Ljetno vrijeme

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Većina svjetskih zemalja ne upotrebljava ljetno vrijeme, koje se obično upotrebljava u Evropi i Sjevernoj Americi.
  ljetno vrijeme u upotrebi
  ljetno vrijeme prethodno u upotrebi
  ljetno vrijeme nikad nije bilo u upotrebi
Proljeće: Promjena s normalnog vremena na ljetno vrijeme. Sat se pomiče za jedan sat unaprijed.
Jesen: Promjena s ljetnog vremena na normalno vrijeme. Sat se pomiče za jedan sat unatrag.
Dopisnica o uvođenju ljetnog vremena u Njemačkoj 30. aprila 1916. (Njemački muzej satova, arhiv, inv. 100318)

Ljetno vrijeme ili ljetno računanje vremena (engl. daylight saving time – DST), međunarodnim dogovorom prihvaćeno računanje vremena pri čemu se tokom ljetnih mjeseci satovi pomiču za jedan sat unaprijed da bi danje svjetlo uvečer trajalo jedan sat duže. Dio godine prije i poslije ljetnog vremena naziva se normalno vrijeme (standardno vrijeme, zonsko vrijeme). Svrha ljetnog računanja vremena jest ekonomske prirode - dodavanje jednog sata periodu dnevnog svjetla čime bi se povećala produktivnost i smanjili troškovi rasvjete.

Historija[uredi | uredi kod]

Prva je ljetno računanje vremena, od 30. aprila do 1. oktobra 1916., uvela Njemačka za vrijeme Prvog svjetskog rata.

Sporenja o prednostima i nedostacima[uredi | uredi kod]

Ljetno računanje vremena je u posljednje vrijeme došlo pod udar kritike, s obzirom na povećano korištenje klima uređaja u ljetnim mjesecima, poremećaje spavanja, povećan broj prometnih nesreća kao i velike troškove stalnog podsjećanja javnosti na to da se mora prilagoditi promjeni. Tako ga je NR Kina ukinula 1991. godine, a Rusija ga je ukinula 2011. godine tako da u celom svetu s izuzetkom država na području Evrope i NAFTA ekonomskog saveza gotovo nitko ne vrši promenu s ljetnog na zimsko vreme i obratno.