Neolit

Izvor: Wikipedia
Grupa neolitskih artefakata, uključujući ogrlice, vrškove sjekira, dlijeta i oruđe za poliranje
Neolit
Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi
Mezolit

Predkeramički neolit A

Predkeramički neolit B

Keramički neolit

Levant
Tell Halaf
Ubaidski period
Evropa
Linearna keramika
Kultura Vinče
Kina
Južna Azija
Mehrgarh
Amerike

Kalkolit

Uručki period
Kultura Yamna
Corded Ware
Mezoamerika

poljopriveda, uzgoj životinja
keramika, metalurgija, kotač
cirkularni jarci, hendževis megaliti
Neolitska religija

Bronzano doba

Neolitik je mlađe kameno doba. Ime dobiva od grčkih riječi neos = nov i lithos = kamen.

Osnovna obilježja neolitika su razvoj zemljoradničke i stočarske privrede, pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na sjedilački način života, te proizvodnja keramičkog posuđa i drugih predmeta od pečene gline. Kameno se oruđe oružje i dalje proizvodi (sve do u brončano doba), a javljaju se tehnike glačanja i poliranja. Umjetnost se ogleda u ukrašavanju keramičkih posuda, figuralne plastike i različitih kultnih predmeta.

Neolitik se nije ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta niti na europskome tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 12. i 6. tisućljeća prije Krista. Britanski prapovijesničar Gordon Childe uveo je u znanost pojam neolitičke revolucije, prve revolucije u povijesti ljudskog roda koja ima društveno-gospodarski karakter.

Neolitičke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova. Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do iračkog Kurdistana, južno od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih biljaka (plodni polumjesec - pšenica, ječam, mahunarke oko 8000. g. pne.; Azija - riža, proso oko 6000. g. pne.; Srednja Amerika - kukuruz, grah, krumpir u 7. tis. pne.)

Protoneolitik[uredi - уреди]

Prijelazno razdoblje između mezolitika i neolitika naziva se protoneolitik (grč. protos=prvi, prednji).

Tada kasni mezolitik ne zadržava izvorne osobine klasičnog mezolitika, već se nazire prijelaz sa skupljanja i lova na proizvodnju hrane, kao i pripitomljavanje životinja. Pojava pripitomljenih životinja potvrđena je arheološki u području Kurdistana (Zagroz planine), ali nema dokaza o uzgoju biljaka. Ipak određeni arheološki nalazi poput kamenih žrvnjeva i mužara, batova i bruseva, jama za zalihe i sl. svjedoče o promjenama u gospodarstvu. Važan izvor prehrane postaju samonikle žitarice čija je postojbina upravo u području Bliskog i Srednjeg Istoka. Istovremeno se javljaju tragovi prvih trajnih naselja koji sugeriraju sjedilački način života (sedentizam), što je vidljivo u ostacima nastambi, a također ga potvrđuju skladištenje i čuvanje hrane, ostaci flore i faune koji pokazuju na izmjenu godišnjih doba, te pokapanje mrtvih u sklopu naselja.

Primjeri protoneolitičkih zajednica su Karim Shahir kultura u području Kurdistana (Zagroz planine)i natufijenska kultura na području današnjeg Izraela i Jordana (10000. – 8300. g. pne.), za koju su karakteristična trajna naselja na otvorenom: Ejnan, Jerihon i Beidha, ali se još uvijek naseljavaju i pećine. To su djelomično ukopane nastambe kružnog tlorisa koje imaju donji dio od kamena, gornji od trske i rogožine, a središnji stup nosi krovnu konstrukciju. Smještene su oko središnjeg prostora u kojem je ukopano više jama obljepljenih ilovačom, a koje su služile za spremanje zaliha žitarica. Natufijenska kultura u svome je prostoru pojam nečeg novog, a to je osnivanje seoskih zajednica i uvođenje žitne ishrane. Bitno je nova društvena kategorija ruralni život sa standardiziranim stambenim elementima i dugotrajnim boravkom na jednom mjestu kroz više generacija, dakle barem stotinu godina.

U Europi, protoneolitičkom razdoblju pripada kultura Lepenskog vira čije je gospodarstvo (lov i ribolov) tipično mezolitičko, ali sjedilački način života u naseljima bliži je neolitiku.

Pretkeramički neolitik[uredi - уреди]

Nazivom pretkeramički neolitik se obilježavaju zajednice koje su u različitim dijelovima svijeta dosegle razinu neolitika u svim aspektima(gospodarskom, društvenom, duhovnom)osim u poznavanju keramičke proizvodnje.

Najprije je ta pojava uočena na Bliskom Istoku - pretkeramički Jerihon A i B, Çatal Höyük, Asikly Hoyuk, Cayonu, Hacilar, Jarmo - gdje vrlo stabilne klimatske prilike početkom holocena pogoduju razvoju zajednica koje uzgajaju biljke i nastavljaju s pripitomljavanjem životinja. Slične pojave uočene su u Kirokitiji (Cipru) i u grčkoj Tesaliji (tesalski pretkeramik). Sve ovo dovodi do porasta broja stanovnika i stvaranja velikih naselja, a na Bliskom istoku i u Anatoliji i do početaka stvaranja gradova.

See also[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]