Gyula

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Gyula
Centar grada
Centar grada
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 46°39′N 21°17′E / 46.650°N 21.283°E / 46.650; 21.283
Država  Mađarska
Županija Békés
Vlast
 - gradonačelnik Ernő Görgényi
Površina
 - Urbano područje 255.78 km²[1]
Stanovništvo (2015.)
 - Urbano područje 30,658[1]
 - Urbana gustoća 119.9 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 5700
Pozivni broj 066
Službena stranica www.gyula
Karta
Gyula is located in Mađarska
Gyula
Gyula

Gyula čita se Đula (njemački: Jula) je grad na jugoistoku Mađarske od 30,658 stanovnika.[1]

Gyula administrativno podpada pod Županiju Békés, u kojoj je drugi po veličini grad nakon prijestolnice Békéscsabe. Danas je poznata po termama i srednjovjekovnom zamku.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Gyula leži nedaleko od granice sa Rumunjskom, udaljena oko 235 km jugoistočno od Budimpešte.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi pouzdani spomen Gyule nalazi se u dva dokumenta iz 1313. koje je izdao kralj Karlo I. Robert u samostanu - Gyulamonostora ili Julamonustra. Svega dvije dekade kasnije - 1332. i samo naselje se zvalo Gyula.[2]

Prve gradske privilegije Gyuli je dodijelio kralj Karlo I. Robert, one su se svodile na pravo da izaberu gradonačelnika i održavaju sajam.[2]

Čitav set novih privilegija mjestu je dodjelio ban János Maróti, od prava da samostalno naplaćuje porez, do toga da sudi vlastitim građanima, a kralj Žigmund Luksemburški oslobodio ga je od plaćanja nekih poreza. Ban Maróti učinio je puno tog za razvoj grada, od tog da je doselio franjevce do tog da je podigao zamak.[2] Kad je 1476. njegova porodica - Maróti izumrla, - Gyula je kao domena vraćena kralju. Te iste - 1476 kralj Matija Korvin potvrdio je sve dotadašnje gradske privilegije date građanima Gyule, i čak ih proširio oslobodivši ih od plaćanja carine po cijeloj zemlji. [2]

Šest godina kasnije - 8. aprila 1482 kralj Matija Korvin poklonio je tadašnju Grofoviju Hunedoara svom sinu Jánosu Korvinu, a idućeg dana tome je dodao i domenu Gyula.[2] U namjeri da učvrsti poziciju svog sina u Gyuli, reorganizirao je administraciju u Gyuli - 1484. i smjestio je u zamku, a sve u namjeri da spriječi lokalno plemstvo da mu istjera nasljednike.[2]

Sve to nije mu puno vrijedilo kad su se pred vratima Gyule pojavile Osmanlije.

Borbe između Osmanlija i Mađara koje su se rastegle na preko sto godina, potpuno su unazadile taj kraj i sam grad Gyulu, koji se pretvorio u osmansku pograničnu utvrdu.[2]

Dugi rat vođen krajem 16. vijeka potpuno je unazadio krajeve između rijeka Körös i Moriš.[2]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Hungary: Békés" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/hungary-bekes.php. pristupljeno 29. 04. 2016.. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 "History of Gyula" (engleski). Budapest com. http://www.budapest.com/hungary/cities/gyula/history.en.html. pristupljeno 28. 04. 2016. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]