Libanon

Izvor: Wikipedia
Libanonska Republika
                    
الجمهوريّة البنانيّة
(al Džumhuriah al Lubnaniah)
Zastava Grb
Državna himna: "Koullouna Lilouataan"
Glavni grad Beirut
Službeni jezici arapski 1)
Vođe
 -  Predsjednik Michel Suleiman
Uspostava Od Francuske 22. studenog 1943.
Površina
 -  Ukupno 10,452 km2 (160.)
 -  Voda (%) 2.1
Stanovništvo
 -  Popis iz 2003  3,727,703 2) (123.)
 -  Gustoća 358/km2
Valuta libanonska funta
Vremenska zona +2
Pozivni broj +961
Web domena .lb
(1) Govori se i francuski, engleski i armenski.

(2) Procjena. Posljednji popis bio je 1932.

(3) Izvan upotrebe.

Libanon ili Liban, službeno Libanonska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom.

Geografija[uredi - уреди]

Zemlja se sastoji od nekoliko regija koje se pružaju paralelno s obalom: uska obalna ravnica koja se proširuje oko gradova Tripolija, Beiruta i Tira (Sura), zatim planinski lanac Libanon po kojem je zemlja dobila ime (najviša točka Qurnat as-Sawda' 3.088 m), dolina Bekaa, te gorje Anti-Libanon koje čini granicu sa Sirijom.

Povijest[uredi - уреди]

Od početka 15. vijeka do kraja prvog svjetskog rata Libanon je bio dio Osmanskog Carstva. Pod pritiskom zapadnih zemalja Porta je u drugoj polovici 19. vijeka dala autonomiju Libanonu u kojem je tada većinu činilo kršćansko maronitsko stanovništvo. Nakon raspada Carstva Liga naroda dodijelila je Libanon Francuskoj kao mandatno područje. Današnje političko uređenje države i kvote pojedinih religijsko-etničkih skupina u vlasti potječu iz tog doba i pokušaj su smanjenja tenzija među narodima i vjerama u zemlji.

Nakon drugog svjetskog rata Libanon je postao neovisna republika. U 1960-ima doživio je ekonomsku ekspanziju sa snažnim financijskim sektorom i turizmom usredotočenim u Beirutu. Osjetljiva međunacionalna ravnoteža narušena je u 70-ima nakon što je Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) premjestila svoj štab u Libanon. Od 1975. do 1990. trajao je građanski rat u kojem su sudjelovale islamske i kršćanske frakcije (najznačajnije su bile kršćanska Falanga, te arapski PLO i Hezbolah) povremeno potpomognute susjedima Sirijom i Izraelom.

Početkom 90-ih uspostavljena je djelomična politička stabilnost, ali sirijske vojne snage su sve do godine 2005. bile stacionirane na libanonskom teritoriju i Sirija imala velik utjecaj u političkom životu zemlje. Do povlačenja Sirije iz Libanona je došlo nakon serije demonstracija i međunarodnog pritiska izazvanim atentatom na popularnog antisirijskog političara Rafika Haririja.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Libanon je etnički i vjerski heterogen. Pitanje udjela pojedinih vjera i naroda u ukupnom stanovništvu politički je osjetljivo pa službenih popisa stanovništva nije bilo od 1932. Većinu čine Arapi muslimani60% a među kršćanima najznačajniji su Maroniti25%, povezani s Katoličkom crkvom, ali s vlastitim patrijarhom i liturgijom. Brojni su i Druzi čija je religija bliska Islamu i koji sebe smatraju Arapima.

U posljednjih pola stoljeća velik broj Libanonaca emigrirao je u zemlje Zapada.

Ekonomija[uredi - уреди]

Uslužni sektor (financije i turizam) tradicionalno igra najveću ulogu u libanonskom gospodarstvu. Zemlja vodi politiku gospodarskog otvaranja prema inozemstvu, ali opterećuju je proračunski manjkovi, visoki vanjski dug i nezaposlenost. BDP je u 2003. bio 4.800 USD po stanovniku mjereno PPP-om.

Gradovi[uredi - уреди]

Popis gradova u Libanonu

Eksterni linkovi[uredi - уреди]