Novo Goražde
| Novo Goražde | |
|---|---|
|
| |
| Osnovni podaci | |
| Država |  Bosna i Hercegovina
|
| Entitet | Republika Srpska |
| Stanovništvo | |
| Geografija | |
| Koordinate | 43°41′33″N 19°05′33″E / 43.6925°N 19.0925°E |
  Novo Goražde Novo Goražde (Bosne i Hercegovine) | |
Koordinate: 43° 41′ 33" SGŠ, 19° 05′ 33" IGD
Novo Goražde (1994–2004. Srpsko Goražde, 2004–05. Ustiprača), općina nastala podjelom predratnog jedinstvenog Goražda 1994. godine, a verificirana nakon Daytonskog sporazuma 1995. godine. U skladu s odlukom Ustavnog suda BiH U 44/01 od 22.9. 2004. godine, dok se ne otklone utvrđene nesuglasnosti, a u skladu s odlukom Ustavnog suda broj U 44/01 od 27.2. 2004. godine, naziv Srpsko Goražde je proglašen neustavnim i privremeno promijenjen nazivom Ustiprača. Godine 2005. lokalne vlasti su usvojile novi naziv Novo Goražde. Središte općine je par km. sjeverno od Goražda.
Geografija[uredi | uredi kod]
Područje općine je uz rijeku Drinu. Veći vodotok je i Prača koja se kod Ustiprače ulijeva u Drinu Općina Novo Goražde graniči sa Goraždem, Čajničem, Rogaticom, Višegradom i Fočom. Ovaj izrazito brdsko planinski kraj smješten je na raskršću puteva kojim se vjekovima pohodilo, trgovalo, ali i bojevalo. Novo Goražde predstavlja i mjesto gdje se sudaraju civilizacije, mješaju nacije, vjere i običaji.
Općina se prostire na 123 km² i čini je tridesetak većih naselja s oko 4.000 stanovnika. Smještena je u središtu Gornjedrinske regije, a nalazi se ispod istočnih obronaka Jahorine na nadmorskoj visini između 335 i 1300 metara.
Naseljena mjesta[uredi | uredi kod]
Hladilja (Hladila), Hrljatovići, Kostenik, Mali Gostun, Mašići, Oglečeva, Pobarnik i Rezine.
Povijest[uredi | uredi kod]
Prvi tragovi naseljenosti ovih teritorija potiču iz kamenog doba o čemu svjedoči veliki broj nalaza iz naselja Popov Dol, Zupčići i Podhranjen. Ovaj kraj kasnije su naseljavali Iliri. Duž gornjeg toka rijeke Drine nađeni su i brojni rimski ostaci.
Sredinom 12. og vijeka oblast Drina (Gornje Podrinje) spominje se kod popa Dukljanina. Područje je najprije bilo u sastavu srpske države. Godine 1373, u vrijeme raspadanja države Cara Dušana ova oblast je pripala Bosni, kada je Tvrtko I Kotromanić, u sporazumu sa knezom Lazarom, savladao i podijelio posjed srpskog velikaša župana Nikole Altomanovića.
Kralj Tvrtko dodijelio je oblast svom vojskovođi Vlatku Vukoviću, a nakon toga njegovom nasljedniku Sandalju Hraniću (1392-1435). Oblast Sandalja Hranića se prostirala od ušća rijeke Neretve do Lima i od doline Rame do Kotora. Boravio je na svome dvoru Samoboru kod Goražda, na desnoj obali Drine. Nakon njegove smrti 1435. godine, vlast preuzima Stjepan Vukčić Kosača, koji od 1437. godine nezavisno gospodari ovim krajevima do svoje smrti 1466. godine. Godine 1448. dobio je titulu "herzog" - herceg, po čemu je kasnije čitava oblast, uključujući i Hum i Primorje, dobila naziv Hercegovina. Godine 1454. herceg Stjepan je podigao pravoslavnu crkvu u Sopotnici, posvećenu sv. Đorđu. Crkva se nalazi uz Drinu, između dva općinska središta.
Pretpostavlja se da je Goražde palo pod osmansku vlast u ljeto 1465. godine. U decembru 1477. godine ova oblast je pripala nahiji Hercegovačkog sandžaka.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
| Nacionalnost | 1991. |
| Muslimani | 448 |
| Srbi | 37 |
| Hrvati | 2 |
| Jugosloveni | 5 |
| ostali | 6 |
| Ukupno | 498 |
Uprava[uredi | uredi kod]
Privreda[uredi | uredi kod]
U okviru svoje industrijske zone nalazi se tvornica žice, tvornica strojeva, hladnjača i Distributivni Centar, brojne privatne tvrtke i mala privatna preduzeća. Razvojni planovi su usmjereni na alternativne programe zapošljavanja ljudi.
Slavni ljudi[uredi | uredi kod]
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]
- Pršin Potok - vodopad
