Astana

Izvor: Wikipedia
Astana
مسقط
Koordinate: 51°10′N 71°26′E / 51.167, 71.433
Država  Kazahstan
Površina
 - Ukupna 722 km²
Visina 347
Stanovništvo (2004.)
 - Grad 510 533 [1]
Vremenska zona UTC+6 (UTC)
Službena stranica www.astana.kz
Karta
Astana na karti Kazahstan
Astana
Astana
Astana na karti Kazahstana

Astana je od 1994. glavni grad Kazahstana od 510 533 stanovnika, [1]prije tog perioda to je bio puno veća i starija Alma Ata (Almati).

U svojoj nevelikoj historiji Astana je često mijenjala ime. Osnovana je 1824. kao Akmolinsk, pa se od 1961. do 1992. zvala - Celinograd, a od 1992. do 1998. Akmola da bi svoje konačno ime Astana (što znači prijestolnica na kazaškom) dobila - 1998. [1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Astana leži na obalama rijeke Išim, u sredini sjevernog Kazahstana, na raskršću Transkazahstanske i Južno sibirske željeznice. [1]

Historija[uredi - уреди]

Astana je osnovana 1824. kao baza ruske vojske, a 1868. postala je administrativni centar za taj kraj. Kad je 1939. broj stanovnika narastao na 33 000 grad je postao centar oblasti. Uloga grada narasla je sredinom 1950-ih za sovjetske kampanje naseljavanja - djevičanskih, nenaseljenih krajeva. Tad je grad prezvan 1961 u Celinograd a postao je administrativni centar čitavog kraja (regije) u koji su ušle pet sjevernih oblasti tadašnje Kazačke SSR.[1] Grad se u to vrijeme ubrzano razvio, pa su tad osnovani i brojni fakulteti (medicinski, građevinski, agronomski, pedagoški) i naučno istraživalački instituti. [1]

Nakon stjecanja nezavisnosti 1992. prvi korak nove vlasti bila je promjena imena, pa je grad prezvan u Akmola što je na kazaškom znači Bijeli grob, da bi već 1994. odlučili preseliti u Akmolu sve vladine ustanove (taj proces dovršen je 1997.) [1]

Kontraverzni kazaški predsjednik Nursultan Nazarbajev potrošio je brdo novca (koji dolazi od nafte), angažirajući najpoznatije i najskuplje svjetske arhitekte na izgradnji nove prijestolnice, koju već zovu srednjoazijski Dubai. Japanski arhitekt Kurokawa Kisho radio je na urbanizmu i podigao brojne vladine palače od stakla i betona, između ostalog i Palaču vlade. Slavni britanski arhitekt Norman Foster projektirao je Palaču mira i suranje, - piramidu od stakla i čelika visoku 62 metra, u kojoj je smještena opera i biblioteka. [1]

Privreda[uredi - уреди]

Astana je prije i iznad svega grad administracije, koji ima i nešto industrije razvijene još za Sovjetskog saveza. To su tvornice željezničkih vagona i opreme, i tvornica poljodrivrednih strojeva.[1] Astana je dobro povezana željeznicom sa svim važnijim gradovima u zemlji i Rusiji. Grad ima i veliki međunarodni aerodrom (IATA kod: TSE, ICAO kod: UACC) koji je projektirao Kurokawa Kisho, sa vezama prema svim važnijim svjetskim aerodromima.

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 1.8 "Astana" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/39656/Astana. pristupljeno 2. 11. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди]


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Astana koji govori o geografiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.