Giurgiu

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Giurgiu
Panorama grada zimi
Panorama grada zimi
Koordinate: 43°54′N 25°58′E / 43.900°N 25.967°E / 43.900; 25.967
Država  Rumunjska
Okrug Giurgiu
Vlast
 - gradonačelnik Nicolae Barbu
Površina
 - Ukupna 46.94 km²[1]
Visina 25
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 61,353[1]
 - Gustoća 1,307.1[1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Službena stranica www.primariagiurgiu
Karta
Giurgiu is located in Rumunjska
Giurgiu
Giurgiu

Giurgiu čita se Đurđu (bugarski: Гюргево/Đurđevo, turski: Yergöğü) je grad na jugu Rumunjske od 61,353 stanovnika.[1] Prije nekoliko dekada (1992.) imao je 74,191 stanovnika[1], ali mu je odtada opao broj stanovnika.

Giurgiu je administrativni centar istoimenog okruga (judet) Giurgiu.[2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Giurgiu leži na jugu Rumunjske na lijevoj (sjevernoj) obali Dunava, udaljen oko 65 kmjužno od Bukurešta.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Nastanak grada ni do danas nije potpuno jasan, pretpostavlja se da je nastao nakon što su genoveški moreplovci na dunavskom otoku izgradili utvrdu pod nazivom - San Giorgio, nakon tog je i naselje na obali preuzelo to ime.[2]

U historijskim dokumentima, ime Giurgiu pojavljuje se prvi put - 1394., u povelji vlaškog kneza Mirceje Starijeg. Osmanlije prvi put zauzimaju Giurgiu - 1417.[2]

Most prijateljstva preko Dunava

Nakon potpisivanja Sporazuma u Jedrenama - 1829., kojim je okončan Rusko-turski rat (1828–1829) Giurgiu je vraćen Kneževini Vlaškoj. Zbog tog je već 1830. podignuta crkva sv. Nikole u čast ruskog cara Nikole I. i godišnjice potpisivanja tog ugovora.[2]

Prva rumunjska željeznička pruga izgrađena 1869. spojila je Giurgiu sa Bukureštom. Prvi željezničko - automobilski most preko Dunava nazvan - Most prijateljstva, koji povezuje Giurgiu i Ruse u Bugarskoj, završen je 1954.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Giurgiu je danas postao važna dunavska luka, od industrije ima suvremeno brodogradilište, šećeranu, te tvornice konzervi, deka i tepiha.[2]

Gradovi prijatelji[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Giurgiu" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/romania-giurgiu.php?cityid=100521. pristupljeno 23. 02. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 "Giurgiu" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/234447/Giurgiu. pristupljeno 23. 02. 2015. 

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • The Ancient History of Herodotus (Translated by William Beloe) (1859). Derby & Jackson.
  • Eutropius, Abridgment of Roman History (Translated by John Selby Watson) (1886). George Bell and Sons.
  • Hitchins, Keith (2014). A Concise History of Romania. Cambridge University Press. ISBN 9780521872386. 
  • Pohl, Walter (2013). "National origin narratives in the Austro-Hungarian Monarchy". u: Geary, Patrick J.; Klaniczay, Gábor. Manufacturing Middle Ages: Entangled History of Medievalism in Nineteenth-Century Europe. BRILL. str. 13–50. ISBN 9789004244870. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]