Suceava
Suceava
| |
|---|---|
| Koordinate: 47°39′N 26°15′E / 47.650°N 26.250°E | |
| Država | |
| Okrug | Suceava |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Ion Lungu |
| Površina | |
| - Ukupna | 52.1 km²[1] |
| Visina | 325 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Grad | 92,121[1] |
| - Gustoća | 1,768.2[1] |
| Vremenska zona | UTC+2 (UTC+3) |
| Službene stranice www.primariasv | |
| Karta | |
Suceava čita se Sučava (njemački: Sotschen, mađarski: Szucsáva, ukrajinski: Сучава ) je grad na sjeveroistoku Rumunjske od 92,121 stanovnika.[1] prije nekoliko dekada (1992.) imala je 114,462 stanovnika[1], ali mu odtada stalno opada broj stanovnika.
Suceava je administrativni centar istoimenog okruga (judet) Suceava[2]
Suceava leži na sjeveroistoku zemlje u Bukovini, u kotlini rijeke Suceave. Grad je udaljen oko 146 km sjeverozapadno od Iaşia.
Suceava je osnovana prije 14. vijeka, na platou iznad desne obale rijeke Suceava.[2] Od 1388. Suceava je bila prijestolnica Kneževine Moldavije sve do 1564. kada je prijestolnica preseljena u Iaşi.[2]

Za vrijeme vladavine kneza Stefana Velikog u 15. vijeku, Suceava se razvila kao trgovački centar i carinarnica, tad su podignuta brojna skladišta i jake utvrde. Grad je počeo gubiti na važnosti nakon što su ga Osmanlije orobili u 16. vijeku.[2]
Osmansko Carstvo prepustilo je - 1775. grad sa ostalom Bukovinom Austriji koja je odtad vladala gradom do 1918. kad je grad pripao Kraljevini Rumunjskoj.[2]
Od historijskih znamenitosti, najveća je rekonstruirana citadela, pored nje tu su crkva Mirăuţi iz 14. vijeka; crkva sv. Georga iz 16. vijeka sa finim freskama i crkva sv. Dimitrija sa masivnim zvonikom.[2]
Grad ima regionalni muzej i biblioteku.[2]
Suceava je danas industrijski grad sa tvornicama za preradu mesa, celuloze i papira.[2]

