Neum

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Neum
[[Datoteka:{{{karta}}}|163px]]
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Hercegovačko-neretvanska
Sjedište Neum
Načelnik Đure Obradović
Površina 226 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

4.722
20,9/km²
Neum

Neum je grad i središte općine na krajnjem jugu Bosne i Hercegovine. Neum je jedini bosansko-hercegovački izlaz na Jadransko more. Njime se presijeca hrvatska obala Jadrana, što je, nakon raspada SFRJ, izvor napetosti, nesuglasica i teritorijalnih sporova između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Geografija[uredi | uredi kod]

Susjedne općine su Čapljina, Stolac i Ravno. Na zapadu je granica sa Hrvatskom. Udaljenost Neuma od Dubrovnika je 70 km, od aerodroma Dubrovnik 90 km, od Mostara 70 km, Međugorja 70 km, od željezničke stanice Ploče i Metkovića po 30 km.

Neum se odlikuje dugim i toplim ljetima i kratkom i blagom zimom, te spada u red primorskih mjesta s najvećim brojem sunčanih dana.

Srednje mjesečne temperature mora na površini kreću se oko 13 °C u siječnju do 32 °C u srpnju i kolovozu. Povoljni klimatski uvjeti omogućuju, pored kupanja i sunčanja, gotovo tokom 7 mjeseci godišnje i klimatsku terapiju, koju čine čisti primorski zrak, šetnje obalom, te bavljenje raznim sportovima na vodi itd.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Neum imala je 4.268 stanovnika, raspoređenih u 27 naselja.

Nacionalni sastav
Hrvati 3.738 (87,58%)
Srbi 209 (4,89%)
Muslimani 196 (4,59%)
Jugoslaveni 92 (2,15%)
ostali 33 (0,79%)
Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 4.781
Hrvati 4.281 (89,54%)
Srbi 224 (4,68%)
Muslimani 218 (4,55%)
Jugoslaveni 13 (0,27%)
ostali 45 (0,96%)

Naseljena mjesta su:

Babin Do, Borut, Bregovi, Brestica, Broćanac, Brštanica, Cerovica, Cerovo, Crnoglav, Dobri Do, Dobrovo, Donji Drijen, Donji Zelenikovac, Drijen, Dubravica, Duži, Glumina, Gornje Hrasno, Gradac, Hotanj Hutovski, Hutovo, Kiševo, Klepovica, Moševići, Neum, Podkula, Prapratnica, Previš, Rabrani, Svitava, Vinine i Žukovica.

Uprava[uredi | uredi kod]

Historija[uredi | uredi kod]

Iz starijeg kamenog doba - paleolita svjedoče nalazi grubo obrađenoga kamenog oruđa, osobito s područja Moševića i Graca.

Nalazi iz mlađega kamenog doba – neolita (do 3500 go- dina prije Krista) još su bogatiji, kako svjedoče brojni nalazi brižno obrađenoga kamenog oruđa i oružja iz šire Neumske okolice, danas pohranjeni uglavnom u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Do sada je iz brončanoga doba (1800 do 1000 go- dina prije Krista) poznato na stotine lirskih pretpovijesnih naselja na području neumske općine. Ističu se gradina na Osoju, Vukovu klancu, Brestici, Kiševu, Gracu (osobito Malokrn), Hutovska gradina, Previšićka gradina, Trovrha, Basarića gradina, Kolojanj i druge. U njima je nađena raznolika keramika, a brojni su i nalazi ručnih kamenih mlinova, omega-igala, fibula i drugih karakterističnih nalaza iz toga doba. Grčki izvori za stanovnike uz donji tok Neretve navode: „Ovi Iliri su iz plemena Manijaca…” Po njima se Pelješki pa i Neumski kanal zvao Manijsko more.

Rimski izvori uz rijeku Neretvu i oko nje smještaju Daorse, Ardijejce i Plereje. Među prvim područjima na istočnoj obali Jadrana kojim su Rimljani ovladali već 135. godine prije Krista bilo je i neumsko područje.

Teritorij Neuma ustupljen je1718 Turcima od strane Dubrovačke republike.

Privreda[uredi | uredi kod]

Turizam[uredi | uredi kod]

Neum raspolaže sa 4000 ležaja u hotelima visoke kategorije, te odmaralištima i privatnom smještaju, gdje su osigurani uvijeti za ugodan boravak tokom čitave godine. Tu su i neophodni Dom zdravlja, pošta, banke i mali privatni restorani koji obogaćuju hotelsku ponudu, kao i velika mreža trgovina. Pored hotelskih sadržaja, gostima se nude i izletnička putovanja autobusom i brodom u susjedna turistička mjesta (Dubrovnik, Mostar, Međugorje, Hutovo).

Slavni ljudi[uredi | uredi kod]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]

Obrazovanje[uredi | uredi kod]

Kultura[uredi | uredi kod]

Sport[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]