Peru

Izvor: Wikipedia
República del Perú
Zastava Perua Grb Perua
(Opis) (Opis)
Položaj Perua u svijetu.
Službeni jezik španski, kečuanski i aimarski
Glavni Grad Lima
Predsjednik Ollanta Humala
Predsjednik Vlade Juan Jiménez Mayor
Površina
 - Ukupno
 - % vode
19. na svijetu
1,285,220 km²
8.8%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
39. na svijetu
28,409,897
22/km²
Nezavisnost 28. juli 1822 od Španije
Valuta Sol
Vremenska zona UTC -5
Državna himna "Somos libres, seámoslo siempre" (Mi smo slobodni, neka ostanemo takvi zauvijek)
Internetski nastavak .pe
Pozivni broj 51

Peru (Španski Perú) je država u zapadnoj Južnoj Americi koja graniči sa Ekvadorom i Kolumbijom prema sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom prema istoku i jugu, Čileom na jugu, i sa Tihim Okeanom na zapadu. U srednjem vijeku, Peru je bio centar čuvenog Inka Carstva.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Stanovništvo Perua čini 45% Indijanaca - autohtonih naroda Latinske Amerike - U području Anda većinsko su stanovništvo Kečua u Amazonskom području živi 37% mestizo mješanci, 15% je stanovništvo europskog podrijetla, a preostalih 3% čine uglavnom narodi Afrike i Azije.

Povijest[uredi - уреди]

Glavni članak: Historija Perua

Tokom srednjeg vijeka, Peru je bio centar staro Američkog Inka Carstva. Njihov glavni grad, Cuzco, je i dan danas veliki grad, sa otprilke 300,000 stanovnika. O bogatstvu Inka je čuo i Španjolski istraživač Francisco Pizarro, koji 1531 godine naše ere stigao na zemlju koja je danas dio Perua. Slabi poslje nedavnog građanskog rata, Inke su izgubili rat sa moćnijim Špancima, i Carstvo Inka pada 1541 godine.

Za sljedećih 300 godina, Peru je jedna od najvažnijih kolonija Španjolskog carstva. Glavni grad Lima, brzo postaje najvažniji grad u južnoj Americi. Staro domaće stanovnistvo, se drastično smanjilo u ovom periodu. Sa 12,000,000 stanovnika pri kraju vlade Inka, 45 godina kasnije Peru ima malo više od 1,000,000 ljudi. Ni politika Peru kolonije nije stabilna, pa je sam Pizzaro 1541 godine bio ubijen. Ipak zlato i srebro sa Anda obogati Španjolsko carstvo, i Peru ostaje vrlo važna kolonija.

Peru dobiva nezavisnost od Španije godine 1821. Uz pomoć susjednih zemalja, i ljudi kao Simón Bolivar, Španski zemljovlasnici su konačno protjerani pri kraju 1824 poslje bitke kod grada Ayacucho. Španija konačno prihvata nezavisnost Perua 1879 godine. Poslje rata za nezavisnost slijedi rat sa Ekvadorom oko međusobnih granica, koje će se tek utvrditi 1999.

Od 1945 do 1980, vojska vlada Peruom. Drugom polovinom dvadesetog stoljeća u Peru postoji značajan terorizam i veliki problemi sa drogom. Sadašnji predsjednik Perua je Alejandro Toledo, čija vlada je imala nekoliko velikih kriza, poput terorističkih napada grupe Sendero Luminoso (Osvjetljeni Put) u 2003.

Politika[uredi - уреди]

Peru je Republika. Svi stariji od 18 godina mogu da glasaju. Za predsjednika se glasa svakih 5 godina, i osoba ne može da bude predsjednik više od dva puta. Svaki predsjednik ima dva podpresjednika. Vijeće Ministara mora da provjeri svaki zakon koji predsjednik predloži parlamentu. Parlament (Ili Kongres) ima 120 članova. Glavni sud se drži u Limi, i ima 16 članova.

Danas predsjednik Perua je Alejandro Toledo, vođa stranke Perú Posible. Sa 45 članova stranke u Peru parlamentu, Peru Posible je najveća i najmoćnija stranka u Peru. Druga i treća najveća stranka u Peru su Partido Aprista Peruano (Apra, 28 članova), i Unidad Nacional (17 članova).

Političke podjele[uredi - уреди]

Peru je podjeljen na 24 "departmenta", i specijalno područje Callao, glavna luka od Perua blizu Lime. Svaki department je podjeljena na nekoliko područja (provinces), koje su podjeljene u distrikte. Zajedno sa njihovim glavnim gradovima, oni su...

Amazonas (Čačapojas) | Ančaš (Hvaraz) | Apurímak (Abankaj) | Arekvipa (Arekvipa) | Ajačučo (Ajačučo) | Kahamarka (Kahamarka) | Kalao (Kalao) | Kuzko (Kuzko) | Huankavelika (Huankavelika) | Huánuko (Huanuko) | Ika (Ika) | Hunín (Huankajo) | La Libertad (Truhilo) | Lambajekve (Čiklajo) | Lima (Lima) | Loreto (Ikvitors) | Madre de Dios (Puerto Maldonado) | Mokuekva) (Mokuekva) | Pasko (Sero de Pasko) | Piura (Piura) | San Martín (Mojobamba) | Puno (Puno) | Takna (Takna) | Tumbes (Tumbes) | Ukajali (Pukalpa)

Geografija[uredi - уреди]

Peru se nalazi u Jugozapadnoj Americi, i graniči sa Tihim Okeanom, između Čilea i Ekvadora. Također graniči sa Kolumbijom, Brazilom, i Bolivijom. Najduža granica je sa Brazilom (1560 kilometara), a najkraća je sa Čileom (160 kilometara).

Ukupno Peru ima područje od 1,285,220 km², od čega 1.28 million km² je zemlja a 5,220 km² voda.

Zapadno primorska polja (Costa) su odvojena od istočne nizije blizu Amazon rijeke (Selva). Između njih su visoke Andi Planine (sierra). Na granici sa Bolivijom je Jezero Titicaca, visoko 3821 metara.

Privreda[uredi - уреди]

Privatizacija ekonomije Perua desila se devedesetih godina, naročito u industriji telekomunikacije, rudarstva, i struje. Od 1994 do 1997 ekonomija Perua je napredovala od stanja iz ranih devedesetih godina, ali međutim, od 1998 ekonomija Perua je značajno oslabila. Za ovo je krivo stanje ekonomije u Aziji, nestabilnost u Brazilu, i El Niño oluja.

Važne industrije u Peru su ribarstvo, i produkcija auta, željezo, i produkcija brodova.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Peru, po procjenama iz 2000, ima 27,012,899 ljudi. Od tih, 35% su mlađi od 14 godina, 61% između 15 i 64 godina stari, a 4% su stariji od 65 godina. Stanovništvo Perua raste 1.75% godišnje.

45% stanovništva Perua su Indijanci, 37% mestizo (Mješoviti bijelci i Indijanci), 15% bijelci, a crnci, Japanci, Kinezi, i ostali 3%. Glavna grupa indijanaca su Quechua, glavna etnička grupa od starog Inka Carstva. Zvanični jezici su Španjoslki, i Quechua. 90% stanovništva su Katolici. 88.7% stanovništva može da piše i čita.

Popis gradova u Peruu

Kultura[uredi - уреди]

Kultura Perua je kombinacija Španjolske kulture, i kulture Indijanaca. Čak i prije Inka Carstva, Peru je bio center umjetnosti na Južno Američkom kontinentu. Kulture indijanaca poput Chavin, Paracas, Wari, Nazca, Chimu, and Tiahuanaco su davno pravili objekte umjetnosti poput kipova i nakita. U Inka Carstvu, ove tradicije su nastavile ali zajedno sa uspjehima u Arhitekturi, poput gradovima Maču Piču i Cuzco. U dvadesetom stoljeću pokret "indigenismo" je vratio interes u staru indjansku kulturu. Danas Peru umjetnici, pisci, i intelektualci učestvuju u raznim međunarodnim pokretima i stilovima.

Državna Krilatica: Libertad y Orden (Španjolski; "Sloboda i red")