Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske
Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske (SSRNH) bila je najmasovnija, odnosno krovna društveno-politička organizacija u SR Hrvatskoj, odnosno republička organizacija Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije. Osnovan je za vrijeme Drugog svjetskog rata pod imenom Jedinstvena narodnooslobodilačka fronta Hrvatske (JNOF Hrvatske) kao frontovska organizacija koja je okupljala pristaše i simpatizere partizana, odnosno dio Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta Jugoslavije. Poslije rata je postao dio Narodnog fronta Jugoslavije, te bio pod kontrolom vladajuće Komunističke partije/Saveza komunista Jugoslavije, odnosno KP/SK Hrvatske. Sa radom je prestao 1990. godine kada se, neposredno pred prve višestranačke izbore, trasnformirao u političku stranku pod imenom Socijalistička stranka Hrvatske.
Povijest[uredi | uredi kod]
Iako je Jedinstvena narodnooslobodilačka fronta Hrvatske (JNOF Hrvatske) s radom počela u veljači 1944., konkretni zadatci i njihova provedba počeli su nakon prvoga kongresa, koji je održan od 13. do 15. listopada 1946. u Zagrebu (predsjednik Vladimir Nazor, potpredsjednici Franjo Gaži i Rade Pribičević, glavni tajnik Vladimir Bakarić). Kongres je donio temeljne organizacijske dokumente: statut kojim je definiran organizacijski ustroj i plan rada organizacije te rezoluciju, kojom je u cijelosti usvojen program i potvrđena pripadnost NFJ.
Prvi koraci kojima je NFH-a ostvarivao državnu politiku bilo je provođenje različitih vladinih masovnih akcija. Među najvećim problemima s kojima se nova vlast suočavala bio je visok postotak nepismenosti stanovništva, stoga je među prvim akcijama bila likvidacija nepismenosti. Naime, 1945. u Hrvatskoj bilo 350 000 nepismenih. Glavni organizatori akcije bili su narodni odbori, tijela prosvjetne uprave, učiteljsko-nastavnički kadrovi i masovne političke organizacije uz podršku tiska. Tijekom 1945. u Hrvatskoj je održano 1748 tečajeva s 30 095 polaznika. U okviru kampanje opismenjavanja osnivane su knjižnice, škole, večernji tečajevi, stručni tečajevi (poljoprivredni, domaćinski i sl.). Ostale forme narodnoga prosvjećivanja bile su čitalačke grupe, narodna sveučilišta, domovi kulture i diletatske skupine. Sve akcije bile su preko sustava državnih tijela i DPO-a pod nadzrom KPJ-a, njezinih smjernica i ocjene uspješnosti postignutih rezultata. S istim žarom NFH-a je agitirao za prve poslijeratne izbore za Sabor, Saveznu skupštinu, provođenje agrarne reforme, otkup i kolonizaciju te osnivanje seljačkih radnih zadruga (SRZ).
Isto je tako NFH-a sudjelovao u provođenju Petogodišnjega plana, mobilizaciji narodnih masa u obnovi i izgradnji porušene zemlje, izgradnji novih naselja, željezničkih pruga, cesta, zadružnih domova, domova kulture, šumskih i ostalih radova, rješavanju problema opće oskudice te zbrinjavanju ratne siročadi.
Kao i sve organizacije u Titovoj Jugoslaviji, SSRNJ je bio pod djelomičnom kontrolom i dominacijom Saveza komunista na već naveden način koordiniranjem srodnih organizacija putem krovne (DPO). SSRNH i njegove organizacije bile su aktivne u raspravama o prednacrtu Ustava SRH-a i SFRJ-a (1963. i 1974), koji je SSRNH definirao kao masovnu političku organizaciju i demokratski savez građana, spremnu i sposobnu sudjelovati u kreiranju društvenoga razvoja od mjesne zajednice do republike, odnosno federacije. SSRNH je bio uključen u kreiranje kulturne politike u Hrvatskoj i pratio je trendove u svijetu. Priređivao je stručne skupove o ulozi i aktivnostima knjižnica i čitaonica, društvenih domova, klubova, razmatrao o njihovu statusu i financiranju.
Status i ustroj SSRNH-a bili su vrlo kompleksni, uvjetovani političkom situacijom i financijskim mogućnostima u SSRNH-u i republici. Uloga i funkcija u političkom sustavu, odnosno program i zadatci proizlazili su iz kongresnih odluka SSRNH-a, SKH-a, odnosno SKJ-a, Ustava SRH-a i Statuta SSRNH-a, koji je proizašao iz Statuta SSRNJ-a. SSRNH se bavio svim područjima društvenoga života, problemima i usmjeravanjem građana da djeluju prema intencijama SKH-a. SSRNH je naime imao zadatak razraditi osnovne partijske planske zadatke, prenoseći ih članstvu koje je osiguravalo provedbu zadanih ciljeva.
Ustroj i djelovanje SSRNH-a bili su definirani Statutom. Na čelu SSRNH- a bio je Kongres, sastavljen od delegata iz svih organizacija, kao najviše tijelo koje je određivalo i usmjerivalo rad organizacije. Kongres je birao Zemaljski odbor (1950. preimenovan u Glavni odbor), koji je imao od 150 do 200 delegata, i Predsjedništvo, koje je imalo od 20 do 40 članova. Glavni odbor vodio je SSRNH između kongresa.
Umjesto dotadašnjega Glavnog odbora vodstvo SSRNH-a preuzela je 1967. Republička konferencija (RK) kao vodeći kolektivni forum.