Pitești
 | |
| Koordinate: 44°51′N 24°52′E / 44.850°N 24.867°E | |
| Država |  Rumunjska
|
| Okrug | Argeș |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Tudor Pendiuc |
| Površina | |
| - Ukupna | 40.73 km²[1] |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Grad | 155,383[1] |
| - Gustoća | 3,815[1] |
| Vremenska zona | UTC+2 (UTC+3) |
| Službena stranica www.primariapitesti | |
| Karta | |
  Pitești | |
Pitești čita se Pitešti (njemački: Pitesk) je grad u centru Rumunjske od 155,383 stanovnika.[1]prije nekoliko dekada (1992.) imao je 179,337 stanovnika[1], ali mu odtada stalno opada broj stanovnika.
Pitești je administrativni centar okruga (judet) Argeș[2]
Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]
Pitești leži u kotlini rijeke Argeș, dobro zaštićen brdima Transilvanijskih Alpi, udaljen oko 110 km sjeverozapadno od Bukurešta.[2]
Historija[uredi - уреди | uredi izvor]
Pitești se razvio u srednjem vijeku kao trgovište na putu između planinske Transilvanije i dunavske doline. Prvi put je dokumentiran 1388., iako je na terenu grada pronađeno puno rimskih kovanica i relikvija.[2] Sve do 1939. jedini industrijski pogon bila je tvornica tekstila u predgrađu - Găvana. Sve se promjenilo 1960-ih kad je izgrađena nova industrijska zona sjeverozapadno od centra grada. Tad je proizvodnja automobila - Dacia postala najvažnija industrija.[2]
Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]
Pitești je snažan industrijski grad, centar rumunjske automobilske industrije, pored Dacie, tu su i tvornice autodijelova Dräxlmaier, Lear i Valeo. A pored grada nalazi se najveća rumunjska rafinerija nafte - Arpechim.
Pored toga Pitești ima i tvornice obuće, metala i obrade drva. [2]
Gradovi prijatelji[uredi - уреди | uredi izvor]
Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Pitești" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/romania-arges.php?cityid=013169. Pristupljeno 23. 02. 2015.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 "Pitești" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/462046/Pitesti. Pristupljeno 22. 02. 2015.
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]
| ||||||||
