Craiova

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Craiova
Centralni trg
Centralni trg
Koordinate: 44°20′N 23°49′E / 44.333°N 23.817°E / 44.333; 23.817
Država  Rumunjska
okrug Dolj
Vlast
 - gradonačelnik Lia Olguța Vasilescu
Površina
 - Ukupna 81.41 km²[1]
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 269,506[1]
 - Gustoća 3,310.5[1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 31xxx
Pozivni broj (+40) 02 57
Službena stranica www.primariacraiova
Karta
Craiova is located in Rumunjska
Craiova
Craiova

Craiova je peti po veličini grad u Rumunjskoj od 269,506 stanovnika[1], svega par dekada prije 1992. grad je imao - 303,959 stanovnika.[1]

Craiova je administrativni centar okruga (judet) Dolj.[2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Craiova leži na jugozapadu Rumunjske, pored rijeke Jiu, udaljena oko 185 km zapadno od Bukurešta.[2]

Etimologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Postoje dvije teorije o porijeklu imena grada, po jednoj to je od staroslavenske riječi kral (kralj), koja se uvukla i u rumunjski kao - crai. Druga teorija tumači to izvedenicom od riječi krajina (granični, rub). Kako se prije 1475. Craiova ne spominje, danas je nemoguće reći koja je od te dvije teorije točnija. U svakom slučaju obadvije riječi su navjerojatnije bugarskog ili srpskog porijekla, jer su obadva naroda tokom historije živjela u tom kraju kao manjine.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Craiova je grad duge historije, u neposrednoj blizini grada arheolozi su otkrili ostatke rimske utvrde sagrađene u vrijeme cara Trajana.[2]

Od kraja 15. do 18. vijek Craiova je bila sjedište vojnih guvernera regije. Grad je napredovao kao regionalni trgovački centar, i pored toga što ga je pogodio potres - 1790., kuga - 1795. i turski napad 1802. za kojeg je izgorio.[2]

Znamenitosti i kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Najstariji sačuvani arhitektonski spomenik je crkva sv. Dimitru, obnovljena nekoliko puta, koja još uvijek ima svoj orginalni izgled iz vremena kad je podignuta - 1652.[2]

Grad ima univerzitet od 1966., državnu filharmoniju, teatar i regionalni muzej.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Craiova je industrijski centar u kom se proizvode dizelske lokomotive. transformatori, rudarska oprema, prehrambeni proizvodi i alatni strojevi. [2]

Gradovi prijatelji[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Craiova" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/romania-dolj.php?cityid=069900. pristupljeno 22. 02. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 "Craiova" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/141669/Craiova. pristupljeno 22. 02. 2015. 

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • The Ancient History of Herodotus (Translated by William Beloe) (1859). Derby & Jackson.
  • Eutropius, Abridgment of Roman History (Translated by John Selby Watson) (1886). George Bell and Sons.
  • Hitchins, Keith (2014). A Concise History of Romania. Cambridge University Press. ISBN 9780521872386. 
  • Pohl, Walter (2013). "National origin narratives in the Austro-Hungarian Monarchy". u: Geary, Patrick J.; Klaniczay, Gábor. Manufacturing Middle Ages: Entangled History of Medievalism in Nineteenth-Century Europe. BRILL. str. 13–50. ISBN 9789004244870. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]