i oko 40 km južno od Ploieştia.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi dokument o naselju iz koje je izrasla današnja Buftea nalazi se u povelji izdanoj 15. juna 1577.[2] Ali je ona sve do 1960-ih bila selo, tek 1968. proglašena gradom, jer se tad zbog blizine Bukurešta doselilo dosta stanovnika.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

U Buftei danas posluje oko 600 poduzeća koja se bave proizvodnjom kartonske ambalaže, plastike, građevinskog materijala i prehrambenih artikala.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Buftea" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/romania-botosani.php?cityid=035731. pristupljeno 24. 02. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 "Oraşul Buftea" (rumunjski). Primaria Orasului Buftea. http://www.primariabuftea.ro/index.php/categorii/afisare/orasul_buftea/1. pristupljeno 24. 02. 2015. 

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • The Ancient History of Herodotus (Translated by William Beloe) (1859). Derby & Jackson.
  • Eutropius, Abridgment of Roman History (Translated by John Selby Watson) (1886). George Bell and Sons.
  • Hitchins, Keith (2014). A Concise History of Romania. Cambridge University Press. ISBN 9780521872386. 
  • Pohl, Walter (2013). "National origin narratives in the Austro-Hungarian Monarchy". u: Geary, Patrick J.; Klaniczay, Gábor. Manufacturing Middle Ages: Entangled History of Medievalism in Nineteenth-Century Europe. BRILL. str. 13–50. ISBN 9789004244870. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]