Ploče
Ploče | |
|---|---|
 Ploče snimljene iz zraka | |
  Ploče | |
| Koordinate: 43°03′N 17°26′E / 43.05°N 17.43°E | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Uprava | |
| • Gradonačelnik | Ante Karamatić |
| Stanovništvo | |
| • Ukupno | 10,834 |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET) |
| • Ljeti (DST) | UTC+2 (CEST) |
| Poštanski broj | 20340 |
Ploče je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Ime grada[uredi | uredi kod]
Izvorni, najstariji stanovnici ovog grada svoj grad zovu Ploča. Ime ploča je dobiveno jer su stari lučki radnici uvjek lovili dobru ribu na moru gdje je dno ravno poput ploče - u Pločanskom kanalu.
Geografija[uredi | uredi kod]
Grad Ploče se nalazi 5 km od rijeke Neretve te po oko 100 km od Splita i Dubrovnika.
Naseljena mjesta[uredi | uredi kod]
Baćina, Banja, Crpala - Spilice - Gnječi, Čeveljuša, Komin, Peračko Blato, Plina Jezero, Ploče, Rogotin, Stablina, Staševica i Šarić Struga.
Historija[uredi | uredi kod]
Grad je od 1950.-54. godine, te od 1980.-90. nosio ime Kardeljevo po jugoslavenskom komunističkom političaru, Slovencu Edvardu Kardelju.
Ime Ploče (lat. Ploca) prvi put se spominje u 1387. godine u jednom dubrovačkom ugovoru o prijevozu robe. To je bilo sklonište mnogim pomorcima, koji su putovali po Neretvi i koji su išli u Metković i Mostar.
Ploče se kao grad razvijaju tek nakon drugog svjetskog rata, kada je odlučeno da će se na tom području sagraditi luka. U SFRJ su Ploče trebali služiti ekonomiji BiH.
Međutim, nakon raspada SFRJ je bosanskohercegovačka vlada povukla pitanje eksteritorijalnosti luke Ploče, pa je predloženo da se suverenitet nad lukom ustupi na 99 godina. Tome se žestoko protivi lokalna zajednica kao i hrvatska javnost. Kao jedan od prijedloga za rješenje tog problema se navodi reciprocitetan odnos prema hrvatskom prijevozu robe, putnika i usluga preko bosanskohercegovačkog Neuma.
Ekonomija[uredi | uredi kod]
Demografija[uredi | uredi kod]
Apsolutno većinsko i jedino autohtono stanovništvo su Hrvati.
Kultura i sport[uredi | uredi kod]
Ploče su relativno mali grad i najmlađi u Hrvatskoj tako da nema neku posebnu kulturnu tradiciju. Najveći događaji vezani uz grad su Maraton lađa i utrke trupa koje se održavaju ljeti. Na takovim okupljanjima ponekad se zna okupiti i 50-ak tisuća ljudi.
Što se tiče samoga športa najjači su ragbi i košarka. Ragbi tim je drugi u Hrvatskoj dok je Košarkaški Klub 1. u Dalmatinskoj regiji. Usput Ploče su poznate po unikatnom športu koji je u njima i izmišljen. Riječ je o Coccoballu koji je stvorio Jasmin Brajlović sa još nekolicinom ljudi. Riječ je o športu koji je "hibrid" između košarke i ragbija zajedno. Igra se na dva koša od kojih je jedan veći i drugi manji. Suci su uvijek dvije djevojke, a pravila nema. Postoji samo broj bodova koji se broji i postoji vrijeme za koje se odigra meč.
Obrazovanje[uredi | uredi kod]
U gradu Pločama postoji samo jedna osnovna škola OŠ Vladimira Nazora. Nastala je sredinom 20. stoljeća, a zgrada škole se nalazila u Gračkoj ulici. Danas se škola nalazi u Ulici Tina Ujevića na broju 3. Kroz povjest škole prolazili su mnogi nastavnici i učitelji, a nekih od njih su: Višnja Grančić, Mijo Vrankić, Vlado Barbir, Marina Kovačević, Mirjana Barbir, Zoran Lončar, Božica Dominiković i drugi. Prije nego što se otvorila škola u Pločama đaci su išli u školu u okolnim mjestima Rogotin, Komin, Baćina. Danas, u Općini Ploče postoje škola u Rogotinu kao pudručna škola, škola na Staševici, škola u Kominu.
Srednje škole[uredi | uredi kod]
Srednja škola "fra Andrija Kačić Miošić"; od programa gimnazijski, ekonomska škola, konobari, kuhari, električari, strojari.
Znamenitosti[uredi | uredi kod]
- Crkva Kraljice Neba i Zemlje (crkveni kompleks na rivi)
- Spomenik Sv. Nikole
- Spomen park sa spomenicima narodnim herojima NOB-a i žrtvama fašističkih zločina
- Mnogobrojni talijanski bunkeri i vojne kuće na brdima i brežuljcima u okolici Ploča
- Mnogobrojne spomen ploče žrtvama fašističkih zločina
- Teutini dvori u Baćini u blizini Ploča
- Crkve Sv. Jure i Luke u Baćini stare preko 600 godina
- Gomile u Baćini
- Arheološka nalazišta u Šarić Strugi
Dana 23. svibnja 2015. u Pločama je podignut spomenik prvom predsjedniku Republike Hrvatske Franji Tuđmanu visok 2.5 m.[1]
Znamenite ličnosti[uredi | uredi kod]
- Rafael Dropulić, hrvatski pjevač
- Krešimir Vejić, gradonačelnik
- prof. dr. Rajko Ostojić, hrvatski gastroenterolog, ministar zdravlja
- dr. Zlatko Giljević, dr. med, hrvatski internist-endokrinolog
- Mišo Krstičević, hrvatski nogometaš i nogometni trener
- Ivo Smoljan, (1926.-1999.) hrvatski pisac i pjesnik
- Hrvoje Vejić, hrvatski nogometaš i hrvatski reprezentativac
- Luka Bebić, hrvatski političar
- Valentina Dropulić, hrvatska manekenka
- Marta Žderić, hrvatska rukometašica
- Toni Katić, hrvatski košarkaš
- Miroslav Barbir Mimo, hrvatski kvizoman i glazbenik
- Neda Parmać, hrvatska pjevačica
- Ivana Jelčić, hrvatska rukometašica, kapetanica hrvatske rukometne reprezentacije
- don Petar Mikić, hrvatski svećenik, preko 40 godina župnik u Pločama
- Denis Batinović Pekma, hrvatski skladatelj, tekstopisac, aranžer i producent
- Vera Zima, hrvatska glumica
- Matija Prskalo, hrvatska glumica
- prim. dr. Ivan Sokol, hrvatski internist kardiolog
- Niko Pavlović, hrvatski glumac
- Davor Vukosav, hrvatski kvizoman
- Slobodan Bobo Grujičić, hrvatski bubnjar
- Ivan Mišetić, hrvatski poduzetnik, višegodišnji glavni direktor Croatia Airlinesa
Poznati Pločani su: Rafael Dropulić, Ante Karamatić, Hrvoje Vejić, Luka Bebić (mjesto Desne), Mišo Krstičević, Miroslav Barbir Mimo, Neda Parmać.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ www.24sata.hr, "U Pločama otkrili spomenik, a župnik pjevao: 'Ustani Franjo'", objavljeno 24. svibnja 2015., pristupljeno 6. lipnja 2015.
