1989
Izvor: Wikipedia
| Godini: 1985 1986 1987 1988 - 1989 - 1990 1991 1992 1993 |
|
| Desetljeća: 1850e 1860e 1870e - 1980e - 1990e 2000e 2010e |
|
| Stoljeća: 19. stoljeće - 20. stoljeće - 21. stoljeće |
|
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj-Mart/Ožujak
- 11.1. - Antibirokratska revolucija u Crnoj Gori tokom koje je na ostavku prisiljeno rukovodstvo SK Crne Gore i zamijenjeno pristašama Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića na čelu s Milom Đukanovićem i Momirom Bulatovićem.
- 18.1. - Poljska vladajuća stranka PURP odlučuje legalizirati sindikat Solidarnost.
- 24.1. - Serijski ubica Ted Bundy pogubljen na električnoj stolici.
- 2.2. - Sky Television plc započela s radom.
- 14.2. - Iranski vjerksi vođa Ruholah Homeini poziva muslimane da ubiju Salman Rushdie|Salmana Rushdijea, autora Satanskih stihova.
- 15.2. - Sovjetsko-afganistanski rat službeno završava povlačenjem posljednjih sovjetskih trupa iz Afganistana.
- 20.2. - Počeo štrajk albanskih rudara u Trepči u znak potpore rukovodstvu Saveua komunista Kosova i očuvanje autonomije SAP Kosovo.
- 3.3. - Predsjedništvo SFRJ proglašava izvanredno stanje na Kosovu i šalje JNA na albanske demonstrante.
- 28.3. - Skupština SR Srbije donosi amandmane na ustav kojima je smanjena autonomija SAP Kosovo i SAP Vojvodine.
[uredi - уреди] April/Travanj-Jun/Lipanj
- 15.4. - Katastrofa na Hillsborrougu tokom koje na stadionu gine 96 navijača fudbalskog kluba FC Liverpool.
- 2.5. - Mađarska otvara granice
- 15.5. - U Beogradu s radom počela radio-stanica Radio B92.
- 4.6. - Na trgu Tjen An Men u Pekingu kineska vojska brutalno guši prodemokratski studentski pokret, što će poslije biti poznato kao Tjenanmenski masakr.
- 4.6. - U Poljskoj održani prvi djelomično slobodni izbori na kojima pobjeđuje antikomunistički pokret Solidarnost, čime započinju Revolucije 1989, odnosno pad komunizam|komunizma u Istočnoj Evropi.
- 4.6. - Crvena Zvezda je postala prvak Evrope u atletici
- 19.6. - U Zagrebu formirana osnovana Hrvatska demokratska zajednica.
- 28.6. - Proslava 600 godina kosovske bitke tokom koje Slobodan Milošević drži govor na Gazimestanu.
[uredi - уреди] Jul/Srpanj-Septembar/Rujan
- 27.9. - Skupština SR Slovenije donosi amandmane na republički ustav koji daju prioritet republičkim nad saveznim zakonima.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad-Decembar/Prosinac
- 9.11. - Berlinski zid pada.
- 1.12. - SR Srbija uvodi ekonomske sankcije protiv SR Slovenije zbog odluke slovenskih vlasti da zabrane miting potpore Slobodanu Miloševiću u Ljubljani.
- 20.12. - SAD šalju trupe na Panamu da bi srušili režim Manuela Noriege.
- 24.12. - Svrgnuti premijer Paname, general Antonio Norijega, sklonio se pred američkim okupacionim trupama u diplomatsko predstavništvo Vatikana u Panama Sitiju i zatražio politički azil.
- 26.12. - Rumunski Front nacionalnog spasa naimenovao novu vladu s Jonom Ilijeskuom na čelu, dan posle pogubljenja Nikolae Čaušeskua.
[uredi - уреди] Nepoznati datum
- KK Jugoplastika iz Splita osvaja titulu prvaka Evrope u košarci.
[uredi - уреди] Rođenja
01.09.1989. BILL UND TOM KAULITZ
[uredi - уреди] Smrti
- 7.1. - Hirohito, japanski car (*1901)
- 23.1. - Salvador Dali, španski slikar (*1904)
- 27.2. - Konrad Lorenc, austrijski naučnik ponašanja i nosilac nobelove nagrade (*1903)
- 26.4. - Lucille Ball, američka TV-glumica (*1911.)
- 7.8.. umrla je srpska pozorišna rediteljka Mira Trailović, osnivač avangardnog beogradskog pozorišta u.Atelje 212u. (1956.) i BITEF-a (Beogradski interencionalni teatarski festival). Kao rediteljka predstavila je beogradskoj publici prvi put najznačajnija imena svetske pozorišne avangarde - Joneska, Sartra, Olbija, kao i popularni hipi-mjuzikl Kosa.
- 14.12. - Andrej Dmitrijevič Saharov, ruski nuklearni fizičar . Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975.
- 22.12. - Samuel Beckett, irski pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1969
- 26.12. - Viliam Šokli, američki fizičar. (r.1910).
[uredi - уреди] Dani sećanja
[uredi - уреди] Nobelove nagrade
- Fizika - Volfgang Paul, Hans Georg Demelt i Norman Foster Remsej
- Hemija - Sidnej Altman i Tomas R. Ceh
- Medicina - J. Majkl Bišop i Herold E. Varmus
- Književnost - Kamilo Hose Čela
- Mir - Tenzin Giatso
- Ekonomija - Trigve Halvemo
[uredi - уреди] Literatura
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar