Busovača

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Prikaz Busovače

Busovača, naselje i sjedište istoimene opštine sjeverozapadno od Sarajeva; 2.720 stanovnika (1981). Leži na putu Sarajevo-Travnik-Jajce. Naselje se razvilo na aluvijalnoj ravni donjeg toka Ivančice, nedaleko od njenog ušća u rijeku Kozicu (pritok Lašve). Okružena je planinama Ščit, Kruščica, Busovačka planina i Vranica. U privredi naselja izdvajaju se pogoni građevinske i drvne industrije. Na području busovačke opštine nalaze se mineralni izvori u Busovači, Oselištu i Klokotima. Busovača se prvi put spominje 1371. godine u trgovačkom ugovoru kojim mjesno stanovništvo prodaje Mlečanima izvjesnu količinu gvožđa.

Naseljena mjesta[uredi | uredi kod]

Bare, Bukovci, Buselji, Busovača, Carica, Dobraljevo, Dolac, Donja Rovna, Gornja Rovna, Grablje, Granice, Gusti Grab, Hozanovići, Hrasno, Javor, Jazvine, Jelinak, Kaćuni, Kaonik, Katići, Kovačevac, Krčevine, Krvavičići, Kula, Kupres, Lončari, Lugovi, Mehurići, Merdani, Mihaljevići, Milavice, Nezirovići, Očehnići, Oselište, Podbare, Podjele, Podstijena, Polje, Potoci, Prosje, Putiš, Ravan, Skradno, Solakovići, Strane, Stubica, Šudine, Turići i Zarače.

Kultura[uredi | uredi kod]

Busovača u enigmatici[uredi | uredi kod]

Od imena Busovača objavio je Živan Perić anagram ČUVA BOSA... u Eureci broj 874 (9. V. 1990), a Jovan Nedić lažnu adresu SAVO AČ - UB također u "Eureci" broj 69 (16. XI. 1974).

Znamenite ličnosti[uredi | uredi kod]

Izvori i poveznice[uredi | uredi kod]


Općine Srednjobosanskog kantona
Bugojno | Busovača | Dobretići | Donji Vakuf | Fojnica | Gornji Vakuf | Jajce | Kiseljak | Kreševo | Novi Travnik | Travnik | Vitez