Herson
Za ostala značenja v. Herson (razvrstavanje).
|
Херсон |
|||
|---|---|---|---|
 |
|||
|
|||
| Koordinate: 46°39′N 32°35′E / 46.650°N 32.583°E | |||
| Država |  Ukrajina |
||
| Ukrajina Hersonska Oblast Grad Herson |
|||
| Osnivanje | 18. lipnja 1778. | ||
| Osnivač | Grigorij Aleksandrovič Potemkin | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Volodimir Saldo | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 135.7 km | ||
| Stanovništvo (2007) | |||
| - Grad | 358 000 | ||
| Poštanski broj | 73000 | ||
| Pozivni broj | +380 552 | ||
| Službena stranica www.city.kherson.ua | |||
| Karta | |||
 Položaj Hersona na karti Ukrajine |
|||
Herson (Ukrajinski: Херсон) je grad u južnoj Ukrajini. Glavni je grad i administrativni centar Hersonske Oblasti, sa 335 000 stanovnika (popis iz 2008.). Herson je važna luka na Crnom moru, na početku estuarija rijeke Dnjepar, u gradu se nalazi značajno brodogradilište.
Sadržaj/Садржај
Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]
Do 1774., čitav teritorij Hersonske oblasti pripadao je Krimskom Kanatu. Herson je osnovao 1778. knez Grigorij Aleksandrovič Potemkin, po naredbi ruske carice Katarine II.. Nukleus grada je izgrađen na mjestu manje utvrde zvane Aleksandar-Šants. Ime grada Herson potiče od grčke riječi za poluotok Krim (Hersonesos), na kojem je postojala Grčka kolonija prije 2 500 god.
Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]
Po Ukrajinskom popisu stanovništva iz 2001. u Hersonu su živjele slijedeće etničke grupe:
Rast stanovništva[uredi - уреди | uredi izvor]
| Godina | Stanovništvo |
|---|---|
| 1790 | 24,000 |
| 1926 | 58,000 |
| 1939 | 97,000 |
| 1959 | 158,000 |
| 1981 | 361,000 |
| 2004 | 354,000 |
| 2007 | 329.000 |
Značajne građevine[uredi - уреди | uredi izvor]
- Arsenal 1784. g.
- Katedrala(Sobor) Spaski (1781. g. )
- Adžigoljski svjetionik, projekt Vladimira Šukova 1911. g.
Poznate osobe iz Hersona[uredi - уреди | uredi izvor]
- Sergej Bondarčuk, Sovjetski i Ukrajinski filmski redatelj, scenarist i glumac.
- Evgenij Kučerevski, Ukrajinski nogometni trener ( vodio klub FK Dnjipro Dnjipropetrovsk umro 2006.)
- Larisa Latinjina, sovjetska gimnastičarka, prva žena osvajačica devet Olimpijskih medalja.
- Moshe Sharet, drugi premijer države Izrael (1953.-1955.)
- Sergej Stanišev, premijer Bugarske
- Mircea Ionescu-Quintus, rumunjski liberalni političar i ministar pravosuđa (1991./92.)
- Lav Trocki, revolucionar i marksistički teoretičar.
- Jefim (Jef) Golyscheff (1897.-1970.) slikar i skladatelj povezan sa berlinskomDadom.
Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]
