Drina

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Za ostala značenja v. Drina (razvrstavanje).
Drina
Lokacija
Države BiH, Srbija
Gradovi ???
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
???
470 m
Ušće
  – aps. visina
Sava, kod
Srijemske Rače
75 m
Duljina oko 340 km
Pritoke ...
Hidrologija
Protok
  – srednji

125 m³/s
Sliv
  – površina

19.570 km²
Ulijeva se u Savu
Transport
Plovnost ???

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu grnicu između BiH i Srbije.

Spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive na Šćepan Polju nastaje rijeka Drina. U Bosni i Hercegovini je jedino rijeka Sava veća od nje. Drina svojim tokom od oko 340 km prolazi kroz mnogobrojna mjesta u BiH. U donjem podrinju (Semberiji) Drina jednim manjim djelom čini granicu između BiH i Srbije. Drina se ulijeva u Savu blizu mjesta Srijemska Rača. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi oko 358 metara.

Tok rijeke[uredi - уреди]

Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiH takođe je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad u rijeku Drinu se ulijeva više manjih i večih rijeka kao Lim, Prača i Rzav. Povijesno gledano je rijeka Drina ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost ova jedinstvena priroda je uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu, Bajinoj Bašti i Zvorniku. U Donjem Podrinju direktno teče kroz Zvornik dijeleći grad na dva dijela tako da Zvornik pripada Bosni a Mali Zvornik Srbiji.

Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca nalazi se najduži kanjon ove rijeke, dug 24 km.


Hidroelektrane[uredi - уреди]

Na Drini su izgrađene tri hidroelektrane (HE): Višegrad, Bajina Bašta i Zvornik

HE "Višegrad" zvanično je puštena u pogon 26.11.1989 kada je proradio prvi agregat. Instalisana su tri agregata ukupne snage 315 MW. Korisna zapremina akumulacije je 101 milion m³

HE "Bajina Bašta" u Perućcu je najveći objekat sagrađen na reci Drini. Reka je pregrađena branom visokom 90 i dugačkom 460 metara. Puštena je u rad 22.11.1966. Instalisana su četiri agregata ukupne snage 365 MW. Korisna zapremina akumulacije je 340 miliona m³. HE "Bajina Bašta" godišnje proizvede oko 1500 GWh.

HE "Zvornik" puštena je u rad 26.07.1955. godine. Instalisana su četiri vertikalna agregata ukupne snage od 92 MW. Korisna zapremina akumulacije je 89 miliona m³. HE "Zvornik" godišnje u proseku proizvodi oko 500 GWh.

Mostovi[uredi - уреди]

Na svom toku Drina je na dosta mesta premošćena. Od svih mostova najpoznatiji je stari most u Višegradu, zadužbina Mehmed paše Sokolovića, izgrađen 1571. godine. Most je, u romanu "Na Drini ćuprija", opisao naš nobelovac Ivo Andrić. Noviji mostovi na Drini su:

  • "Pavlovića ćuprija" - most izgrađen 1992.godine, zahvaljujući ulaganjima Slobodana Pavlovića, srpskog biznismena iz Čikaga, rodom iz sela Popovi, kod Bijeljine. Most spaja Semberiju i Mačvu.
  • most u centru Foče (izgrađen 2002. jer je postojeći most bio srušen u NATO bombardovanju 1995.)

Stari most-pešački most koji spaja Veliki i Mali Zvornik i Novi most koji sluzi za saobraćaj vozila i koji takodje spaja Veliki i Mali Zvornik

Drina u literaturi[uredi - уреди]

Nobelovac Ivo Andrić koji je jedan deo svog detinjstva proveo u Višegradu često je koristio reku Drinu kao pozadinu svojih romana.

Zanimljivosti[uredi - уреди]

  • Reka Drina bila je granica između Zapadnog i Istočnog Rimskog carstva
  • Duž Drine, granice Austro-Ugarske i Srbije, 1914-15 vođene su velike ratne operacije
  • 27.3.1896. godine Drina je dostigla vodostaj 14 m veći od normalnog i poplavila ćupriju u Višegradu
  • Krajem 19. veka rekom su krstarili austro-ugarski parobrodi i dolazili do Zvornika
  • Njen vijugavi tok u narodnom predanju zabeležen je rečima "ko će krivu da ispravi Drinu". Narodna izreka je vezana za beskoristan posao.
  • Poznati glumac Robert De Niro je svojoj kćerci Dreni dao ime po rijeci Drini.

Vanjske veze[uredi - уреди]