Prijedor

Izvor: Wikipedia
Prijedor
Grad
Glavna ulica
Glavna ulica
PRIJEDOR GRB COAT-OF-ARMS WAPPEN 2013.svg
Grb
Službeni naziv: Grad Prijedor
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of Republika Srpska.svg Republika Srpska
Općina Prijedor
Položaj 44°58′N 16°42′E / 44.967, 16.7
Površina
 - Općina 834 km2
Stanovništvo
 - Općina 112,543 (1991)
Gustoća
 - Općina 135 /km2
Gradonačelnik Pavić Marko[1] (DNS)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 79101
Pozivni broj (+387) 052
Prijedor u BiH
Locator Red.svg
Prijedor u BiH
Web stranica: Općina Prijedor

Prijedor je grad i središte grada u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Područje grada zauzima 834 km2, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m. Grad Prijedor je po veličini i po broju stanovnika drugi u Republici Srpskoj.

Historija[uredi - уреди]

Prvi put u istorijskim dokumentima Prijedor se, istina kao zemljana utvrda, pominje u pismima grofa Adama Bacanija za vrijeme Bečkog rata, od 1683. do 1699.godine. Međutim, mnogo toga ukazuje na tragove života još iz vremena praistorije i, kao i dolaska Rimljana na ove prostore.

Grad je nikao na malom otoku sanskog rukavca Berek, koji i danas opkoljava prijedorski Stari Grad. Nakon Bečkih ratova 1683-1699. na mjestu današnjeg Prijedora je bilo 50 drvenih kućica i mjesto je bilo mnogo manje od susjednog Kozarca, udaljenog 12 km na putu prema Banja Luci.

Hotel Prijedor na desnoj strani rijeke Sane

Godine 1717. počinje reorganizacija Prijedora, a 1739. je utemeljen kao jedan od mlađih gradova u Bosni. Tada počinje i njegov uspon, jer nakon gubitka Slavonije i Like za vrijeme Bečkih ratova 1683-1699. počinje i njegov ekonomski razvoj.

Veoma brzo Prijedor postaje značajan - trgovačko zanatski centar zahvaljujući rimskim putevima i plovnosti rijeke Sane, ali ponajviše prvoj željezničkoj pruzi Bosanski Novi - Banja Luka - prvoj pruzi u BiH - izgrađenoj 1873. godine u vrijeme barona Hirsa. Desetljeće poslije, tačnije 1882, gotovo cijeli grad izgorio je u velikom požaru pa su austrougarske vlasti 1901. godine donijele prvi urbanistički plan po kome je Prijedor izgrađen kao savremeno naselje bez mahala i uskih sokaka.

Prijedor godine 1918. postaje dio Kraljevine SHS.

Za vrijeme drugog svjetskog rata, u aprilu 1941., Prijedor postaje dio Nezavisne države Hrvatske. Lokalno srpsko stanovništvo je izloženo progonima i masovnim pokoljima od strane ustaških vlasti, pa veliki broj pronalazi utočište na planini Kozari, te se pridružuje partizanskom pokretu. Veliki broj prijedorskih Srba je odveden u zloglasni logor Jasenovac te je tamo stradao. Sam Prijedor su partizani oslobodili 16.5. 1942. U junu 1942. je tokom kozarske ofanzive veliki broj izbjeglica uhvaćen i ubijen od strane ustaških vlasti. Godine 1945. Prijedor su partizani ponovno oslobodili 7.9. 1944. a godinu dana kasnije, kao i ostatak BiH, postao dio nove socijalističke Jugoslavije.

Raspadom SFRJ na području Prijedora počinju rasti napetosti između srpskog i bošnjačkog stanovništva. Početkom rata u BiH 1992. Prijedor postaje dio Republike Srpske. Tada su nad nesrpskim stanovništvom počinjeni brojni zločini, o čemu svjedoči do sada otkriveni 60 masovnih grobnica prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, u kojima je do sada pronađeno oko 2000 tijela, od kojih je oko 500 identifikovano. Gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada je prognano, a mnogi su završili u obližnjim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje. Prema podacima Komisije za nestala lica procjenjuje se da je oko 4.100 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora. Najviše Hrvata je pobijeno u Ljubijskog regiji, samo u selu Briševu preko 70 hrvatskih civila je ubijeno u julu 1992. godine u akciji tzv. "Sanske brigade", jedinica VRS-a.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prijedor imala je 112.543 stanovnika, raspoređenih u 71 naselju. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Prijedor, u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Prijedor, popis 1991.[uredi - уреди]

ukupno: 112.543

  • Bošnjaci - 49.351 (43,85%)
  • Srbi - 47.581 (42,27%)
  • Hrvati - 6.316 (5,61%)
  • Jugoslaveni - 6.459 (5,73%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2.836 (2,54%)

Nacionalni sastav stanovništva, grad Prijedor, popis 1991.[uredi - уреди]

Ukupno: 34.635

  • Srbi - 13.927 (40,21%)
  • Bošnjaci - 13.388 (38,65%)
  • Hrvati - 1.757 (5,07%)
  • Jugoslaveni - 4.282 (12,36%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.281 (3,71%)

Naseljena mjesta[uredi - уреди]

Ališići, Babići, Baltine Bare, Bistrica, Bišćani, Božići, Brđani, Brezičani, Briševo, Busnovi, Cikote, Crna Dolina, Čarakovo, Čejreci, Čirkin Polje, Ćela, Dera, Donja Dragotinja, Donja Lamovita, Donja Ravska, Donji Garevci, Donji Orlovci, Donji Volar, Gaćani, Gomjenica, Gornja Dragotinja, Gornja Jutrogošta, Gornja Puharska, Gornja Ravska, Gornji Garevci, Gornji Jelovac, Gornji Orlovci, Gornji Volar, Gradina, Hambarine, Hrnići, Jaruge, Jelićka, Jugovci, Kalajevo, Kamičani, Kevljani, Kozarac, Kozaruša, Krivaja, Lamovita, Ljeskare, Ljubija, Malo Palančište, Marićka, Marini, Miljakovci, Miska Glava, Niševići, Ništavci, Omarska, Orlovača, Pejići, Petrov Gaj, Prijedor, Rakelići, Rakovčani, Raljaš, Rasavci, Raškovac, Rizvanovići, Saničani, Stari Grad, Šurkovac, Tisova, Tomašica, Topolik, Trnopolje, Tukovi, Veliko Palančište, Vrbice, Zecovi i Žune.

Položaj[uredi - уреди]

Udaljenost do mjesta i gradova[uredi - уреди]

Kostajnica (60 -{km}-),
Zagreb (173 -{km}-),
Beč (547 -{km}-)
Dubica (33 -{km}-),
Autoput Е-70 (62 -{km}-)
Gradiška (90 -{km}-),
Budimpešta (474 -{km}-)
Bosanski Novi (32 -{km}-),
Trst (412 -{km}-)
Brosen windrose.svg Kozarac (13 -{km}-),
Omarska (20 -{km}-),
Beograd (336 -{km}-)
Ljubija (8 -{km}-) Sanski Most (33 -{km}-),
Mrkonjić Grad (92 -{km}-)
Banja Luka (48 -{km}-),
Sarajevo (250 -{km}-)

Prijedor za vrijeme agresije na BiH[uredi - уреди]

Gradski most na Sani

Sa okupacijom grada od strane vlasti Republike Srpske, Prijedor je nakon Srebrenice i Sarajeva mjesto najvećeg masovnog zločina nad civilnim stanovništvom u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine. U prijedorskoj općini do sada je otkriveno preko 60 masovnih grobnica prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, u kojima je do sada pronađeno oko 2000 tijela, od kojih je oko 500 identifikovano. Gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada je prognano, a mnogi su završili u obližnjim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje. Prema podacima Komisije za nestala lica procjenjuje se da je oko 4.100 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora. Najviše Hrvata je pobijeno u Ljubijskog regiji, samo u selu Briševu preko 70 hrvatskih civila je ubijeno u julu 1992. godine u akciji tzv. "Sanske brigade", jedinica vojske RS-a.

Privreda[uredi - уреди]

Hotel Prijedor na desnoj strani Sane

U prijeratnom Prijedoru, najveći poslodavac bila je fabrika paprnih proizvoda Celpak čija su postrojenja dijelom demontirana a dijelom zastarjela. Pogon u cjelini danas stoji na prodaji. Osim Celpaka na području općine se nalazi najveći rudnik željezne rude Evrope, Ljubija. Fabrika namještaja Javor iz sklopa prijeratnog Šipada je preuzeta u privatno vlasništvo i Tvornica keksa Mira a.d..Jedan od sadašnjih većih poslodavaca je trgovačka firma Janjoš u privatnom vlasništvu.

Razno[uredi - уреди]

O Prijedoru su opjevane mnogobrojne pjesme i sevdalinke, kao što je "Čaršijska".

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

Vanjski linkovi[uredi - уреди]


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice