Zug

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Zug
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 47°10′N 8°31′E / 47.167°N 8.517°E / 47.167; 8.517
Država  Švicarska
kanton Zug
Vlast
 - gradonačelnik Dolfi Müller
Površina
 - Ukupna 33.8 km² [1]
Visina 425[1]
Stanovništvo (2017.)
 - Grad 30,205[1]
 - Gustoća 893.4 stan / km² [1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 6300–6305
Pozivni broj 041
Karta
Zug is located in Švicarska
Zug
Zug
Pozicija Zuga u Švicarskoj

Zug (francuski: Zoug‎, talijanski: Zugo) je glavni grad švicarskog Kantona Zug od 30,205 stanovnika.[1]

Danas je zapravo samo predgrađe metropolskog Züricha, sa kojim je odlično povezan, i to neobično bogato predgrađe jer po podatcima kantonalne vlade u Zugu je reginstrirano 27.000 kompanija, gotovo po jedna za svakog muškarca, ženu i dijete, od one koja gradi strateški plinovod Evropa - Rusija preko Baltika, do one koja trguje luksuznim satovima (Cartier, Piaget, Vacheron).[2]

Razlog za tako visoku koncentraciju je porez od samo 8,5% na dobit, ukoliko ne posluju u Švicarskoj.[2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Zug leži u sredini Švicarske na sjevernoistočnoj obali jezera Zug, duž padina planine Zugerberg (1.039 m)[3], udaljen oko 23 km južno od Züricha.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Zug je niknuo u 12. vijeku[4] Prvi put je dokumentiran 1242. kao feud grofova od Kyburga, 1273. ga je kupio Rudolf I Habsburški, koji je kasnije postao i njemački kralj.[3] I građani Zuga su sudjelovali u Bitci kod Morgartena protiv Habsburgovaca koja se odigrala 15. novembra 1315.[4] U Švicarsku konfederaciju je ušao - 1352., a nakon nekoliko burnih dekada Habsburgovci su konačno odustali od svojih zahtjeva na grad.[3] Zug se pridružio Švapskoj ligi protiv Leopolda III Habsburgškog i sudjelovao u pobjedonosnoj Bitci kod Sempacha 1386.[3]

Od 1398. i on ima zanatlije organizirane po cehovima.[4]

Dio starog grada stradao je 4. marta 1435. u klizanju tla.[4] Za reformacije Zug je ostao je katolički čak je postao i član Zlatne ili Borromenske lige 1586.. Tokom U 14 i 15. vijeka teritorijalno se proširio na okruge u svom susjedstvu, i vladao njima sve do 1798.[3] Grad su 1728. potresli nemiri vezani uz zemljišne odnose.[4]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Od historijskih znamenitosti Zug ima - Zytturm (sat kulu iz 1480.), Gradsku vijećnicu iz 1505., crkvu sv. Oswalda podignutu između 1478.-1545. i kapucinski samostan dovršen 1597.[3]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Industrija Zuga proizvodi mašine, metalne proizvode i električne aparate.[3]

Gradovi pobratimi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]