Uppsala
 | |
| Koordinate: 59°51′N 17°38′E / 59.850°N 17.633°E | |
| Država |  Švedska
|
| Pokrajina | Uppland |
| Grofovija | Uppsala |
| Općina | Uppsala |
| Površina | |
| - Urbano područje | 48.77 km²[1] |
| - Područje utjecaja | 2189.1 km²[1] |
| Stanovništvo (2010) | |
| - Urbano područje | 140.454[1] |
| - Urbana gustoća | 2879.9[1] |
| - Područje utjecaja | 197.787[1] |
| - Gustoća područja utjecaja | 90.4[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 75x xxx |
| Pozivni broj | +46(0) 18 |
| Službene stranice www.uppsala.se/ | |
| Karta | |
  Uppsala | |
Uppsala (fon. Upsala) je grad na istoku Švedske od 140.454 stanovnika, te administrativni centar Općine Uppsala od 197.787 stanovnika.[2] Uppsala je i administrativni centar grofovije Uppsala koja ima 335.882 stanovnika.[1]
Geografija[uredi - уреди | uredi kôd]
Uppsala leži u dolini rijeke Fyrisån, udaljena 60 km sjeverozapadno od glavnog grada Stockholma.[2]
Historija[uredi - уреди | uredi kôd]
Grad je osnovan pod imenom Östra Aros, kao trgovački centar na rijeci Fyris, svega nekoliko kilometara dalje od Gamle Uppsale (Stare Uppsale), koja je bila politički i religijski centar drevnog kraljevstva Šveđana. Do 13. vijeka nova Uppsala postala je kraljevska rezidencija i važan trgovački centar.[2] Iako je kasnije izgubila svoj politički primat u utrci sa Stockholmom, Uppsala je ostala religijski centar kao sjedište švedskih nadbiskupa.[2]
Znamenitosti[uredi - уреди | uredi kôd]
Gotička katedrala, najveća takva građevina u Švedskoj, koja dominira Uppsalom, počela se graditi krajem 13. vijeka, ali se gradnja odužila, pa je tek 1435 posvećena. Nekoliko puta je gorila i konačno je obnovljena krajem 19. vijeka.[2] Nasuprot katedrale leži Gustavianum koji vuče korijene iz vremena srednjovjekovnih nadbiskupa. Njegovi dijelovi su početkom 17. vijeka ugrađeni u palaču Univerziteta Uppsala, a danas je arheološki i historijski muzej.[2]
Uppsala je sa svojim brojnim školama centar švedskog obrazovanja i kulture. Prestižni Univerzitet Uppsala osnovan 1477. je najstariji u zemlji, a univerzitetska biblioteka Carolina Rediviva iz 1841. je jedna od najvećih u Švedskoj.[2]
Ostale značajne građevine u gradu su veliki dvorac, čiju je izgradnju započeo Gustav I. Vasa sredinom 16. vijeka. Djelomično je obnovljen u 18. vijeku, godine 1654. bio poprište abdikacije kraljice Kristine, a danas je rezidencija guvernera.[2]
Ostale znamenitosti grada su botanički vrt i kuća botaničara i istraživača Carolusa Linnaeusa, te Muzej Victoria sa zbirkama egipatskih starina.[2]
Privreda[uredi - уреди | uredi kôd]
Dolaskom željeznice u grad 1860-ih, Uppsala se brzo razvila iz mirnog univerzitetskog grada i trgovačkog centra poljoprivrednim proizvodima u industrijski centar. Danas je to grad snažne prehrambene, farmaceutske, strojarske i grafičke industrije te veliki izdavački centar. Grad je važno željezničko čvorište i veliki vojnički centar.[2]
Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 „Uppsala” (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/sweden-uppsala.php. Pristupljeno 27. 3. 2015.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 2,9 „Date despre oraş” (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/618870/Uppsala. Pristupljeno 27. 3. 2015.
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]
|
