1941

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je članak o godini 1941.
Za ostala značenja, vidi 1941 (razvrstavanje).
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek20. vijek21. vijek
Decenija: 1910-e  1920-e  1930-e  – 1940-e –  1950-e  1960-e  1970-e
Godine: 1938 1939 194019411942 1943 1944
1941. po kalendarima
Gregorijanski 1941. (MCMXLI)
Ab urbe condita 2694.
Islamski 1359–1360.
Iranski 1319–1320.
Hebrejski 5701–5702.
Bizantski 7449–7450.
Koptski 1657–1658.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1996–1997.
Shaka Samvat 1863–1864.
Kali Yuga 5042–5043.
Kineski
Kontinualno 4577–4578.
60 godina Yin Metal Zmija
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11941.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1941 (MCMXLI) bila je redovna godina koja počinje u srijedu, po gregorijanskom kalendaru.

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Grčko-italijanski rat
Afričko ratište, sept. 1940 - feb. 1941.
  • 22. 1. - Britanske i australske snage zauzele Tobruk posle 11 dana opsade, četiri dana kasnije Dernu.
  • 22. 1. - Pukovnik Vilijam Džozef Donovan, specijalni Ruzveltov izaslanik, doputovao u Beograd; na balkanskom putovanju posećuje još i Grčku, Tursku i Bugarsku.
  • 25. 1. - Japanska Politika tri sve: u selu Panjiayu, prov. Hebei, ubijeno 1.230 Kineza zbog pomaganja komunistima.
  • 29. 1. - Umro gen. Ioannis Metaxas, grčki predsednik vlade.
  • 29. 1. - 17. 2. - Bitka na Trebešini: Grci uspevaju zauzeti planinske visove, po cenu velikih žrtava.
  • 30. 1. - Prvi nemački avionski napad na Suecki kanal, koji će veći deo februara biti zatvoren[1].
  • 30. 1. - 1. 3. - Bitka u južnom Henanu: kineski nacionalisti odbili japanski napad.
  • 31. 1. - Slobodni Francuzi i Britanci započinju Bitku za Kufru u jugoistočnoj Libiji.
  • 31. 1. - Podmornica HMS Rorqual potopila italijanski remorker Ursus između Korčule i Sušca.[2]
  • 31. 1. - Proosovinski premijer Iraka Rashid Ali al-Gaylani prinuđen na ostavku - ali vraća se u aprilu.
  • 31. 1. - Primirje između Višijevske Francuske i Tajlanda, nakon što su Tajlanđani ušli u Kambodžu.

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

  • 1. 2. - General Georgij Žukov na čelu generalštaba Crvene armije (do jula).
  • 4. 2. - Mađarski parlament ratifikovao sporazum o pristupanju zemlje Trojnom paktu i sporazum o večnom prijateljstvu sa Jugoslavijom.
  • 4. 2. - Eksplozija pred vratima čitaonice Engleskog kluba u Zagrebu.[3]
  • 5. 2. - Istočnoafrička kampanja: počinje Bitka za Keren - grad u italijanskoj Eritreji će biti osvojen 27. 3.
  • 6. 2. - Operacija Kompas: zauzet Bengazi, ubedljiva pobeda Britanaca i ostalih nad italijanskom armijom u zapadnom Egiptu i istočnoj Libiji (Kirenaici).
  • 8. 2. - Nemačka i Bugarska potpisuju vojni pakt.
  • 9. 2. - Operacija Kompas se okončava zauzećem El Agheile.
  • 9. 2. - Operacija Grog: britanski brodovi granatiraju đenovsku luku.
  • 11. 2. - Ulična bitka između holandskih nacista i jevrejske samoodbrane u Amsterdamu.
  • 12. 2. - Operacija Sonnenblume: Erwin Rommel stigao u Tripoli, dva dana kasnije stižu i prve jedinice Afričkog korpusa.
  • 14. 2. - Hitler i Ribentrop razgovaraju sa Cvetkovićem i Cincar-Markovićem u Berghofu, istog dana Ruzveltova poruka jugoslovenskoj vladi: budući Zajam i najam će pomoći narodima koji mogu biti žrtve agresije.
  • 15. 2. - Iberijska oluja, ili ciklon - Lisabon je direktno pogođen, uz veliku materijalnu štetu ima i preko 130 mrtvih.
  • 17. 2. - Bugarsko-turska deklaracija o nenapadanju.
  • 22. 2. - Ruzveltova poruka knezu Pavlu: svet gleda sa simpatijama na zemlje koje pružaju otpor agresivnim silama.
Ugovor o večnom prijateljstvu Jugoslavije i Mađarske - ratifikacija
  • 24. 2. - Britanci zauzeli Bengazi, Nemci se vraćaju sledećeg meseca.
  • 25. 2. - Februarski štrajk u okupiranoj Holandiji protiv progona i hapšenja Jevreja.
  • 25. 2. - Britanske i južnoafričke snage zauzele Mogadishu u italijanskoj Somaliji.
  • 25. 2. - Operacija Abstention: britanski komandosi pokušali zauzeti ostrvo Kastellorizo na krajnjem istoku Dodekaneza.
  • ca. 25. 2. - Početak rada Nemačkog naučnog instituta u Beogradu.[4]
  • 27. 2. - 13. dodjela Oscara, prva sa zatvorenim kovertama; najbolji film je Rebecca, dve nagrade od 11 nominacija, The Thief of Bagdad tri od četiri.
  • 27. 2. - U Budimpešti razmenjene ratifikacije Jugoslovensko-mađarskog sporazuma o večnom prijateljstvu.

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

  • 1. 3. - Bugarska se pridružuje Trojnom paktu, nemačka vojska sutradan ulazi na njenu teritoriju, u pravcu Grčke.
  • 1. 3. - Bitka kod Kufre: Italijani u Kufri, Libija, predali se Slobodnim Francuzima. Gen. Leclerc i francuske trupe se sutradan zaklinju da neće položiti oružje dok francuska zastava ne bude na Strasbourškoj katedrali (ispunjeno novembra 1944).
  • 1. 3. - Senat SAD osnovao Senatski specijalni komitet za ispitivanje nacionalnog odbrambenog programa, poznatiji kao Trumanov komitet, koji će ostvariti uštedu od 10-15 milijardi dolara u vojnoj potrošnji.
  • 1. 3. - U SAD izašao samizdat Theodora N. Kaufmana Germany Must Perish! u kome predlaže genocid Nemaca putem sterilizacije - nacisti je koriste u svojoj propagandi.
  • 1. 3. - U Banjaluci odata pošta umrlom bivšem španskom kralju Alfonsu XIII, koji se zauzeo za Srbe osuđene u Veleizdajničkom procesu.
  • 1. 3. - Razoran zemljotres pogodio Larisu u Grčkoj.
  • 2. 3. - Nemac Rudi Gering skočio 118 metara na Planici a Rudolf Finžgar 101 m, što su svetski odn. jugoslovenski rekord.
  • 4. 3. - Tajni sastanak kneza Pavla i Hitlera u Berghofu - pritisak za pristupanje Trojnom paktu.
  • 4. 3. - Operacija Claymore - britanski komandosi uništili fabrike i zalihe ribljeg ulja i glicerina na Lofotskim ostrvima i zarobili set rotora za Enigmu.
  • 5. 3. - Vel. Britanija prekida diplomatske odnose sa Bugarskom; ovih dana počinje Operacija Lustre, iskrcavanje britanskih i komonveltskih trupa u Grčku.
  • 5. 3. - Rumunija: gen. Jon Antonesku zvanično dobio 99,91% podrške na referendumu.
  • 6. 3. - Krunski savet Kraljevine Jugoslavije doneo odluku o pristupanju Trojnom paktu, pod uslovima koje će Hitler prihvatiti (potvrđeno 20. 3.).
  • 7. 3. - Nemački podmornički as Günther Prien nestao sa podmornicom U-47.
  • 9 - 16. 3. - Italijanska prolećna ofanziva protiv Grka u Albaniji - neuspeh.
  • 11. 3. - U SAD potpisan Zakon o zajmu i najmu (Lend-Lease), na osnovu kojeg će snabdevati Britance i druge saveznike vojnim materijalom.
  • 14. 3. - 9. 4. - Bitka kod Shanggaoa ili Operacija Kinkō: Kinezi odbili japanski napad u Jiangxiju.
  • 17. 3. - Nemci izgubili dve uspešne podmornice U-99 i U-100.
  • 17. 3. - Predsednik Roosevelt otvorio zgradu National Gallery of Art.
  • 18. 3. - Ruzvelt Beogradu: zemlja koja se pokorno preda uživaće manje naklonosti od one koja se makar i kratko bude odupirala.
  • 18. 3. - Bivši premijer Milan Stojadinović proteran u Grčku, odakle ga Britanci odvode na Mauricijus.
  • 19. 3. - Hitlerov ultimatum knezu Pavlu: pridružite se Trojnom paktu za pet dana ili sledi invazija.[5]
  • 20. 3. - Nakon što je Krunski savet potvrdio odluku o pristupanju Trojnom paktu, za to se izjasnila i vlada Kraljevine Jugoslavije, trojica ministara podnela ostavku.
  • 20. 3. - Britanske indijske trupe zauzele Hargeisu u Somalilandu.
  • 23. 3. - Gen. Dušan Simović upozorava kneza Pavla da bi se vazduhoplovstvo moglo pobuniti ako bude potpisan pakt sa Osovinom; Čerčil premijeru Cvetkoviću: rat će biti samo odložen a ne izbegnut (pristupanjem Trojnom paktu).
  • 24. 3. - Ervin Romel počinje prvu nemačku ofanzivu u Libiji, povraćaju El Agheilu.
  • 24. 3. - Tursko-sovjetska deklaracija: ko god da napadne Tursku, SSSR će ostati neutralan.
Demonstracije 27. marta u Beogradu
  • 25. 3. - Jugoslavija se u Beču pridružuje Trojnom paktu, za šta je obećano: očuvanje integriteta, bez prolaza i prevoza osovinskih snaga, neće biti tražena vojna pomoć od Jugoslavije (povoljnije nego za ostale članice Trojnog pakta) + tajno obećan Solun posle rata.
  • 25. 3. - Britanski putnički brod SS Britannia potopljen kod Siera Leonea, 249 mrtvih.
  • 26. 3. - Uspešni italijanski Napad na zaliv Suda na Kritu, trajno izgubljena teška krstarica HMS York.
  • 27. mart - Vojni puč prethodne noći, velike demonstracije protiv pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu u većem delu Jugoslavije, Petar II Karađorđević proglašen punoletnim, general Dušan Simović novi predsednik vlade.
  • 27. 3. - Hitlerova Direktiva 25: napasti Jugoslaviju. Treba je razbiti, računajući na pomoć nezadovoljnih Hrvata i većine suseda; operacija Barbarosa se odlaže za četiri nedelje.
  • 28. 3. - Sastanak Benita Musolinija i Ante Pavelića u Rimu.
  • 28. 3. - Kralj Petar II položio zakletvu.
  • 27 - 29. 3. - Pomorska bitka kod Matapana se okončava velikim italijanskim porazom.
  • 29. 3. - Josip Broz Tito, generalni sekretar KPJ, stiže avionom iz Zagreba u Beograd.
  • 30. 3. - Jugoslovenska vlada izdala direktivu o "opštem aktiviranju" (tajna mobilizacija); nemačka Vrhovna komanda izdala direktive u vezi napada na Jugoslaviju ("Poduhvat 25") i Grčku ("Marita").
  • 31. 3. - Sastanak "velikog dela" poslanika HSS i zastupnika vlasti u Zagrebu, u Berlin poslan "Memorandum petorice", koji tvrdi da Jugoslavija više ne postoji i traži pomoć i priznanje "slobodne Hrvatske države". Ribentropov telegram Mačeku - odvraća ga od saradnje sa beogradskom vladom.
  • 31. 3. - Predsednik vlade Simović zabranio iseljavanje iz svojih mesta (i da se narod ne povodi za "alarmantnim vestima").
  • 31. 3. - 1. 4. - Razgovori vojnih predstavnika Jugoslavije i Velike Britanije u Beogradu.

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maček polaže prisegu potpredsjednika vlade
  • 1. 4. - Pobeda u Bici kod Kerena doneće saveznicima Asmaru (3. 4.) i Masavu (8. 4.) u Eritreji.
  • 1. 4. - Irački puč, u izvedbi "Zlatnog kvadrata", četvorice oficira-nacionalista i pristalica Osovine: Rashid Ali al-Gaylani ponovo dolazi za premijera Iraka, regent 'Abd al-Ilah je juče pobegao iz zemlje.
  • 3. 4. - Mađarski predsednik vlade grof Pal Teleki izvršio samoubistvo, ne želeći da učestvuje u invaziji na Jugoslaviju; naslediće ga László Bárdossy (do 1942)
  • 3. 4. - Razgovori jugoslovenskih, grčkih i britanskih vojnih predstavnika u Florini.
  • 4. 4. - Vlatko Maček stigao u Beograd i preuzeo mesto potpredsednika vlade. Beograd, Zagreb i Ljubljana će u slučaju ratnog stanja biti proglašeni za otvorene gradove.
  • 4. 4. - Osovinske snage zauzele Bengazi u Libiji.
  • 5. 4. (u stvari 6. 4. rano ujutru) - Pakt o prijateljstvu i nenapadanju SSSR i Jugoslavije.
"Bombe na Beograd"
  • 6. 4. - Napadom Njemačke na Jugoslaviju počinje Aprilski rat - Bombardovanje Beograda i vazduhoplovnih instalacija, udar nemačke 12. armije na Makedoniju.
  • 6. 4. - Njemačka napada i Grčku (Operacija Marita, deo Bitke za Grčku).
  • 6. 4. - Saveznici zauzeli etiopsku prestonicu Adis Abebu.
  • 7. 4. - Zauzeto Skoplje - presečena glavna veza Jugoslavije sa Grčkom; takođe uvodni napad 2. nemačke armije na Sloveniju i Hrvatsku.
  • 8. 4. - Vlatko Maček napustio kraljevsku vladu; udar nemačkih snaga iz Bugarske na Srbiju.
  • 9. 4. - Nemci kontrolišu Makedoniju, zauzeli su Solun.
  • 9. 4. - SAD preuzima protektorat na danskom Grenlandu.
  • 10. 4. - Nemački prodor u severnu Hrvatsku i Sloveniju dovodi do sloma fronta.
  • 10. 4. - Pre ulaska Nemaca u Zagreb proglašena Nezavisna Država Hrvatska (Slavko Kvaternik); Vlatko Maček pozvao članstvo HSS na lojalnost novoj državi.
  • 10. 4. - Narodni svet za Slovenijo, na čelu sa dravskim banom Natlačenom, preuzeo vlast u Sloveniji.
  • 10. 4. - Pošto Jugoslavija "ne postoji", mađarska vlada naredila ulazak u "južne krajeve" (Prekomurje, Baranja, Bačka), Banat u sporu sa Rumunijom.
  • 10. 4. - Politbiro CK KPJ u Zagrebu odlučio da se premesti u Beograd i osnuje Vojni komitet radi otpora agresoru.
  • 10. 4. - Počinje nemačka opsada Tobruka (do novembra).
  • 11. 4. - Italijanske snage ulaze u Jugoslaviju.
  • 11 - 15. 4. - Mađarska okupacija Bačke, Baranje, Prekomurja i Međimurja.
  • 11/12. 4. - Posade potopile monitore "Sava", "Vardar" i "Morava" kod Beograda, minirani savski most pao na jedan od čamaca, s velikim žrtvama.
  • 12. 4. - Nemačka okupira Beograd.
Pavelić na kovanici od 500 kuna
  • 15. 4. - Ante Pavelić stigao u Zagreb (dva dana ranije se u Karlovcu sastao sa Edmundom Vezenmajerom). Nemačka i Italija priznali NDH.
  • 15. 4. - Osovinske snage stigle na libijsko-egipatsku granicu.
  • 15. 4. - Belfast Blitz: najjači od četiri napada na Belfast, 900 mrtvih.
  • 16. 4. - Bitka Tarigovog konvoja pored Tunisa, Britanci potopili italijanski konvoj.
  • 17. 4. - Zaključena bezuslovna kapitulacija Kraljevine Jugoslavije (stupa na snagu sutradan u podne).
  • 17. 4. - Poručnici Milan Spasić i Sergej Mašera potopili razarač Zagreb u Bokokotorskom zalivu, žrtvujući svoje živote.
  • 18. 4. - S okupacijom Jugoslavije uvedeno letnje računanje vremena, od 23:00 (traje do 2. novembra 1942, zatim sezonski, zaključno sa 1945).
  • 18. 4. - Bugarski car Boris razgovara sa Hitlerom u Beču.
  • 18. 4. - Grčki premijer Aleksandros Korizis izvršio samoubistvo (objavljeno da je umro od srca).
  • 19. 4. - Bugarska vojska ulazi u delove Jugoslavije i Grčke.
  • 19. 4. - Premijera Brehtovog komada "Majka hrabrost i njena deca" u Cirihu.
  • 21. 4. - General Georgios Colakoglu potpisao u Larisi predaju Grčke vojske, isključivo Nemcima, protivno naređenjima više komande (23. 4. biće potpisan još jedan dokument u kome se pominje i Italija, Colakoglu će postati prvi kolaborantski premijer).
  • 22. 4. - Nemački vazduhoplovni gen. Helmut Forster objavio da preuzima okupacionu upravu u Srbiji (on ostaje do juna).
  • 22. 4. - Pet pešadijskih bataljona Kosovske divizije prekinulo napade na italijanske položaje severno od Skadra, čuvši za kapitulaciju.
  • 22 - 24. 4. - Na sastanku u Beču određena italijansko-nemačka demarkaciona linija u Jugoslaviji. Bosna dodeljena NDH.
  • 23. 4. - Grčka potpisuje primirje sa Nemačkom.
  • 23. 4. - U Njujorku održan prvi masovni miting izolacionističkog Komiteta America First, glavni govornik Charles Lindbergh.
  • 24. 4. - Nakon smrti kralja Kambodže Monivonga, Francuzi postavljaju njegovog unuka Norodoma Sihanouka (1941-55. i 1993-2004).
  • 24 - 25. 4. - Operacija Demon: britanske i komonveltske snage se povlače iz Grčke
  • 25. 4. - Počinje s radom nemačka stanica Sender Belgrad.
  • 27. 4. - U okupiranoj Sloveniji formirana Osvobodilna fronta.
  • 27. 4. - Adolf Hitler posetio Maribor, naredio raseljavanje Slovenaca iz Štajerske i Koruške.
Partenon i Nemci
  • 27. 4. - Nemci u Atini.
  • 27. 4. - Istočno od Peloponeza potopljen holandski transporter Slamat i britanski razarači Diamond i Wryneck, procenjeno 983 mrtvih.
  • 27 - 28. 4. - U selu Gudovac kod Bjelovara prvi masovni pokolj u NDH - ubijeno 196 Srba.
  • 28. 4. - Nadbiskup Alojzije Stepinac uputio okružnicu katoličkom svećenstvu, pozivajući ga da podrži NDH.
  • 30. 4. - Ante Pavelić izdao zakonsku odredbu o rasnoj pripadnosti, osnov za progon Srba, Jevreja i Cigana.
  • 30. 4. - U okupiranoj Srbiji postavljena Komesarska uprava Milana Aćimovića.
  • 30. 4. - Nemci dovršili okupaciju kontinentalne Grčke, zarobljeno i 1500 Jugoslovena.

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Okupirana Jugoslavija
Mađarska proširenja 1938-41
Bugarska proširenja
Bitka za Krit
  • 20 - 31. 5. - Bitka za Krit, Nemci ga osvajaju uz velike žrtve, naročito među padobrancima. Grčki kralj i vlada odlaze u Kairo.
  • 24. 5. - Bitka u Danskom moreuzu: Nemački bojni brod Bizmark potapa HMS Hood - od 1418 članova posade spasila se samo trojica.
  • 24. 5. - Blizu Sicilije potopljen italijanski transportni brod SS Conte Rosso, 1.300 mrtvih.
  • 27. 5. - Potopljen bojni brod Bizmark.
  • 27. 5. - Ruzvelt proglašava vanredno stanje zbog rata u Evropi i Africi.
  • 27. 5. - Nemci u Srbiji zabranili slušanje stranih radio stanica (sem nemačkih), pod pretnjom smrću.
  • 27. 5. - Zauzećem Gondara u Etiopiji, eliminisana je Italijanska Istočna Afrika.
  • 28. 5. - Pariski protokoli: Nemci dobijaju na korišćenje vojna postrojenja u francuskim kolonijama u zamenu za olakšice u okupaciji (nije ratifikovano).
  • 30. 5. - Tito se uselio u vilu Nenadovića na beogradskom Dedinju.
  • 30. 5. - Uklanjanje nemačke zastave sa kukastim krstom sa Akropolja, prvi tamošnji simbolični čin otpora.
  • 30. 5. - Britanci ušli u Bagdad, čime su ugušili irački ustanak.
  • maj - Mađarski okupatori prisilno iseljavaju Srbe iz nekih naselja.

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Evropa nakon Balkanske kampanje
  • 1 - 2. 6. - Farhud: tokom anarhije u Bagdadu nakon obaranja Rašid Alija, ubijeno nekoliko stotina Jevreja, zatim i nekoliko stotina učesnika nemira.
  • početak juna - Raspuštena Hrvatska seljačka zaštita.
  • 2. 6. - Počeli ustaški pokolji u okolini Ljubinja i u selu Drežanj kod Nevesinja, gde 3. juna dolazi do oružanog otpora.
  • 2. 6. - Iz Slovenske Bistrice krenuo prvi konvoj za Srbiju.
  • 2. 6. - Počinju nemačke represalije protiv civila na Kritu (masakr u Kondomariju, streljanja u Alikianosu).
Krater nakon eksplozije u Smederevskoj tvrđavi
  • 4. 6. - Dogovor Nemačke i NDH u Zagrebu o iseljavanju oko 200.000 Srba u Srbiju, i istog broja Slovenaca u Hrvatsku.
  • 5. 6. - Ustanak u NDH 1941.: oko Gacka u Hercegovini počeo spontani ustanak izazvan ustaškim nasiljem.
  • 5. 6. - Eksplozija u Smederevskoj tvrđavi - skoro sve kuće u Smederevu oštećene, veliki broj žrtava.
  • 5. 6. - Sastanak Ante Pavelića i Hitlera u Berhtesgadenu.
  • 5. 6. - Tokom jednog od mnogih bombardovanja Čunkginga, u skloništu se ugušilo 4000 ljudi.
  • 6. 6. - Apel kralja Petra II papi Piju XII i preds. Ruzveltu da se srpski narod spase od istrebljenja.
  • 6. 6. - Komesarsko naređenje: u predstojećem ratu protiv SSSR odmah streljati političke komesare i sve boljševizovane zarobljenike.
  • 7. 6. - Ludwig von Schröder novi nemački zapovednik u Srbiji.
  • 7. 6. - Japan priznao NDH.
  • ca. 7. 6. - Naoružani seljaci gornjeg Gatačkog polja uništili nekoliko žandarmerijskih stanica, prekinuli put Gacko - Bileća.
  • 8. 6. - 12. 7. - Sirijsko-libanska kampanja (Operation Exporter) - Britanci i Slobodni Francuzi zauzimaju višijevsku Siriju i Liban.
  • 9. 6. - Feldmaršal Wilhelm List postavljen zapovjednikom oružane sile za Jugoistok, sa sjedištem u Solunu.
Hitler i Pavelić
  • 10 - 12. 6. - Sastanak franjevačkih provincijala u Zagrebu - zabranjeno stupanje franjevaca u Ustaše (neki su već u ustašama), osuđuje se progon Srba.
  • 12. 6. - U Londonu usvojena Deklaracija o međusavezničkoj pomoći između V. Britanije i devet izbegličkih vlada i predstavnika (među kojima je i Jugoslavija).
  • 14. 6. - Banat u Drugom svjetskom ratu: komesarska srpska vlada donela Uredbu o unutrašnjoj upravi u Banatu - preko podbana, vlast u rukama nemačke narodnosti.
  • 14. 6. - Deportacije stanovništva iz baltičkih republika SSSR.
  • 14. 6. - Zamrznuta sva nemačka i italijanska imovina u SAD.
  • 15. 6. - N.D. Hrvatska u Veneciji pristupila Trojnom paktu.
  • 15 - 17. 6. - Operacija Battleaxe: neuspešna britanska ofanziva u Kirenaici, Archibald Wavell će biti zamenjen Claudeom Auchinleckom.
  • 18. 6. - Tursko-nemački sporazum o prijateljstvu i nenapadanju (ratifikovan 25. 6. u turskoj skupštini).
  • 19. 6. - Operacija Pastorius: član nemačke saboterske grupe se predao FBI.
  • 19/20. 6. - Sovjetski naučnici otvorili Timurovu grobnicu u Samarkandu.
  • 20. 6. - Premijera Diznijevog filma "Snebivljiva aždaja".
Operacija Barbarosa

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Rumunija 1941-44.

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Operacija Barbarossa: stanje u augustu
  • avgust - Nastavljaju se ustaški masakri (Ključ, Glamoč, Prijedor, Cazinska krajina...).
  • 2. 8. - Masakr u Sanskom Mostu, na Šušnjaru: ustaše ubile 2.862 Srba u gradu i okolini.
  • 4. 8. - Iz zagrebačkog Botaničkog vrta bačene bombe na ustaški univerzitetski bataljon.
  • 5. 8. - Nakon što su isterani iz sela Divoselo kod Gospića, ustaše vrše zločine nad zbegom iz tog sela.
  • 5. 8. - Okončana prva bitka kod Smolenska, zarobljeno preko 300.000 Sovjeta.
  • 6. 8. - Preko 400 žena i dece iz srpskog sela Pribilovci kod Čapljine bačeno u jamu u Šurmancima.
  • 7 - 9. 8. - Operacija Kosmaj (ili Baden) protiv kosmajskih partizana.
  • 8. 8. - Kod Bos. Petrovca razbijena domobranska snabdevačka kolona.
  • 8. 8. - Završena Bitka kod Umana u zapadnoj Ukrajini, zarobljeno oko 100.000 Sovjeta.
  • 8. 8. - Medalja "Za odbranu Odese" Počinje dvomesečna rumunsko-nemačka opsada Odese.
  • 10. 8. - Partizani i četnici zauzeli Vlasenicu u Bosni (domobrani se vratili 15/16. 8.).
  • 10. 8. - Italijani povratili Berane (kao i većinu gradova u severnoj Crnoj Gori prethodnih dana).
  • 10. 8. - GŠ NOP Jugoslavije izdao uputstvo pod nazivom "Zadatak narodnooslobodilačkih partizanskih odreda", konstatovano "da se zanemarivalo pitanje opšteg narodnog ustanka".
  • 10. 8. - Na I sveslovenskom mitingu u Moskvi istaknuto pravo na samoopredeljenje crnogorskog i makedonskog naroda, što izaziva protest jugoslovenske kraljevske vlade.
  • 11. 8. - Partizani demolirali rudnik Bogovina u Srbiji (kasnije represalije).
  • 11. 8. - Prvi ratni broj "Vjesnika".
  • 12. 8. - Ukazom italijanskog kralja zapadna Makedonija, deo Crne Gore i veći deo Kosmeta priključeni Velikoj Albaniji.
  • 12. 8. - Predsednik vlade u izbeglištvu Simović se preko BBC-ija protivi preuranjenom ustanku u Jugoslaviji.
  • 13. 8. - Objavljen "Apel srpskom narodu" protiv komunističkog ustanka, koji su potpisale mnoge istaknute ličnosti (neki su odbili, ukupno 545 potpisa).
Atlantska povelja
Vešanje na Terazijam
Milan Nedić

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

  • početkom - Formiran 1. srpski dobrovoljački odred (Ljotićev).
  • 1. 9. - Partizansko-četnički sporazum o koordinaciji u istočnoj Bosni.
  • 1. 9. - Jevrejima u Rajhu propisano nošenje žute zvezde.
  • 1 - 6. 9. - Ustaško-domobransko-nemačka ofanziva u Bosanskoj krajini, pali Mrkonjić, Šipovo, Mliništa, počinjeni zločini.
  • 2. 9. - Deklaracija Nedićeve vlade - sastaviće vojsku kako bi razbio komuniste.
  • 3. 9. - Valjevski NOP odred i četnici Zečevića i R. Martinovića zauzeli Krupanj.
  • 3. 9. - Službeni datum osnivanja ustaške Crne legije.
  • 4. 9. - Podrinski NOP odred zauzeo Loznicu.
  • 5. 9. - Saradnja četnika sa Nedićevom vladom: sporazum M. Nedića i predstavnika D. Mihailovića - zajedno protiv komunista, pomaganje stvaranja četničkih jedinica u Bosni i Crnoj Gori.
  • 5/6. 9. - Partizani i četnici nakratko zauzeli Rogaticu.
  • 6. 9. - Delovi Drvarske brigade zauzeli Kulen Vakuf.
  • 6. 9. - Svi Jevreji stariji od šest godina na teritorijama pod nemačkom kontrolom moraju nositi Davidovu zvezdu.
  • 6. 9. - 8. 10. - Druga bitka za Changsha, Japanci opet odbijeni od grada.
  • 7. 9. - Komandant Nedićeve žandarmerije naredio formiranje osam odreda za borbu protiv ustanka.
  • 7. 9. - Proglas komandanta italijanske 2. armije - preuzima vojnu i civilnu vlast u II i III zoni NDH.
  • 8. 9. - Počinje Opsada Lenjingrada (do januara 1944).
  • 9. 9. - Britanci uspostavili kontakt sa Dražom Mihailovićem.
  • 9 - 12. 9. - Vučji čopor nemačkih podmornica potopio 16 brodova iz konvoja SC 42.
  • 11. 9. - Domobrani razbili Majevički odred, četnici pobegli u Srbiju.
  • 11. 9. - Medvjedevski pokolj: NKVD kod Orela likvidirao 157 političkih zatvorenika, komunista.
  • 12. 9. - Partizani zauzeli B. Baštu od Nemaca, nakon sukoba sa četnicima.
  • 14. 9. - Oštećena telefonska centrala u zagrebačkoj Glavnoj pošti.
  • 14. 9. - Partizani ušli u Majdanpek.
  • 15. 9. - Nemačka 342. pešadijska divizija poslata iz Francuske u Srbiju.
  • 15. 9. - Osniva se prvi odred budućeg Srpskog dobrovoljačkog korpusa.
  • 16. 9. - Adolf Hitler naredio gušenje ustanka u Srbiji po svaku cenu. Nemačka uprava u Srbiji naredila streljanje 100 Srba za poginulog i 50 za ranjenog nemačkog vojnika (→ Nemački zločini u Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu).
  • 16. 9. - Saveznici su pred Teheranom, iranski šah Reza Pahlavi prinuđen na abdikaciju u korist sina Mohameda Reze (do 1979), zemlja je pod anglo-sovjetskom okupacijom do 1946.
  • 18. 9. - Tito stigao u Robaje kod Valjeva, nakon dvodnevnog putovanja iz Beograda.
  • 19. 9. - Nemci zauzimaju Kijev, Sovjeti su imali preko 600.000 mrtvih i zarobljenih.
  • 19. 9. - Sastanak Tita i Draže u Struganiku kod Mionice.
  • 19. 9. - Štab 18. armijskog korpusa prebačen iz Grčke u Beograd, komandant Franz Böhme ima vojnu i civilnu vlast u Srbiji, dva dana kasnije naređuje čišćenje Mačve.
  • 21. 9. - Nemci napustili Užice i Požegu, partizani uzeli od četnika Čajetinu i Palisad.
  • 21. 9. - Prva nemačka podmornica ušla u Mediteran.
  • 22. 9. - Četnici nakratko ušli u Zvornik, partizani prethodno u Caparde.
  • 22. 9. - Delovi Bosanske domobranske divizije probili partizansko-četničke položaje na Romaniji.
  • 22. 9. - Počinje trodnevna Bitka za Šabac.
  • 22 - 26. 9. - Japanska invazija Francuske Indokine: japanske trupe zauzimaju sever teritorije prema sporazumu postignutom u zadnji čas, ali ipak dolazi do oružanog okršaja.
  • 23 - 26. 9. - Neuspeo partizansko-četnički napad na Kruševac (major Dragutin Keserović).
  • 24. 9. - Na savezničkoj konferenciji u Londonu potpisana Atlantska povelja, osnova Povelje Ujedinjenih nacija pa i NATO-a (među potpisnicima i izbeglička vlada Jugoslavije).
  • 24. 9. - Partizani ušli u Užice, koje će dva meseca biti centar "Užičke Republike"; partizani takođe ušli u Kosjerić.
Užička republika: zarobljeni Nemci
  • 24 - 27. 9. - Masovna hapšenja i streljanja u Šapcu, Krvavi marš do logora u Jarku.
  • 25. 9. - Posle 3-dnevnih borbi italijanska divizija "Sasari" zauzela Drvar
  • 25. 9. - Srednjoškolci u Splitu demonstriraju protiv italijanskog jezika u školama.
  • 25 - 29. 9. - Koristeći italijanske uspehe, ustaše i domobrani povraćaju Kulen Vakuf i komunikacije na zapadu Bosanske krajine.
  • 26 - 29. 9. - Sukob četnika i partizana kod Kosjerića.
  • 26. 9. - 10. 10. - Nemačka Operacija Mačva protiv ustanika.
  • 26. 9. - Vojno-političko Savetovanje u Stolicama kod Krupnja; između ostalog naređeno formiranje glavnih štabova po pokrajinama, gde ih nema (anticipiranje federalizma).
  • 26. 9. - Proradila fabrika municije u Užicu.
  • 27. 9. - Reinhard Heydrich imenovan za v.d. rajhsprotektora Češke i Moravske.
  • 27. 9. - Slobodni Francuzi proglašavaju nezavisnost Sirijske Države, u okviru mandata, u novembru i Libana.
  • 27. 9. - Dan flote slobode u SAD: porinuto je 14 brodova iz programa hitne brodogradnje, među njima i prvi transportni brod Liberty.
  • 28. 9. - Dramski ustanak u grčkoj Makedoniji, brzo ugušen od strane Bugara, praćen masakrima i proterivanjem Grka.
  • 29. 9. - Prva Moskovska konferencija SSSR, SAD i V. Britanije - dogovorena pomoć SSSR-u.
  • 29. 9. - "Prva neprijateljska ofanziva": početak operacija 342. pešadijske divizije na komunikaciji Šabac - Loznica.
  • 29. 9. - Veliki gubici Bosanskohercegovačkog NOP odreda kod Kalinovika.
  • 29. 9. - Nacisti masakrirali 33.711 Jevreja u Babi Jaru kod Kijeva.
  • 30. 9. - 4. 12. - Višegradska operacija: NDH protiv četnika i partizana u istočnoj Bosni.
  • septembar - Osnovan logor Jasenovac.
  • septembar - Osnovane tri organizacije otpora u Grčkoj: EDES, EKKA i EAM.
  • septembar - U Rumuniji počinje deportacija Jevreja u Transnistriju, mnogi umiru u lošim uslovima.
  • septembar - Naziv "partizan" umesto "gerilac".
  • druga polovina sept. - Konferencije muslimana u gradovima BiH osuđuju ustaške zločine; u Ostrošcu kod Duvna muslimani i Hrvati oslobodili Srbe koje su ustaše hteli ubiti.

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Nemačko napredovanje tokom Bitke za Moskvu
  • 1. 10. - Vrhovni štab NOP odreda, u skladu sa odlukama iz Stolica, izdao naredbu o oznakama, zastavama, načinu pozdravljanja itd.
  • 1. 10. - U Drinjači postignut sporazum o saradnji partizana i četnika u istočnoj Bosni.
  • 1. 10. - Zajam i najam: počinje američka pomoć SSSR, do 1945. izručeno 17,5 miliona tona materijala vrednosti 11 milijardi dolara.
  • 2. 10. - Ubijen 21 nemački vojnik na putu Beograd-Obrenovac, naređeno streljanje odgovarajućeg broja logoraša iz Beograda i Šapca.
  • 2. 10. - Zakonska odredba u NDH - 10 komunista za jednog ustašu.
  • 2. 10. - Počinje Bitka za Moskvu: nemačka glavnina krenula prema gradu, sutradan zauzet Orel. Ali veći deo ovog meseca su zaglavljeni na blatnjavim putevima.
  • 3. 10. - Italijani organizovali Guvernatorat Crne Gore.
  • 3. 10. - Premijera filma The Maltese Falcon.
  • 5. 10. - Četnici Draže Mihailovića nakon borbe uzeli Už. Požegu od partizana, sukob izglađen sporazumom.
  • 7. 10. - U borbama za Kraljevo upotrebljena baterija topova 75mm (zarobljena 1. 10.) - posle rata Dan artiljerije JNA.
  • 7. 10. - Po pristanku vlade Rajha srezovi Zemun i Stara Pazova pod "isključivom vlašću" NDH.
  • 8. 10. - Po pijačnom danu Nemci bombardovali Rabrovo kod Požarevca, veliki broj civilnih žrtava.
  • 11. 10. - Drugi partizansko-četnički (D.M.) napad na Kraljevo, nakratko prodrli u grad.
  • 11. 10. - Napadima na neke objekte u Prilepu počinje partizanski ustanak u Makedoniji (→ Narodnooslobodilačka borba u Makedoniji).
  • 12. 10. - Na sastanku muslimana u Sarajevu doneta rezolucija kojom se zahteva sigurnost života, časti, imovine i vere svih građana.
  • 13. 10. - Nemci odbijaju četničke uslove za saradnju u borbi protiv partizana.
  • 14. 10. - Masovno streljanje civila u Kruševcu i Dragincu.
  • 15. 10. - Draža Mihailović obrazovao Komandu četničkih odreda za Crnu Goru, na čelu sa Đorđijem Lašićem, u Sandžaku je Pavle Đurišić; poslao oficire u BiH, Liku, Gorski Kotar, Kordun.
  • 15. 10. - Hapšenje preostalih Jevreja Bosne (uključujući i one koji su prešli u katoličanstvo).
  • 16. 10. - Deo nemačke 717. pešadijske razara Gornji Milanovac
  • 16. 10. - Rumuni i Nemci ušli u Odesu.
  • 16. 10. - Bitka za Moskvu: evakuacija, u gradu nekoliko dana vlada panika.
  • 17. 10. - General Hideki Tōjō je novi premijer Japana nakon Konoeove ostavke - pobeda opcije rata sa SAD.
  • 17. 10. - Partizani ušli u Žabljak i Šavnik.
  • 17. 10. - Blizu Islanda torpedovan USS Kearny uz gubitak 11 mornara (prve američke vojne žrtve II svetskog rata).
  • 18. 10. - Uništena italijanska auto-kolona kod Jelin duba, na putu Podgorica-Kolašin.
  • 19. 10. - U Užicu izašla obnovljena "Borba"; u istom mestu bombardovana fabrika oružja, mašine prenete u trezor Narodne banke.
  • 18 - 20. 10. - Nemci streljaju u Kraljevu.
  • 20. 10. - Opsadno stanje u Moskvi, vlada (osim Staljina) prešla u Kujbišev.
  • 20. 10. - Nakon Loznice i Banje Koviljače, 342. pešadijska zauzela i Krupanj, ubijeni ranjenici i civili.
Masakr u Kragujevcu: hapšenje
  • 21. 10. - Masakr u Kragujevcu.
  • 21. 10. - Naređeno da se nemačka 113. pešadijska divizija prebaci sa Istočnog fronta u Srbiju.
  • 22. 10. - Peta domobranska pešadijska divizija napada iz Sarajeva u pravcu Rogatice.
  • 22. 10. - U Beogradu otvorena antimasonska izložba (istovremeno i antijevrejska i antikomunistička).
  • 22 - 24. 10. - Masakr u Odesi, ubijeno 25 do 34.000 Jevreja i 15.000 Roma.
  • 23. 10. - Partizani i četnici zauzeli Rogaticu.
  • 23. 10. - Premijera Diznijevog animiranog filma Dumbo.
  • 24. 10. - Prva bitka za Harkov, Nemci zauzeli grad.
  • 25. 10. - Britanski kapetan Hadson i majori Ostojić i Lalatović u Dražinom štabu na Ravnoj Gori (Draža Mihailović je priznat od Britanaca kao jedini legitimni komandant snaga otpora).
  • 26. 10. - Sastanak Tita i Draže u Brajićima, dogovorena samo podela plena.
  • 27. 10. - "Brežički marš" 1. štajerskog partizanskog bataljona.
  • 29. 10. - U Ljubljani proslava oslobođenja od Austrougarske 1918.
  • 30. 10. - Odbijen pokušaj proboja 342. pešadijske prema Užicu i Kosjeriću.
  • 30. 10. - Medalja "Za odbranu Sevastopolja" Počinje Opsada Sevastopolja (do jula 1942).
  • 31. 10. - Nemačka podmornica torpedovala USS Reuben James - preko 100 poginulih mornara.
  • oktobar - U tri navrata tokom meseca Draža Mihailović dobija novac od vlade Milana Nedića[6].

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

  • poč. novembra - Izbeglička jugoslovenska vlada preimenovala Komandu četničkih odreda u Komandu Jugoslovenske vojske u otadžbini (JVuO) (?).
  • 1. 11. - Partizani odbili četnički napad na području Užica i Požege.
  • 2. 11. - Napad četnika na Užičku republiku: borbe na Trešnjici kod Užica, napadnuta i Ivanjica.
  • 3. 11. - Partizani preoteli Požegu od četnika DM. Dražin ultimatum partizanima da se povuku odatle. Četnici DM se povukli iz opsade Kraljeva.
  • 5. 11. - Uhapšeno oko 300 intelektualaca u Beogradu, navodnih komunista, masona i anglofila, i poslati na Banjicu.
  • 6 - 8. 11. - Masakr Jevreja u šumi Sosenki kod Rovna, 15 - 18.000 ubijenih.
  • 7. 11. - Proslava godišnjice Oktobarske revolucije u Užicu. Odbijen četnički napad (DM) na Čačak.
  • 7. 11. - Na Crvenom trgu održana tradicionalna parada, vojnici odmarširali pravo na front.
  • 7. 11. - Blizu Krima potopljen sovjetski transportni brod "Armenija", između 5 i 7 hiljada žrtava.
  • 8. 11. - Osnovana Komunistička partija Albanije, pod pokroviteljstvom KPJ (Miladin Popović i Dušan Mugoša).
  • 9. 11. - U okolini Višegrada četnici zapalili nekoliko muslimanskih sela.
  • 10. 11. - Odbijen i drugi nemački napad iz Leskovca na Lebane.
  • 11. 11. - U Ufi, SSSR, počela s radom radio-stanica "Slobodna Jugoslavija".
  • 11. 11. - Kolaboracija: Gorski štab četničkih odreda istočne Bosne u Višegradu sklopio sa Italijanima sporazum o nenapadanju i borbi protiv partizana.
  • 11. 11. - Sastanak u Divcima Draže Mihailovića sa nemačkim predstavnikom - Nemci smatraju Dražu neprijateljem, on hoće borbu protiv komunista a ne Nemaca.
  • 12. 11. - Zaustavljeno nemačko nadiranje ka Moskvi.
  • 13 - 20. 11. - Napadi delova Užičkog NOP odreda na Ravnu goru (okončano primirjem).
  • 14. 11. - Partizani potisnuti iz okoline Sarajeva.
  • 14. 11. - Četnici predali zarobljene partizane Nemcima u Slovcu.
  • 14. 11. - Potonuo britanski nosač aviona HMS Ark Royal, nakon što je juče torpedovan blizu Gibraltara.
  • 16. 11. - Počela druga nemačka ofanziva na Moskvu (prethodnog dana se smrzli blatnjavi putevi).
  • 17. 11. - Četnici osnovali Privremenu upravu istočne Bosne, nakon raskida sporazuma sa partizanima od 1. 10.
  • 17. 11. - U Splitu uhapšen Rade Končar Brko.
  • 17 - 18. 11. - Biskupska konferencija u Zagrebu se bavi prekrštavanjem pravoslavaca: "misionari" mogu dobiti misiju i jurisdikciju samo od mjesnog ordinarijata a ne od svetovnih vlasti, koje takođe ne mogu poništavati ranije prelaze, konverzija bez prinude, s poštovanjem ljudskih prava (u principu se ne protive prekrštavanju, već dogmatskoj neispravnosti).
  • 18. 11. - Operacija Crusader, druga saveznička ofanziva u severnoj Africi, do kraja decembra - deblokiran Tobruk.
  • 21 - 27. 11. - Bitka za Rostov je sovjetski uspeh; Gerd von Rundstedt smenjen jer se povukao protivno Hitlerovom naređenju.
  • 22. 11. - Eksplozija u užičkoj fabrici oružja i municije, oko 200 mrtvih (moguća diverzija).
  • 22. 11. - Banjalučki muslimani osuđuju zločine nad Srbima i Jevrejima (navodno ustaše nosile fesove, kako bi skrenuli mržnju na muslimane).
  • 23. 11. - Amerikanci okupirali Surinam u dogovoru sa holandskom izbegličkom vladom (izvor aluminijuma).
  • 24. 11. - Otkrivene pripreme za pobunu 15. pešadijskog domobranskog puka na Palama, 18 domobrana osuđeno na smrt.
Spomenik na Kadinjači
  • 25. 11. - Počela nemačka ofanziva na Užičku republiku - napad 342. i delova 704. pešadijske divizije (nemačke), četnika, nedićevaca i ljotićevaca preko Ljubovije i Kosjerića u pravcu Užica. Istog dana partizani iz okoline Kraljeva potisnuti prema Čačku.
  • ca. 25. 11. - Radio Moskva javila da je Draža Mihailović vođa svih snaga pokreta otpora, na šta Tito reaguje telegramom (vlade Velike Britanije i SSSR se slažu da je potrebno postići pomirenje partizana i četnika, pod vođstvom komandanta JVuO Draže Mihailovića).
  • 25. 11. - Stari britanski bojni brod HMS Barham potopljen blizu Aleksandrije, 862 mrtvih.
  • 25. 11. - Proširen Antikominternski pakt, pristupila i NDH.
  • 26. 11. - Japanske pomorske snage krenule ka Pearl Harboru, istog datuma (po Washingtonskom vremenu) uručena Hullova nota, gde se kao preduslov za sporazum sa Japanom traži povlačenje iz Francuske Indokine i Kine, a što je ocenjeno kao ultimatum.
  • 27. 11. - Završena Gondarska bitka, dokrajčeni Italijani u Etiopiji (Italijanska Istočna Afrika).
  • 27. 11. - Osovinska Opsada Tobruka okončana neuspehom.
  • 29. 11. - Bitka na Kadinjači, pogibija Radničkog bataljona, poslednje odbrane Užica. Nemci uveče ulaze u Užice i Požegu. Vrhovni štab NOP odreda naređuje povlačenje glavnine iz zapadne Srbije i Šumadije u Sandžak. Poginuo Dragojlo Dudić, prvi predsednik Glavnog Narodnooslobodilačkog odbora za Srbiju.
  • 30. 11. - U Čajetini, na Palisadu, i Kraljevim vodama ubijeno nekoliko stotina partizanskih ranjenika.
  • novembar - U Makedoniji uhapšen Lazar Koliševski (sekr. PK KPJ), raspušteni vojni štab i Prilepski NOP odred - zakočen ionako slab ustanak.
  • novembar - U Žabaljskom ritu formiran Prvi šajkaški NOP odred.

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Bitka za Moskvu
Perl Harbor
Rat na Pacifiku: japanske operacije do maja 1942
  • 10. 12. - Blizu Singapura, Japanski avioni potopili britanske ratne brodove Repulse i Prince of Wales, na kojima je poginulo oko 800 ljudi.
  • 11. 12. - Nemačka i Italija objavili rat SAD.
  • 12. 12. - NDH, Slovačka i Bugarska objavljuju rat SAD i V. Britaniji.
  • 12. 12. - Adolf Hitler se sastao s najvišim nacističkim zvaničnicima u Rajhskancelariji: pošto je došlo do svetskog rata, Jevreji moraju biti uništeni.
  • 13. 12. - Konferencija partizanskih i četničkih predstavnika na Kraljevom polju kod Han-Pijeska, povodom eventualnog priključenja istočne Bosne Nedićevoj Srbiji - četnici su formalno protiv.
  • 13. 12. - Završena okupatorsko-kvislinška ofanziva na zapadu Srbije.
  • 13. 12. - Bitka kod rta Bon: Italijani izgubili dve lake krstarice i 817 ljudi kod Tunisa.
  • 13. 12. - Peruanski grad Huaraz uništen nakon što je lavina glečera izazvala prelivanje jezera preko brane.
  • 15. 12. - Drinske mučenice: četnici ubili pet katoličkih redovnica kod Goražda.
  • 16. 12. - Na predlog vlade, mađarski parlament doneo odluku: Međimurje, Baranja i Bačka pripojeni Mađarskoj.
  • 16. 12. - Nemačka vrhovna komanda naređuje da se što više snaga iz Jugoslavije prebaci na Istočni front (pre svega 342. i 113. pešadijska divizija).
  • 16. 12. - Japanci se iskrcavaju na Borneo i osvajaju ga do kraja marta.
  • 17. 12. - Nemci i četnici Koste Pećanca ušli u Lebane.
  • 18 - 19. 12. - Požarevački NOP odred ušao u Golubac i Veliko Gradište.
  • 19. 12. - Pošto je smenio von Brauchitscha, Adolf Hitler sam postaje Vrhovni komandant vojske.
  • 19. 12. - Italijanski diverzanti onesposobili u Aleksandriji dva britanska bojna broda, Queen Elizabeth i Valiant.
  • 20. 12. - Navodna Instrukcija Draže Mihailovića maj. Dorđiju Lašiću i kap. Pavlu Đurišiću (u Crnoj Gori): cilj je etnički čista Velika Srbija u Velikoj Jugoslaviji.
  • 21. 12. - U Rudom, na Staljinov rođendan, formirana Prva proleterska udarna brigada, od nekih srbijanskih i crnogorskih jedinica, pod direktnom komandom Vrhovnog štaba, kao prva eksteritorijalna jedinica (objavljeno 22. 12., što će biti Dan Armije).
  • 22. 12. - Italijani i domobrani se probili u blokiranu Bileću (bila odsečena od 3. 12.).
  • 22. 12. - Neuspešni partizanski napad na Sjenicu.
  • 22. 12. - Winston Churchill stigao u Washington, D.C., počinje konferencija Arcadia (ili Prva Washingtonska).
  • 24. 12. - Nemačka Vrhovna komanda ponudila bugarskom ministarstvu rata da okupira deo Nedićeve Srbije (dogovor postignut tri dana kasnije).
  • 25. 12. - Japanska armija okupirala Hong Kong posle 17 dana opsade.
  • 25. 12. - "Misa za Dalmaciju" i antiitalijanski protesti u Zagrebu[6] .
  • 26. 12. - Suočen s napredovanjem japanskih snaga u Drugom svetskom ratu ka Manili, američki general Daglas Makartur proglasio je filipinsku prestonicu "otvorenim gradom". Uprkos tome u Manili su 1941, 1942. i 1945. vođene teške borbe američkih i japanskih jedinica, tokom kojih su porušeni mnogi delovi grada.
  • 26. 12. - Aung San osnovao Armiju burmanske nezavisnosti, u Tajlandu uz pomoć Japanaca (promenio stranu 1944/45).
  • 26 - 27. 12. - Operacije Archery i Anklet, britanski komandosi deluju u Norveškoj.
  • 28. 12. - Na četničkoj konferenciji u Vlasenici prihvaćeni nemački i Nedićevi uslovi.
  • decembar '41. - maj '42. - "Lijeva skretanja" - partizanski progon neistomišljenika u Crnoj Gori.
  • zima 1941/42 - Vrhunac Velike gladi u Grčkoj.

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Rođenja[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1941.

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Nobelove nagrade[uredi | uredi kod]

  • Nisu dodijeljene nagrade

Vidi takođe:[uredi | uredi kod]

Literatura/Spoljne veze[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]