Bahami

Izvor: Wikipedia
Commonwealth Bahama
Bahamas
Zastava Bahama Grb of Bahama
Geslo"Forward, Upward, Onward Together"
"Zajedno, naprijed, više i dalje" (engleski)
Himna"March On, Bahamaland"
Kraljevska himna"God Save the Queen"
Položaj Bahama
Glavni grad Nassau
25°4′N 77°20′W / 25.067, -77.333
Službeni jezik/ci engleski
Etničke grupe  85% crnci (posebno zapadnoafrikanci), 12% Evropljani, 3% ostali
Demonim Bahamci
Vlada
 -  Monarh Kraljica Elizabeta II
 -  Generalni guverner Arthur Dion Hanna
 -  Premijer Hubert A. Ingraham
Nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva 
 -  Samouprava 1967 
 -  Puna nezavisnost 10. jul 1973.[1] 
Površina
 -  Ukupno 13,878 km2 
5,358 sq mi 
Stanovništvo
 -  procjena 2007  330.549[2] (177.)
 -  popis 1990 254,685 
 -  Gustina 23.27/km2 
60/sq mi
GDP (PPP) proc. 2008
 -  Ukupno 9.228 mrld. $[3] (145.)
 -  Per capita 27.394 $[3] (38.)
GDP (nominalni) proc. 2008
 -  Ukupno 7.463 mrld. $[3] 
 -  Per capita 22.156 $[3] 
HDI (2007) 0.845 (visok) (49.)
Valuta Dolar (BSD)
Vremenska zona EST (UTC−5)
 -  Ljeti (Ljetno računanje vremena) EDT (UTC−4)
Strana puta kojom se vozi lijeva
Internetska domena .bs
Pozivni broj +1-242

Bahami su otočna država u Atlantskom oceanu. Obuhvaća arhipelag od 700 otoka istočno od Floride i sjeverno od Kube. Bahami su i danas dio Commonwealtha, iako su 1973. izglasali neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva.

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Povijest

Prvo tlo Novog Svijeta na koje je Kristofer Kolumbo stupio je bio otok San Salvador (ili Watling's Island) u jugoistočnim Bahamima. Na otoku je našao indijansko pleme Taino, s kojima je razmjenio darove. Na Bahamima je živjelo odo 40000 indijanaca u vrijeme kada je Kolumbo došao. Kasnije su svi porobljeni, tako da je njihovo bogato društvo brzo nestalo. Prvi engleski doseljenici su naselili otok 1650. godine, a 1718. godine su službeno postali dio Britanskog Imperija. 1964. Bahami su dobili samostalnu vlast, da bi 1973. postali samostalna država. Od samostalnosti u državi je naglo razvijen turizam i bankarstvo, tako da država danas ima treći po veličini BDP per capita u zapadnoj hemisferi.

[uredi - уреди] Politika

Na čelu države je kraljica Elizabeta II, nju na Bahamima predstavlja guverner general koji se izabire po preporuci vlade. U skladu s britanskom tradicijom, Bahamima vlada dvodomski parlament Senat(sa 16 zastupnika) i Kuća zastupnika (40 zastupnika). Državu vodi vlada na čelu s premijerom. Izbori se održavaju svakih pet godina. Bahami su član Commonwealtha.

[uredi - уреди] Zemljopis

Arhipelag od 700 otoka i otočića pokriva površinu od 100000 četvornih milja Atlantskog oceana. Andros je najveći otok na Bahamima i nalazi se na zapadu. Na otoku New Providence koji se nalazi istočno od Androsa se nalazi glavni grad Nassau u kojemu živi dvije trećine stanovništva. Drugi važniji otoci su Grand Bahama na sjeveru (na kojemu se nalazi drugi najveći grad u zemlji Freeport) i Inagua na jugu.

[uredi - уреди] Okruzi

Sustav lokalne samouprave na Bahamima se sastoji od okruga. Taj sustav vrijedi u cijeloj zemlji, jedina iznimka je okrug New Providence čijim se poslovima vlada bavi direktno. Trenutno je na snazi sustav iz 1996. kada su definirana 23 okruga — daljnih 8 je dodano 1999. godine.

[uredi - уреди] Gradovi

Gle: Popis gradova na Bahamima

[uredi - уреди] Promet

Značajnije morske luke za međunarodni promet su Freeport i Nassau.

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Smaragdni zaljev , Great Exuma

Bahami imaju stabilno i rastuće gospodarstvo ovisno o turizmu i bankarstvu. Turizam čini više od 60% BDP-a i zapošljava skoro polovicu radnog kontigenta. Rast turizma se odražava na boom u izgradnji novih hotela i prihvatilišta za turiste.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Crnci čine oko (85%) stanovništva, a bijelci 12%. Službeni jezik je engleski kojeg razumije skoro cijelo stanovništvo. Bahamci su vrlo religiozan narod, zemlja ima najveći broj crkava po osobi na svijetu. Kršćanstvo je glavna religija, a najdominantnija crkvena zajednica je Baptistička čiji vjernici čine oko 1/3 stanovništva. Druge veće Crkve su Anglikanska i Katolička.

Određeni broj ljudi, posebno na južnim i istočnim otocima prakticiraju obeah, religiju sličnu vuduu. Vudu se također prakticira, ali gotovo isključivo u haićanskoj zajednici. -Prastanovnici su bili Lucayo Indijanci.

[uredi - уреди] Kultura

Kultura Bahama je spoj afričke, europske i drugih kultura. Vjerojatno najpoznatiji glazbeni oblik sa Bahama je junkanoo.

[uredi - уреди] Izvori

  1. 1973: Bahamas' sun sets on British Empire (HTML). BBC News (9. 07. 1973.). Preuzeto na dan 01. 05. 2009..
  2. Procjene stanovništva Bahama u obzir uzimaju povećčanu smrtnost uslijed AIDS-a; to uzrokuje niži očekivani životni vijek, viši mortalitet djece i stopu smrtnosti, niži rast stanovništva i promjene u sastavu stanovništva po dobi i spolu.
  3. 3.0 3.1 3.2 3.3 The Bahamas. International Monetary Fund. Preuzeto na dan 22. 04. 2009..

[uredi - уреди] Vanjske veze

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu:
Lični/osobni alati

Varijante
Akcije
Orijentacija-Оријентација
interakcija - интеракција
Alatke-Алатке
Drugi jezici-Други језици