Bern

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bern
Panorama grada
Panorama grada
Grb
Grb
Koordinate: 46°57′N 7°27′E / 46.950°N 7.450°E / 46.950; 7.450
Država  Švicarska
kanton Bern
Vlast
 - gradonačelnik Alexander Tschäppät
Površina
 - Ukupna 51.62 km²
Visina 542
Najveća visina 864
Najmanja visina 480
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 125 681
 - Urbana gustoća 2 436 stan./km²
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 3000-3030
Pozivni broj 031
Službena stranica www.Bern
Karta
Bern is located in Švicarska
Bern
Bern
Bern na karti Švicarske

Bern je glavni ali ne i najveći grad Švicarske od 125 681 stanovnika, on je tek četvrti grad po veličini, iza Züricha, Geneve i Basela.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad je 1191. osnovao Berthold V nazvavši ga po medvjedu kojeg je ubio. Postao je glavni grad bernskog kantona 1831. a 1848. godine i cijele Švicarske.

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Stari grad Bern
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Bern Untertorbrücke 05.jpg
 Švicarska
Registriran: 1983. (7. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Historijski cenatar grada, u kom su većinom izvanredno očuvane srednjovjekovne građevine, uvršten je 1983. [1] na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi kao jedinstven primjer gotovo nedirnutog srednjovjekovnog grada i dobar primjer moderne gradnje koja se uklopila u srednjovjekovne okvire.

Pogled na Bern iz zraka

Njegov tlocrt ostao je gotovo nepromijenjen od njegova nastanka od 12. do 15. vijeka. Taj kontinuitet poremetio je požar 1405., nakon kojeg je grad obnovljen od pješčenjaka, a obnovljan je i u 18. vijeku, ali tako da se poštovao njegov srednjovjekovni plan.

U centru se nalazi najviša švicarska katedrala (100 m), Münster, i Palača gradske vijećnice, podignute u 15. vijeku, uz mnoštvo crkava, mostova, fontana i historijskih objekata, kao što je Federalna kovnica novca, Federalni arhiv, Švicarska državna biblioteka, Historijski muzej iz 1894. i Prirodoslovni muzej. U starom gradu se nalaze zgrade federalne, kantonalne i gradske uprave.

Turiste najviše privlači srednjovjekovni toranj sa satom - Zytglogge, koji ima mehanizam sa pokretnim lutkama koje zvone. U centru grada još od 16. vijeka postoji jedan dio - jama, u kom se čuvaju medvjedi (koji su simbol grada) tako da je ona na neki način preteča zooloških vrtova.

Staro groblje je 1913. pretvoreno u park - Vrt ruža, koji je danas atrakcija za turiste. Najnovija atrakcija grada Berna je nova fontana otvorena 2004. godine ispred zgrade parlamenta.

Privreda, kultura i školstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Bern je prvenstveno administrativni, univerzitetski i turistički centar. U njemu su ambasade i predstavništva preko 120 zemalja. Radeći na univerzitetu u Bernu i sam Albert Ajnštajn je došao do čuvene teorije relativiteta.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Historic Centre of Bern" (engleski). UNESCO. http://whc.unesco.org/en/list/267. pristupljeno 12. 11. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]