Prijeđi na sadržaj

Trenčín

Izvor: Wikipedija


Koordinate: 48° 53' SG Š, 18° 02' IGD

Trenčín
Trenčín


Trenčín

Zastava
Zastava

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Slovačka
Gradonačelnik Richard Rybníček
Kraj Trenčinski
Okrug Trenčín
Regija Považje
Osnovan 1111.[1]
Stanovništvo
Stanovništvo (2023) 54.065[2]
Gustina stanovništva 659,36 st./km²
Geografija
Nadmorska visina 217[1] m
Površina 81,99 km²[3]
Ostali podaci
Poštanski kod 911 01[1]
Pozivni broj 0 32[1]
Registarska oznaka TN
Web-stranica www.trencin.sk


Trenčín (slovački: Trenčín, mađarski: Trencsén, njemački: Trentschin, latinski: Laugaricio) je deveti po veličini grad u Slovačkoj i upravno središte istoimenog Trenčinskog kraja.

Trenčín je poznat po dve stvari. Nad gradom dominira srednjovekovna tvrđava Trenčínski grad, a sam grad vodi poreklo još od Rimljana o čemu svedoči uklesani natpis „Laugaricio“ iz 179. godine.

Prirodni uslovi

[uredi | uredi kod]

Trenčín je smešten u zapadnom deo države, nedaleko od granice sa Češkom (12 km). Prestonica države, Bratislava, nalazi se 120 km južno.

Reljef: Trenčín se razvio u istoimenoj Trenčínskoj kotlini, koju pravi reka Vah. Nadmorska visina grada je oko 210 metara. Obližnje planine pripadaju planinskom vencu Karpata. Zapadno od grada je izdižu se Bijeli Karpati, dok se istočno izdižu Stražovske vrhi.

Klima: Klima u Trenčínu je umereno kontinentalna.

Vode: Kroz grad protiče najveća reka u Slovačkoj, Vah, u središnjem delu svog toka. Ona deli grad na zapadni i istočni deo.

Historija

[uredi | uredi kod]

Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz praistorije. U vreme starog Rima ovde je bila granica carstva, uvek nestabilna i sa sukobima. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje u 7. veku, a status slobodnog grada dobija krajem 11. veka. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu Ugarske. U drugoj polovini 19. veka grad je doživeo nagli razvoj i brojčano narastao.

Krajem 1918. g. grad je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja Slovačke grad je postao njeno značajno središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestruktuiranje privrede. Staro gradsko jezgro je obnovljeno poslednjih godina.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Danas Trenčín ima oko 55.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika stagnira.

Etnički sastav: Po popisu iz 2021. g. sastav je sledeći:[4]

Verski sastav: Po popisu iz 2021. g. sastav je sledeći:

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kod]
Trenčin; hotel Tatra iznad kojega se prostire stari Trenčinski grad

Galerija slika

[uredi | uredi kod]

Izvor

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk). „Základná charakteristika” (sk). www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-10-13. 
  2. „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK”]. Statistical Office of the Slovak Republic. 2024-03-28. Pristupljeno 2025-02-08. 
  3. „Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)”]. Statistical Office of the Slovak Republic. 2024-03-28. Pristupljeno 2025-02-08. 
  4. „Obyvatelia - Základné výsledky”. Statistički zavod Republike Slovačke. Pristupljeno 26. 12. 2023. 

Povezano

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]