Nursultan

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Nursultan
Нұр-сұлтан
Centar Nursultana
Centar Nursultana
Koordinate: 51°10′N 71°26′E / 51.167°N 71.433°E / 51.167; 71.433
Država  Kazahstan
Površina
 - Ukupna 722 km²
Visina 347
Stanovništvo (2004.)
 - Grad 510 533 [1]
Vremenska zona UTC+6 (UTC)
Službena stranica www.astana.kz
Karta
Nursultan is located in Kazahstan
Nursultan
Nursultan
Nursultan na karti Kazahstana

Nursultan je od 1994. glavni grad Kazahstana od 510.533 stanovnika,[1] prije tog perioda to je bio puno veća i starija Alma Ata (Almati). U svojoj nevelikoj historiji Astana je često mijenjala ime. Osnovana je 1824. kao Akmolinsk, pa se od 1961. do 1992. zvala Celinograd, a od 1992. do 1998. Akmola da bi ime Astana (što znači prijestolnica na kazaškom) dobila 1998.[1] Ime je nanovo promijenjeno u ožujku 2019. godine, kada je nazvan Nursultan (ili Nur-Sultan) u čast bivšeg kazahstanskog predsjednika, Nursultana Nazarbajeva.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Nursultan leži na obalama rijeke Išim, u sredini sjevernog Kazahstana, na raskršću Transkazahstanske i Južno sibirske željeznice.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Nursultan je osnovan 1824. kao baza ruske vojske, a 1868. postao je administrativni centar za taj kraj. Kad je 1939. broj stanovnika narastao na 33.000 grad je postao centar oblasti. Uloga grada narasla je sredinom 1950-ih za sovjetske kampanje naseljavanja djevičanskih, nenaseljenih krajeva. Tad je grad prezvan 1961. u Celinograd a postao je administrativni centar čitavog kraja (regije) u koji su ušle pet sjevernih oblasti tadašnje Kazaške SSR.[1] Grad se u to vrijeme ubrzano razvio, pa su tad osnovani i brojni fakulteti (medicinski, građevinski, agronomski, pedagoški) i naučno istraživalački instituti.[1]

Nakon stjecanja nezavisnosti 1992. prvi korak nove vlasti bila je promjena imena, pa je grad prezvan u Akmola što je na kazaškom znači Bijeli grob, da bi već 1994. odlučili preseliti u Akmolu sve vladine ustanove (taj proces dovršen je 1997).[1]

Kontraverzni kazaški predsjednik Nursultan Nazarbajev potrošio je brdo novca (koji dolazi od nafte), angažirajući najpoznatije i najskuplje svjetske arhitekte na izgradnji nove prijestolnice, koju već zovu srednjoazijski Dubai. Japanski arhitekt Kurokawa Kisho radio je na urbanizmu i podigao brojne vladine palače od stakla i betona, između ostalog i Palaču vlade. Slavni britanski arhitekt Norman Foster projektirao je Palaču mira i suranje, piramidu od stakla i čelika visoku 62 metra, u kojoj je smještena opera i biblioteka.[1]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Nursultan je prije i iznad svega grad administracije, koji ima i nešto industrije razvijene još za Sovjetskog saveza. To su tvornice željezničkih vagona i opreme, i tvornica poljodrivrednih strojeva.[1] Nursultan je dobro povezan željeznicom sa svim važnijim gradovima u zemlji i Rusiji. Grad ima i veliki međunarodni aerodrom (IATA kod: TSE, ICAO kod: UACC) koji je projektirao Kurokawa Kisho, sa vezama prema svim važnijim svjetskim aerodromima.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 "Astana" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/39656/Astana. pristupljeno 2. 11. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]