Autoput

Izvor: Wikipedia
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Autoput
Motorway Sweden, Switzerland and Italy.svg
Motorways in the former Yugoslavia.svg
Osnovni podaci

Autoput ili autocesta je cesta isključivo namijenjena prometovanju velikoj količini motornih vozila visokim brzinama. Prvenstveno služi saobraćaju na daleke udaljenosti i posjeduje najveću propusnu moć zbog čega se vodi kao cesta prvog reda.

Autoputevi su postali važan i temeljni dio transportne infrastrukture svake zemlje jer omogućuju brže i sigurnije povezivanje ljudi te veču i jeftiniju razmjenu robe. U mnogim zemljama Evrope se vožnja po autoputu mora platiti. U Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji iznos putarine zavisi od pređene razdaljine, dok je u Sloveniji vozač dužan kupiti vinjetu koja se lijepi na vjetrobran vozila.

Karakteristike i izvedba[uredi | uredi kôd]

Na autoputu vlada pravilo neprekinutih tokova i iz tog razloga ne postoje raskršćja na istoj razini sa drugim vidovima saobraćaja. Ova svojina ga razlikuje od svih ostalih vrsta cesta.

Autoput je dvosmjeran i svaki smjer se u osnovnoj izvedbi sastoji iz najmanje dvije trake uz jednu zaustavnu traku koja omogučava sigurno zaustavljanje u slučaju nezgode te preusmjeravanje na istu u slučaju radova na glavnim trakama.

Smjerovi su ogradom fizički odvojeni jedan od drugog, dok se uključenje ili isključenje vrši na predviđenim trakama za ubrzavanje ili usporavanje.

Najniža brzina, ukoliko neoznačena, iznosi 80 km/h i ne smije se podkoračiti. Za potrebe opskrbe gorivom, popravke vozila, kupnje proizvoda vezanih za auto ili odmaranja putnika su u određenim razdaljinama izgrađene benzinske crpke, prodavnice, tehničke radionice i odmarališta.

Povijest autoputa u zemljama bivše Jugoslavije[uredi | uredi kôd]

Poslijeratno doba[uredi | uredi kôd]

Prvi asfaltni putevi Kraljevine Jugoslavije koji su zamišljeni za mali obim prometa poslije Drugog svjetskog rata nisu više zadovoljavali potrebe savremenog društva u kojem je automobil postao simbol napretka a saobraćaj automobilom sve više rastao.

Komunistička Partija je prepoznala taj fenomen i imala namjeru modernizirati Jugoslaviju koja je pretrpila znante štete po infrastrukturi tokom rata te općenito zaostajala za razvijenim državama zapada. Kako bi se stvorili uslovi za daljni razvoj društva i privrede te Jugoslavija bolje umrežila, odlučena je gradnja kvalitetne putne infrastrukture u vidu Jadranske Magistrale i Autputa Bratstva i Jedinstva.

Autoput Bratstva i Jedinstva[uredi | uredi kôd]

Mladi dobrovoljci prilikom izgradnje u Sloveniji.

Tadašnji Autoput Bratstva i Jedinstva po današnjim standardima ne zadovoljava kriterije autoputa jer se sastoji samo iz jedne trake za svaki smjer ali je za tadašnje vrijeme predstavljao ogromni iskorak u odnosnu na prijašnje stanje i omogućio automobilizaciju Jugoslavije. 1947. je počela izgradnja uz pomoć vojnika te domaćih i inostranih omladinaca u okviru omladinskih radnih akcija. Prva izgrađena dionica Zagreb-Beograd dužine 382 km se otvara 27. jula 1950. Posljedna dionica je završena 1963. godine čime se kompletira cijeli put od granice sa Austrijom do granice sa Grčkom.

Obim saobraćaja je sveopćom automobilizacijom dostigao neviđene razmjere, među ostalim i zbog putujućih Gastarbajtera iz Turske i Grčke, a svakodnevne gužve, istrošenost same ceste i bezbrojne često teške saobraćajne nesreće izazvane preticanjem izmorenih vozača prinuždile su vlast da poduzme nešto kako bi se sigurnost i protok na ovom pravcu poboljšali.

Savremeni autoput u SFRJ[uredi | uredi kôd]

Izgradnja savremenih autoputeva u SFRJ počinje početkom 1970-ih izgradnjom dionice Zagreb - Karlovac, Vrhnika - Postojna te urbane autoceste u Beogradu.

U vremenu od 1970. - 1979. izgrađeno je 413 km autoputeva, od toga u užoj Srbiji 131,1 km, u Sloveniji 109,9 km, Vojvodini 65,6 km, Hrvatskoj 62,9 km te u Makedoniji 34 km.

U sljedećem desetljeću izgrađeno je 542 km autocesta, a od toga u Hrvatskoj 235,5 km, užoj Srbiji 128,7 km, Vojvodini 100,6 km, Sloveniji 48,6 km te Makedoniji 29 km.

Do 1991. je ukupno izgrađeno 955 km autoputa a nekoliko desetina kilometara su se nalazili pod izgradnjom. Zaoštravanjem privredne i političke situacije u Jugoslaviji te konačnim izbijanjem rata daljnja izgradnja se ubrzo zaustavlja.

1995 - danas[uredi | uredi kôd]

Poslije rata se izgradnja na postojećoj dionici Autoputa Bratstva i Jedinstva nastavlja a prvi put se pojavljuju i nove dionice van dosadašnjeg pravca. Slovenija i pogotovu Hrvatska prednjače kvalitetom i brzinom izgradnje. Hrvatska počinje gradnjom novog pravca od Zagreba do Splita te prema Rijeci a Slovenija kao prva završava kompletnu planiranu mrežu na svom području kojom spaja kopersku luku sa Ljubljanom i Mariborom. Bosna i Hercegovina koja dosad nije imala autoput počinje izgradnju ključnog koridora 5C koji će spajati pločansku luku sa Sarajevom sve do Broda. U Srbiji je izgrađena dionica Beograd - Subotica te dionica do Bugarske a započeta je dionica prema Crnoj Gori koja je također započela izgradnju istog pravca na svom području.

Autoputna mreža[uredi | uredi kôd]

Povezani pojedinačni autoputevi zajedno čine mrežu autoputeva, koja se može protezati i preko državnih granica. Evropa, Sjeverna Amerika i u neke azijatske države imaju veoma guste autoputne mreže. U Africi, Australiji i južnoj Americi je izgradnja mreže tek na početku pa se autoputevi mogu samo naći u blizini velikih gradova. Razlozi za to su manjak financijskih sredstava, niska gustoća prometa u ruralnim sredinama i velike razdaljine među gradovima.

Največe autoputne mreže nalaze se u Narodnoj Republici Kini (preko 130.000 km), Sjedinjenim Američkim Državama (preko 77.000 km), Španjolskoj (17.109 km) te Njemačkoj (13.009 km). Na području bivše Jugoslavije je izgrađeno ukupno više od 3273 km autoputa.

Boje prometnih znakova[uredi | uredi kôd]

Maksimalne brzine na autoputevima u Evropi i boja prometnih znakova
Zeleni prometni znak na autoputu A1 u Hrvatskoj
Plavi prometni znak na autoputu A9 u Njemačkoj

U skoro svim zemljama imaju znakovi ili plavu ili zelenu boju.

Zeleni prometni znakovi[uredi | uredi kôd]

Plavi prometni znakovi[uredi | uredi kôd]

Autoceste u svijetu[uredi | uredi kôd]

Povezano[uredi | uredi kôd]

Eksterni linkovi[uredi | uredi kôd]