Vinica (Ukrajina)
Ві́нниця | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 49°14′N 28°29′E / 49.233°N 28.483°E | |||
| Država |  Ukrajina
| ||
| Oblast | Vinička oblast | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Volodimir Grojsman | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 79.94 km² | ||
| Visina | 136 | ||
| Stanovništvo (2013.) | |||
| - Grad | 371 698 [1] | ||
| Vremenska zona | EEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 21000 | ||
| Pozivni broj | +380 43 | ||
| Službene stranice www.city-adm | |||
| Karta | |||
  Vinica | |||
Vinica (ukrajinski: Ві́нниця, ruski: Ви́нница, njemački: Winniza, poljski: Winnica) je glavni grad Viničke oblasti i najveći grad Podolja od 371 698 stanovnika[1]
Danas je poznata kao najveća baza ukrajinske ratne avijacije.
Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]
Vinica leži na zapadu Ukrajine, na obalama rijeke Južni Bug[2], udaljen oko 260 km zapadno od Kijeva.
Historija[uredi - уреди | uredi kôd]
Prvi dokumentirani zapis o mjestu potiče iz 1363. tad je bio utvrda litvanskog vladara Algirdasa.[2] Tokom kasnog srednjeg vijeka Vinicu su često robili Krimski Tatari. Od 16. vijeka, grad je regionalni trgovački centar, a kasnije postaje i administrativni.[2] Od početka 17. vijeka grad postaje i jak obrazovni centar, jer su tad osnovani pravoslavni i jezuiti samostani sa vjerskim školama (kolegijima). [2]Sve do 1793. Vinica je bila u sastavu Poljsko-Litavske unije, a od onda je postala Carske Rusije.[2] Veliki poticaj razvoju grada bio je dolazak željeznice 1871.[2]
Između 1937. - 1938. Vinica je bila jedno od poprišta Staljinove Velike čistke, tad je NKVD pobio oko 9 400 viničkih građana, političkih protinika - uglavnom Ukrajinaca. Njihove grobnice otkrivene su tek 1943. za njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu[2], to otkriće nazvano Vinički masakr je snažno korišteno u propagandnom ratu protiv SSSR.
U Vinici je Adolf Hitler imao svoj najistočniji štab u kom je proveo dosta vremena krajem 1940. - 1943. da bude što bliže svojim jedinicama na frontu.
Obrazovanje i kultura[uredi - уреди | uredi kôd]
Vinica ima brojne obrazovne (univerzitet) i kulturne institucije, teatre i muzeje i jako dobro očuvnu historijsku jezgru, sa puno spomenika.[2]
Privreda i transport[uredi - уреди | uredi kôd]
Vinica je izrasla u snažni industrijski centar, nakon 1950-ih. U gradu se proizvode poljoprivredni strojevi, prehrambeni proizvodi, umjetna gnojiva, odjeća i obuća, elektronički proizvodi i građevinski materijal..[2]
Grad ima i međunarodni aerodrom Gavrišovka - Vinica (IATA: VIN, ICAO: UKWW) udaljen 7.5 km istočno od centra grada.
Gradovi prijatelji[uredi - уреди | uredi kôd]
|
Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 „Ukaraine: Vinnycja / Вінниця” (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/ukraine-vinnycja.php. Pristupljeno 04. 04. 2014.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 „Vinnytsya” (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/629515/Vinnytsya. Pristupljeno 04. 04. 2014.
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]
| ||||||||||