Helsinki

Izvor: Wikipedia
Helsinki
Helsingin
Helsingfors
Kolaž atrakcija grada
Kolaž atrakcija grada
Nadimak: Stadi
Koordinate: 60°10′N 24°56′E / 60.167°N 24.933°E / 60.167; 24.933
Država  Finska
Regija Uusimaa
status grada 1550.
Glavni grad 1812.
Osnivač kralj Gustav Vasa
Vlast
 - Gradonačelnik Jussi Pajunen
Površina
 - Urbano područje 213.75 km²[1]
 - Područje utjecaja 641.9 km²[2]
Visina 25 m
Stanovništvo (2013.)procjena
 - Urbano područje 612,664 [2]
 - Urbana gustoća 2,866.3 stan /km²[2]
 - Područje utjecaja 1,210,000 [1]
 - Gustoća područja utjecaja 1,885 stan /km²[1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 00xxx
Pozivni broj +358 9
Službena stranica www.hel.fi
Karta
Helsinki is located in Finska
Helsinki
Helsinki

Helsinki (finski: Helsingin, švedski: Helsingfors) kog vlastiti stanovnici od milja zovu stadi, je glavni i najveći grad Finske od 612,664 stanovnika. [2]

Metropolitanski Helsinki u kojem su još i gradovi Espoo, Vantaa i Kauniainen ima 1,210,000 stanovnika.[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Helsinki leži na jugu Finske na obali Finskog zaljeva, točnije na vrhu poluotoku Vironniemi i po 315 otoka smještenih u dva zaljeva koji okružuju poluotok.

Historija[uredi - уреди]

Grad je 1550. osnovao švedski kralj Gustav Vasa pod imenom Helsingfors. On je trebao postati trgovački centar južne Finske, zemlje koja je tada pripadala Švedskoj, i postati konkurent hanzeatskom Revalu (današnji Tallinn) koji leži točno nasuprot Finskog zaljeva. Kad je Švedska 1583. zauzela Reval, odustala je od daljnje izgradnje Helsingforsa, pa je on ostao malo naselje. Epidemija kuge pogodila je grad 1708. Od kad je 1748. Švedska podigla fortifikaciju - Suomenlinna na šest otoka ispred grada, on se počeo brže razvijati.

Pri kraju Napoleonskih ratova Carstva Rusija je 1809. zauzela Finsku i od nje formirala svoje Veliko Vojvodstvo Finska, sa prijestolnicom u Turkuu, koja je od 1812. premještena u Helsinki. Nakon administracije je iz Turkua - 1827. preseljena i Kraljevska akademija, koja je postala jezgra današnjeg univerziteta. To je bilo doba kad se Helsinki ubrzano gradio i širio i kad je izgađeno puno industrijskih pogona.

Kad je nakon Prvog svjetskog rata Finska stekla nezavisnost - Helsinki je proglašen glavnim gradom. Odmah po završetku rata - 1918. planuo je Finski građanski rat u kom Helsinki nije puno razaran, ali je odmah po završetku tog rata bio poprište krvavog masakra - koje je izvršila pobjedničkih vojska Finskih belogardejaca nad poraženim Crvenoarmejacima. Grad je bombardiran tokom Zimskog rata 1939. - 1940. između Finske i SSSR-a, a i za vrijeme Drugog svjetskog rata u kojem je Finska zajedno s Trećim Reichom napala SSSR. Odmah po završetku rata - 1952. su u Helsinkiju održane druge poslijeratne Olimpijske igre kao kompenzacija za neodržane igre 1940.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Historijski centar grada podignut je u neoklasicističkom stilu tokom 19. vijeka, velik broj tih građevina podigao je arhitekt Carl Ludvig Engel. Najveća znamenitost grada je luteranska katedrala Suurkirkko, ispred koje se nalazi skulptura ruskog cara Aleksandra II. nekadašnjeg finskog Velikog vojvode, uz nju atrakcija je i pravoslavna Uspenskin katedraali. Helsinki je poznat i po funkcionalističkim građevinama Alvara Aalta.

Fortifikacija - Suomenlinna je 1991. upisana je na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi.[1]

Privreda[uredi - уреди]

Helsinki je ekonomski i financijski centar danas vrlo razvijene Finske, u kom se ostvaruje trećina finskog BDP-a. U metropolitanskom Helsinkiju ima sjedište većina finskih kompanija, među njima i svjetski poznata Nokia.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 "Major Agglomerations of the World" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/world/Agglomerations.html. pristupljeno 6. 1. 2015. 
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 "Helsinki (Municipality)" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/finland-admin.php?adm2id=091. pristupljeno 6. 1. 2015. 

Vanjske veze[uredi - уреди]