Varšava

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Varšava
Warszawa
Pogled na grad
Pogled na grad
Pogled na grad
Koordinate: 52°13′N 21°02′E / 52.217°N 21.033°E / 52.217; 21.033
Država  Poljska
Vojvodstvo Mazovjecko
Povjat Varšava
Vlast
 - gradonačelnik Rafał Trzaskowski
Površina
 - Ukupna 517,24 km²
Najveća visina 121
Najmanja visina 78
Stanovništvo (2014.)
 - Urbano područje 1,726.581[1]
 - Urbana gustoća 3334 stan./km²
 - Područje utjecaja 3 350 000
Pozivni broj +48 22
Službene stranice
www.um.warszawa
Karta
Varšava na mapi Poljske
Varšava
Varšava
Varšava na karti Poljske

Varšava (poljski Warszawa [varˈʂava]) je glavni i najveći grad Poljske od 1,702.139 stanovnika (uži centar), po procjeni iz 2007.[2]

Geografija

Varšava leži na obje obale rijeke Visle (koja je tu široka 1190 m), udaljena oko 386 km jugoistočno od Baltičkog mora i luke Gdanjsk[2] i oko 350 kilometara sjeverno od Karpata, gotovo u sredini zemlje. Grad se prostire po Varšavskoj visoravni čija visina varira od 76 to 116 m, na pačetvorini dugoj oko 30 km i širokoj oko 26 km.[2]

Historija

Utvrda Barbikan iz 17. vijeka

Prvi put se spominje u 13. vijeku, da bi se s vremenom razvila u veliko trgovačko središte i godine 1596. postao glavnim gradom Poljske. Nakon podjele Poljske postala je dio Pruske, a od godine 1817. glavnim gradom Velikog varšavskog vojvodstva. Nakon Bečkog kongresa je pripala Rusiji, a godine 1918. je u njoj proglašena nezavisnost Poljske.

U drugom svjetskom ratu je teško stradala godine 1939. su je bombardirali Nijemci. Židovsko stanovništvo je smješteno u geto gdje je bilo sistematski izgladnjivano i mučeno, sve dok nekolicina preživjelih nije godine 1943. podigla ustanak. Godine 1944. je poljski pokret otpora podigao ustanak protiv Nijemaca, ali je pomoć sovjetskih trupa izostala pa je Varšava razorena do temelja. Nakon rata je grad u potpunosti obnovljen. Godine 1955. je u njemu potpisan Varšavski pakt.

Znamenitosti

Historijski centar grada Starego Miasto uvršten je 1980.[3] na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi kao jedinstven primjer poslijeratne obnove starog centra grada koji je gotovo potpuno razrušen za 1944. Varšavskog ustanka, u kom su se nalazile građevine od 13. do 20. vijeka. Tako su vjerno rekunstuirani stari srednjovjekovni grad, stari trg, brojne kuće, Zeleni krug (dio sa gradskim zidinama i utvrdom Barbikan), brojni sakralni objekti i Kraljevski dvorac sa Sigmundovim stupom.

Historijski centar Varšave
Svjetska baštinaUNESCO
 Poljska
Registriran:1980.(4. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:ii, iv
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO
Karta historijskog centra Varšave: 1. Kamene stubegradonačelnik 2. Historijski muzej 3. Barbikan 4. Obrambene zidine 5. Palača Salwator 6. Muzej umjetnina od kože 7. Zgrada sv. Ane 8. Palača Fukier 9. Muzej književstva 10. Muzej za umjetnost i obrt 11. Crkva sv. Martina 12. Gotički most 13. Pelikanska kuća 14. Katedrala sv. Ivana 15. Jezuitska crkva 16. Biskupski dvor 17. Kraljevski dvorac 18. Palača bakrenog krova 19. Tunel Istok-Zapad 20. Brdo Dung 21. Skulptura varšavske sirene 22. Zygmuntov stup

Južno od Starog grada nalazi se kraljevska cesta sa brojnim neoklasicističkim palačama, među kojim je i Poljska predsjednička palača i kampus Varšavskog univerziteta. Barokna palača u Wilanówu (Pałac w Wilanowie), je bivša rezidencija kralja Ivana III. Sobjeskog, sa velikim parkovima.

Najstariji park je Saski vrt (Ogród Saski) koji se nalazi na 10 minuta hoda od Starog grada, a najveći gradski je Park Łazienkowski (Kraljevske toplice) iz 17. vijeka (3 km južnije od Starog grada) koje su dobile današnji izgled u 18. vijeku.[4]

Groblje Powązki je najveće u Evropi, a obližnja Ulica Okopowa je jedno od najvećih židovskih grobalja u Europi. Od ostalih židovskih spomenika sačuvana je Sinagoga Nożyk, Židovsko kazalište, Sirotište Januša Korčaka i slikovita Ulica Próżna.

Simbol grada, Varšavska sirena, koja se nalazi i na gradskom grbu od 14. vijeka, se može pronaći posvuda po gradu.

Varšava ima svjetski poznatu Narodnu Filharmoniju, koja nema vlastite koncertne dvorane, pa velike koncerte uglavnom održava u Kongresnoj dvorani.

Reference

  1. Główny Urząd Statystyczny. Baza Demografia. Stan i struktura ludności, dane na dzień 31.03.2014 [1] Arhivirano 2018-12-26 na Wayback Machine-u
  2. 2,0 2,1 2,2 Warsaw (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 19. 11. 2012. 
  3. Historic Centre of Warsaw (engleski). UNESCO. Pristupljeno 12. 11. 2012. 
  4. The history of the Royal Łazienki Museum (engleski). Royal Łazienki Museum. Pristupljeno 12. 11. 2012. 

Vanjske veze