Stara Švicarska Konfederacija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Stara Švicarska Konfederacija
Eidgenossenschaft
država Svetog rimskog carstva
[[Habsburgška dinastija|]] Blank.png
oko 13001798 Flag of the Helvetic Republic (French).svg [[Helvetska Republika|]]

Zastava Stare Švicarske Konfederacije

Zastava

Lokacija Stare Švicarske Konfederacije
Karta konfederacije iz 18. vijeka
Glavni grad Nije dat
Vlada konfederacija
Historija
 - Uspostavljena oko 1300
 - Ukinuta 1798
Danas dio  Švicarska

Stara Švicarska Konfederacija (njemački: Eidgenossenschaft) je ime za prvu švicarsku konfederaciju koju su 1291. osnovali tadašnji kantona Uri, Schwyz i Unterwalden kao jednu od zemalja Svetog Rimskog Carstva.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Nukleusi budućih kantona Uri, Schwyz i Unterwalden (to su današnji kantoni (Obwalden i Nidwalden) bili su krajem 13. vijeka naseljeni velikim brojem slobodnih seljaka. Daleko od svojih feudalnih gospodara, ti seljaci osnovali su relativno nezavisne zajednice (Talgenossenschaften), u kojima su na općim skupštinama svih slobodnih ljudi (Landsgemeinden) birali svoje vođe (Landammann).[1]

Njihovu relativnu autonomiju podržavali su hohenstaufenski kraljevi i carevi, brojnim privilegijama jer su te seoske komune besplatno održavale puteve između Švapske i Italije, naročito planinski prijevoj Sankt Gotthard, koji je postao prohodan nakon izgradnje smionih mostova početkom 13. vijeka. Istovremeno su interes za to područje iskazivali i članovi Habsburgške dinastije koji su taj kraj smatrali svojom domenom.[1]

Kad je 1291 Rudolf I umro, vođe tih tri šumskih kantona (waldstätten) obnovili su svoje zahtjeve za svojim povlaštenim položajem i autonomijom, da će oni sami bez uplitanja izvana efikasnije održavati javni red i brinuti se o svojim dobrima.[1]

Svoj status konfederacija je i fizički potvrdila 1314. u Bitci kod Morgartena kad je njihova seljačka vojska pobjedila vojsku austrijskih viteza poslanih da ih dovede u red.[1] Nakon pobjede konzultacija među članovima konfederacije je postalo obavezno.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]