Segedin

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Szeged
Kolaž atrakcija grada
Kolaž atrakcija grada
Koordinate: 46°15′N 20°09′E / 46.250°N 20.150°E / 46.250; 20.150
Država  Mađarska
Županija Csongrád
Vlast
 - gradonačelnik László Botka
Površina
 - Urbano područje 281 km²[1]
Visina 75
Stanovništvo (2015.)
 - Urbano područje 162,593[1]
 - Urbana gustoća 578.6 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 6700-6791
Pozivni broj 062
Službena stranica www.szegedvaros
Karta
Szeged is located in Mađarska
Szeged
Szeged

Szeged (hrvatskosrpski: Segedin, njemački: Szegedin, latinski: Partiscum) je grad na jugoistoku Mađarske od 162,593 stanovnika.[1]

Szeged je administrativni centar Županije Csongrád, treći po veličini grad u zemlji i poznati univerzitetski centar.[2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Szeged leži na rijeci Tisi, nešto zapadnije (nizvodno) od ušća Rijeke Moriš, udaljen nekoliko kilometara od tromeđe Mađarska-Rumunjska-Srbija.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Szeged je od 10. do 15. vijeka, za vladavine kraljeva iz dinastije Arpadovića bio vojna utvrda i trgovište. Orobili su ga Tatari za svoje provale u 13. vijeku, a nakon tog i Osmanlije u nekoliko navrata.[2]

Ime grada prvi put je dokumentirano 1183. u povelji kralja Bele III. u kojoj on dopušta da se tri broda natovarena solju mogu usidriti u Aradu i Cigeddinu (Szeged)[3]

Početkom 16. vijeka bio je jedan od najvećih ugarskih gradova, ali je kasnije tokom tog istog vijeka nazadovao od kad su njime zavladale Osmanlije. Od kraja 17. vijeka je pod habsburgškom vlašću, a pravi procvat doživio je u 19. vijeku - naglim industrijskim razvojem.[2]

Grad je oslobođen turske vlasti 1686., nakon 143 godine okupacije.[3] Szeged je 21. maja 1719. dobio je status kraljevskog grada, od tad se tajj dan slavi kao dan grada.[3]

Szeged je za Mađarske revolucije 1848/49. bio pozornica važnih događaja. U njemu je Lajos Kossuth održao svoj poznati govor, a bio je i posljednje sjedište revolucionarne vlade do jula 1849. Zbog tog su Habsburzi kaznili grad i oduzeli su mu status slobodnog kraljevskog grada, koji mu je vraćen 1860., nakon Metternichova pada.

Grad je teško oštećen i razoren za katastrofalne poplave 12. marta 1879., da je to bila velika katastrofa svjedoči da se i sam car Franz Josef I pojavio u gradu, i održao govor u kom je obećao da će se Szeged izgraditi ljepši i sigurniji.

Nakon tog je Szeged doista podizan kao plansko naselje, sa serijom koncentričnih bulevara koji se nižu iz centra - velikog glavnog trga - Széchényitér, dijagonalno ispresjecan širokim avenijama i dobro zaštićen nasipima.

Tad je podignut - Újszeged (Novi Szeged) na lijevoj obali Tise točno nasuprot glavnog mosta.

Znamenitosti, obrazovanje kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Katedrala i zavjetna crkva

Najstariji očuvani spomenik, je toranj sv Demetra (Dömötör) iz 13. vijeka, čiji su ostatci pronađeni kad se 1924. srušila crkva iz 18. vijeka u Donjem gradu (Alsóváros).[2]

Vijećnica

Na glavnom trgu najmarkantiji objekt je neobarokna gradska vijećnica.iz 1883. uz par javnih palača.

Szeged ima katedralu sa dva zvonika impresivnih dimenzija, podignutu između 1912.-29. Ispred nje se od 1931. održava festival muzike na otvorenom.[2]

Szeged je dom Univerziteta Attila József, osnovanog 1872. i Medicinskog univerziteta Albert Szent-György, koji je nastao kao posljedica seljenja te ustanove iz Cluj-Napoce nakon Prvog svjetskog rata, kad je taj grad pripao Rumunjskoj.[2]

U gradu djeluje i Biološki istraživalački centar Mađarske akademije nauka i Nacionalni teatar.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Szeged je grad prehrambene industrije, poznat po paprikama (koje su donijeli Turci i salami - PIK. U okolici grada ima dosta nalazišta nafte i zemnog plina.[2]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Galerija slika[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 "Hungary: Major Cities & Towns" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/Hungary-Cities.html. pristupljeno 22. 04. 2016.. 
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 2.8 "Szeged, Hungary" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/place/Szeged. pristupljeno 22. 04. 2016. 
  3. 3.0 3.1 3.2 "Szeged -History" (engleski). Budapest. http://www.budapest.com/hungary/cities/szeged/history.en.html. pristupljeno 26. 04. 2016. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]