Prijedor

Izvor: Wikipedia
Prijedor
Grad
Glavna ulica
Glavna ulica
PRIJEDOR GRB COAT-OF-ARMS WAPPEN 2013.svg
Grb
Službeni naziv: Grad Prijedor
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of Republika Srpska.svg Republika Srpska
Općina Prijedor
Položaj 44°58′N 16°42′E / 44.967, 16.7
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 79101
Pozivni broj (+387) 052
Prijedor u BiH
Locator Red.svg
Prijedor u BiH
Web stranica: Općina Prijedor

Prijedor je grad i središte grada u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Područje grada zauzima 834 km2, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m. Grad Prijedor je po veličini i po broju stanovnika drugi u Republici Srpskoj.

Historija[uredi - уреди]

Prvi put u istorijskim dokumentima Prijedor se, istina kao zemljana utvrda, pominje u pismima grofa Adama Bacanija za vrijeme Bečkog rata, od 1683. do 1699.godine. Međutim, mnogo toga ukazuje na tragove života još iz vremena praistorije i, kao i dolaska Rimljana na ove prostore.

Grad je nikao na malom otoku sanskog rukavca Berek, koji i danas opkoljava prijedorski Stari Grad. Nakon Bečkih ratova 1683-1699. na mjestu današnjeg Prijedora je bilo 50 drvenih kućica i mjesto je bilo mnogo manje od susjednog Kozarca, udaljenog 12 km na putu prema Banja Luci.

Hotel Prijedor na desnoj strani rijeke Sane

Godine 1717. počinje reorganizacija Prijedora, a 1739. je utemeljen kao jedan od mlađih gradova u Bosni. Tada počinje i njegov uspon, jer nakon gubitka Slavonije i Like za vrijeme Bečkih ratova 1683-1699. počinje i njegov ekonomski razvoj.

Veoma brzo Prijedor postaje značajan - trgovačko zanatski centar zahvaljujući rimskim putevima i plovnosti rijeke Sane, ali ponajviše prvoj željezničkoj pruzi Bosanski Novi - Banja Luka - prvoj pruzi u BiH - izgrađenoj 1873. godine u vrijeme barona Hirsa. Desetljeće poslije, tačnije 1882, gotovo cijeli grad izgorio je u velikom požaru pa su austrougarske vlasti 1901. godine donijele prvi urbanistički plan po kome je Prijedor izgrađen kao savremeno naselje bez mahala i uskih sokaka.

Prijedor godine 1918. postaje dio Kraljevine SHS.

Za vrijeme drugog svjetskog rata, u aprilu 1941., Prijedor postaje dio Nezavisne države Hrvatske. Lokalno srpsko stanovništvo je izloženo progonima i masovnim pokoljima od strane ustaških vlasti, pa veliki broj pronalazi utočište na planini Kozari, te se pridružuje partizanskom pokretu. Veliki broj prijedorskih Srba je odveden u zloglasni logor Jasenovac te je tamo stradao. Sam Prijedor su partizani oslobodili 16.5. 1942. U junu 1942. je tokom kozarske ofanzive veliki broj izbjeglica uhvaćen i ubijen od strane ustaških vlasti. Godine 1945. Prijedor su partizani ponovno oslobodili 7.9. 1944. a godinu dana kasnije, kao i ostatak BiH, postao dio nove socijalističke Jugoslavije.

Raspadom SFRJ na području Prijedora počinju rasti napetosti između srpskog i bošnjačkog stanovništva. Početkom rata u BiH 1992. Prijedor postaje dio Republike Srpske. Tada su nad nesrpskim stanovništvom počinjeni brojni zločini, o čemu svjedoči do sada otkriveni 60 masovnih grobnica prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, u kojima je do sada pronađeno oko 2000 tijela, od kojih je oko 500 identifikovano. Gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada je prognano, a mnogi su završili u obližnjim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje. Prema podacima Komisije za nestala lica procjenjuje se da je oko 4.100 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora. Najviše Hrvata je pobijeno u Ljubijskog regiji, samo u selu Briševu preko 70 hrvatskih civila je ubijeno u julu 1992. godine u akciji tzv. "Sanske brigade", jedinica VRS-a.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prijedor imala je 112.543 stanovnika, raspoređenih u 71 naselju. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Prijedor, u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Prijedor, popis 1991.[uredi - уреди]

ukupno: 112.543

  • Bošnjaci - 49.351 (43,85%)
  • Srbi - 47.581 (42,27%)
  • Hrvati - 6.316 (5,61%)
  • Jugoslaveni - 6.459 (5,73%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2.836 (2,54%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Prijedor, popis 1991.[uredi - уреди]

Ukupno: 34.635

  • Srbi - 13.927 (40,21%)
  • Bošnjaci - 13.388 (38,65%)
  • Hrvati - 1.757 (5,07%)
  • Jugoslaveni - 4.282 (12,36%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.281 (3,71%)

Položaj[uredi - уреди]

Udaljenost do mjesta i gradova[uredi - уреди]

Kostajnica (60 -{km}-),
Zagreb (173 -{km}-),
Beč (547 -{km}-)
Dubica (33 -{km}-),
Autoput Е-70 (62 -{km}-)
Gradiška (90 -{km}-),
Budimpešta (474 -{km}-)
Bosanski Novi (32 -{km}-),
Trst (412 -{km}-)
Brosen windrose.svg Kozarac (13 -{km}-),
Omarska (20 -{km}-),
Beograd (336 -{km}-)
Ljubija (8 -{km}-) Sanski Most (33 -{km}-),
Mrkonjić Grad (92 -{km}-)
Banja Luka (48 -{km}-),
Sarajevo (250 -{km}-)


Gradski most na Sani

Privreda[uredi - уреди]

Hotel Prijedor na desnoj strani Sane

U prijeratnom Prijedoru, najveći poslodavac bila je fabrika paprnih proizvoda Celpak čija su postrojenja dijelom demontirana a dijelom zastarjela. Pogon u cjelini danas stoji na prodaji. Osim Celpaka na području općine se nalazi najveći rudnik željezne rude Evrope, Ljubija. Fabrika namještaja Javor iz sklopa prijeratnog Šipada je preuzeta u privatno vlasništvo i Tvornica keksa Mira a.d..Jedan od sadašnjih većih poslodavaca je trgovačka firma Janjoš u privatnom vlasništvu.

Razno[uredi - уреди]

O Prijedoru su opjevane mnogobrojne pjesme i sevdalinke, kao što je "Čaršijska".

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

Vanjski linkovi[uredi - уреди]


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice