Vinica (Ukrajina)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vinica
Ві́нниця
Rijeka Južni Bug teče kroz središte grada
Rijeka Južni Bug teče kroz središte grada
Zastava Vinice
Zastava
Grb Vinice
Grb
Koordinate: 49°14′N 28°29′E / 49.233°N 28.483°E / 49.233; 28.483
Država  Ukrajina
Oblast Vinička oblast
Vlast
 - Gradonačelnik Volodimir Grojsman
Površina
 - Ukupna 79.94 km²
Visina 136
Stanovništvo (2013.)
 - Grad 371 698 [1]
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 21000
Pozivni broj +380 43
Službena stranica www.city-adm
Karta
Vinica is located in Ukrajina
Vinica
Vinica

Vinica (ukrajinski: Ві́нниця, ruski: Ви́нница, njemački: Winniza, poljski: Winnica) je glavni grad Viničke oblasti i najveći grad Podolja od 371 698 stanovnika[1]

Danas je poznata kao najveća baza ukrajinske ratne avijacije.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Vinica leži na zapadu Ukrajine, na obalama rijeke Južni Bug[2], udaljen oko 260 km zapadno od Kijeva.

Palača državnog teatra

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi dokumentirani zapis o mjestu potiče iz 1363. tad je bio utvrda litvanskog vladara Algirdasa.[2] Tokom kasnog srednjeg vijeka Vinicu su često robili Krimski Tatari. Od 16. vijeka, grad je regionalni trgovački centar, a kasnije postaje i administrativni.[2] Od početka 17. vijeka grad postaje i jak obrazovni centar, jer su tad osnovani pravoslavni i jezuiti samostani sa vjerskim školama (kolegijima). [2]Sve do 1793. Vinica je bila u sastavu Poljsko-Litavske unije, a od onda je postala Carske Rusije.[2] Veliki poticaj razvoju grada bio je dolazak željeznice 1871.[2]

Između 1937. - 1938. Vinica je bila jedno od poprišta Staljinove Velike čistke, tad je NKVD pobio oko 9 400 viničkih građana, političkih protinika - uglavnom Ukrajinaca. Njihove grobnice otkrivene su tek 1943. za njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu[2], to otkriće nazvano Vinički masakr je snažno korišteno u propagandnom ratu protiv SSSR.

U Vinici je Adolf Hitler imao svoj najistočniji štab u kom je proveo dosta vremena krajem 1940. - 1943. da bude što bliže svojim jedinicama na frontu.

Obrazovanje i kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Vinica ima brojne obrazovne (univerzitet) i kulturne institucije, teatre i muzeje i jako dobro očuvnu historijsku jezgru, sa puno spomenika.[2]

Privreda i transport[uredi - уреди | uredi izvor]

Vinica je izrasla u snažni industrijski centar, nakon 1950-ih. U gradu se proizvode poljoprivredni strojevi, prehrambeni proizvodi, umjetna gnojiva, odjeća i obuća, elektronički proizvodi i građevinski materijal..[2]

Grad ima i međunarodni aerodrom Gavrišovka - Vinica (IATA: VIN, ICAO: UKWW) udaljen 7.5 km istočno od centra grada.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 "Ukaraine: Vinnycja / Вінниця" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/ukraine-vinnycja.php. pristupljeno 04. 04. 2014. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 "Vinnytsya" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/629515/Vinnytsya. pristupljeno 04. 04. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]