Bern

Izvor: Wikipedia
Bern
Panorama grada
Panorama grada
Grb
Grb
Koordinate: 46°57′N 7°27′E / 46.95, 7.45
Država  Švicarska
kanton Kanton Bern
Vlast
 - gradonačelnik Alexander Tschäppät
Površina
 - Ukupna 51.62 km²
Visina 542
Najveća visina 864
Najmanja visina 480
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 125 681
 - Urbana gustoća 2 436 stan./km²
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 3000-3030
Pozivni broj 031
Službena stranica www.Bern
Karta
Bern na karti Švicarska
Bern
Bern
Bern na karti Švicarske

Bern je glavni ali ne i najveći grad Švicarske od 125 681 stanovnika, on je tek četvrti grad po veličini, iza Zürich, Geneve i Basela.

Historija[uredi - уреди]

Grad je 1191. osnovao Berthold V nazvavši ga po medvedu kojeg je ubio. Postao je glavni grad bernskog kantona 1831. a 1848. godine i cijele Švicarske.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Stari grad Bern
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
CH Bern Aare pano-4.jpg
 Švicarska
Registriran: 1983. (7. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Historijski cenatar grada, u kom su većinom izvanredno očuvane srednjovjekovne građevine, uvršten je 1983. [1] na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi kao jedinstven primjer gotovo nedirnutog srednjovjekovnog grada i dobar primjer moderne gradnje koja se uklopila u srednjovjekovne okvire. Njegov tlocrt ostao je gotovo nepromijenjen od njegova nastanka od 12. do 15. vijeka. Taj kontinuitet poremetio je požar 1405., nakon kojeg je grad obnovljen od pješčenjaka, a obnovljan je i u 18. vijeku, ali tako da se poštovao njegov srednjovjekovni plan.

Pogled na Bern iz zraka

U centru se nalazi najviša švicarska katedrala (100 m), Münster, i Palača gradske vijećnice, podignute u 15. vijeku, uz mnoštvo crkava, mostova, fontana i historijskih objekata, kao što je Federalna kovnica novca, Federalni arhiv, Švicarska državna biblioteka, Historijski muzej iz 1894. i Prirodoslovni muzej. U starom gradu se nalaze zgrade federalne, kantonalne i gradske uprave.

Turiste najviše privlači srednjovjekovni toranj sa satom - Zytglogge, koji ima mehanizam sa pokretnim lutkama koje zvone. U centru grada još od 16. vijeka postoji jedan dio - jama, u kom se čuvaju medvjedi (koji su simbol grada) tako da je ona na neki način preteča zooloških vrtova.

Staro groblje je 1913. pretvoreno u park - Vrt ruža, koji je danas atrakcija za turiste. Najnovija atrakcija grada Berna je nova fontana otvorena 2004. godine ispred zgrade parlamenta.

Privreda, kultura i školstvo[uredi - уреди]

Bern je prvenstveno administrativni, univerzitetski i turistički centar. U njemu su ambasade i predstavništva preko 120 zemalja. Radeći na univerzitetu u Bernu i sam Albert Ajnštajn je došao do čuvene teorije relativiteta.

Izvori[uredi - уреди]

  1. "Historic Centre of Bern" (engleski). UNESCO. http://whc.unesco.org/en/list/267. pristupljeno 12. 11. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди]


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Bern koji govori o geografiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.