Drina
- Za ostala značenja v. Drina (razvrstavanje).
|
||||
|---|---|---|---|---|
| Duljina | oko 340 km | |||
| Nadm. visina izvora | 470 m | |||
| Nadm. visina ušća | 75 m | |||
| Prosječni istjek | 125 m³/s | |||
| Površina porječja | 19.570 km² | |||
| Sliv | crnomorski | |||
| Izvor | ??? | |||
| Ušće | Sava, kod Srijemske Rače |
|||
| Pritoke | ... | |||
| Države | ||||
| Gradovi | ??? | |||
| Ulijeva se u | Savu | |||
| Plovna od - do | ??? | |||
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu grnicu između BiH i Srbije.
Spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive na Šćepan Polju nastaje rijeka Drina. U Bosni i Hercegovini je jedino rijeka Sava veća od nje. Drina svojim tokom od oko 340 km prolazi kroz mnogobrojna mjesta u BiH. U donjem podrinju (Semberiji) Drina jednim manjim djelom čini granicu između BiH i Srbije. Drina se ulijeva u Savu blizu mjesta Srijemska Rača. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi oko 358 metara.
Sadržaj/Садржај |
Tok rijeke [uredi - уреди]
Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiH takođe je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad u rijeku Drinu se ulijeva više manjih i večih rijeka kao Lim, Prača i Rzav. Povijesno gledano je rijeka Drina ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost ova jedinstvena priroda je uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu, Bajinoj Bašti i Zvorniku. U Donjem Podrinju direktno teče kroz Zvornik dijeleći grad na dva dijela tako da Zvornik pripada Bosni a Mali Zvornik Srbiji.
Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca nalazi se najduži kanjon ove rijeke, dug 24 km.
Hidroelektrane [uredi - уреди]
Na Drini su izgrađene tri hidroelektrane (HE): Višegrad, Bajina Bašta i Zvornik
HE "Višegrad" zvanično je puštena u pogon 26.11.1989 kada je proradio prvi agregat. Instalisana su tri agregata ukupne snage 315 MW. Korisna zapremina akumulacije je 101 milion m³
HE "Bajina Bašta" u Perućcu je najveći objekat sagrađen na reci Drini. Reka je pregrađena branom visokom 90 i dugačkom 460 metara. Puštena je u rad 22.11.1966. Instalisana su četiri agregata ukupne snage 365 MW. Korisna zapremina akumulacije je 340 miliona m³. HE "Bajina Bašta" godišnje proizvede oko 1500 GWh.
HE "Zvornik" puštena je u rad 26.07.1955. godine. Instalisana su četiri vertikalna agregata ukupne snage od 92 MW. Korisna zapremina akumulacije je 89 miliona m³. HE "Zvornik" godišnje u proseku proizvodi oko 500 GWh.
Mostovi [uredi - уреди]
Na svom toku Drina je na dosta mesta premošćena. Od svih mostova najpoznatiji je stari most u Višegradu, zadužbina Mehmed paše Sokolovića, izgrađen 1571. godine. Most je, u romanu "Na Drini ćuprija", opisao naš nobelovac Ivo Andrić. Noviji mostovi na Drini su:
- "Pavlovića ćuprija" - most izgrađen 1992.godine, zahvaljujući ulaganjima Slobodana Pavlovića, srpskog biznismena iz Čikaga, rodom iz sela Popovi, kod Bijeljine. Most spaja Semberiju i Mačvu.
- most u centru Foče (izgrađen 2002. jer je postojeći most bio srušen u NATO bombardovanju 1995.)
Stari most-pešački most koji spaja Veliki i Mali Zvornik i Novi most koji sluzi za saobraćaj vozila i koji takodje spaja Veliki i Mali Zvornik
Drina u literaturi [uredi - уреди]
Nobelovac Ivo Andrić koji je jedan deo svog detinjstva proveo u Višegradu često je koristio reku Drinu kao pozadinu svojih romana.
Zanimljivosti [uredi - уреди]
- Reka Drina bila je granica između Zapadnog i Istočnog Rimskog carstva
- Duž Drine, granice Austro-Ugarske i Srbije, 1914-15 vođene su velike ratne operacije
- 27.3.1896. godine Drina je dostigla vodostaj 14 m veći od normalnog i poplavila ćupriju u Višegradu
- Krajem 19. veka rekom su krstarili austro-ugarski parobrodi i dolazili do Zvornika
- Njen vijugavi tok u narodnom predanju zabeležen je rečima "ko će krivu da ispravi Drinu". Narodna izreka je vezana za beskoristan posao.
- Poznati glumac Robert De Niro je svojoj kćerci Dreni dao ime po rijeci Drini.