Đuro Brodarac

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Đuro Brodarac
Nema slobodne slike
Rođen/a 1. januar 1944. (1944-01-01)
Topusko
Umro/la 13. jul 2011. (dob: 67)
Osijek
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje političar, policajac
Poznat/a po vođenju Siska za vrijeme rata
vođenju Hrvatskog nogometnog saveza
Politička partija SKJ/SKH (do 1990)
HDZ (od 1990)

Đuro Brodarac (Topusko, 1. siječnja 1944 - Osijek, 13. srpnja 2011) je bio hrvatski i bivši jugoslavenski političar, poznat kao jedan od najistaknutijih članova HDZ-a 1990-ih i dugogodišnji župan Sisačko-moslavačke županije. Pažnju javnosti je stekao za vrijeme rata u Hrvatskoj kada je bio načelnik policije u Sisku te mu se pripisivala važna uloga u obrani grada od snaga JNA i krajiških Srba, ali i sudjelovanje u tada ratnim zločinima nad građanima srpske nacionalnosti. Kratko vrijeme je služio i kao predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, a 2000-ih i kao savjetnik za razminiranje premijera Ive Sanadera.

Život[uredi - уреди | uredi izvor]

Poslovno politička karijera Đuro Brodarca rođenog 1944. godine počinje kada u svojoj 21. godini postaje član uprave Željezare Sisak, sekretar tvorničkog komiteta omladine i član Općinskog odbora Saveza komunista. Dvije godine kasnije, 1967. Đuro Brodarac je zastupnik Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, a istovremeno napreduje na položaj sekretara Centralnog komiteta Narodne omladine Hrvatske i postaje član Matice Hrvatske. Tijekom političkih čistki nakon Hrvatskog proljeća Đuro Brodarac koji je u vojsci stekao čin rezervnog oficira je direktno sudjelovao na sastanku u kojem se odlučivalo o izbacivanju prohrvatskih članova,a potom je izabran i u komisiju od pet članova koja je ispitivala protudržavne aktivnosti Matice Hrvatske. Nakon završetka političkih čistki pripadnika Hrvatskog proljeća gdje je Brodarac još obavljao dužnost jednog od sedam delegata izborne skupštine Saveza rezervnih vojnih starješina on nastavlja s svojom normalnom karijerom provjerenog komunističkog aparatčika kojem su zbog nikada završenog fakulteta ipak uskraćene najviše državne, republičke funkcije. Početak raspada Jugoslavije Đuro Brodarac dočekuje na položaju u centralnom radničkom savjetu Elektroprivrede Jugoslavije sa sjedištem u Beogradu.

U doba demokratskih izbora u Hrvatskoj 1990. godine Đuro Brodarac, bivši vatreni komunist i politički progonitelj nacionalistički nastrojenih Hrvata postaje jedan od najistaknutijih članova HDZ-a 1990-ih koji šire područje Siska predaje u ruke svojoj novoj stranki.

Na području Siska ubijeno je više stotina civila, najčešće srpske nacionalnosti. Neki su ubijani po kućama i dvorištima, neki odvođeni na egzekuciju. Brodarac je osumnjičen za i to po zapovjednoj odgovornosti. Istraga u vezi ratnih zločina u Sisku se koncentrirala na desetak uglednih sisačkih Srba. Sumnja se kako su ubojstva naručena iz utjecajnih sisačkih krugova kako bi se Srbe, koji nisu prešli na stranu krajinskih snaga, prestrašilo i natjeralo u izbjeglištvo. Bez obzira na ta zataškana ubojstva pažnju javnosti je stekao za vrijeme rata u Hrvatskoj kao uspešni policijski zapovjednik kojemu se pripisuje važna uloga u obrani grada od snaga JNA i krajiških Srba. Nagrada za ta djela postaje pozicija dugogodišnjeg župana Sisačko-moslavačke županije, a potom je služio i kao savjetnik za razminiranje premijera Ive Sanadera.

21.6. 2011. je bio uhapšen zbog sumnje za sudjelovanje u nestancima i ubojstvima građana srpske nacionalnosti u Sisku za vrijeme rata te odveden u pritvor u Osijeku. Tokom istrage mu je 12.7. 2011. iznenada pozlilo, te je preminuo u osječkoj bolnici 13.7. 2011.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]