Bahami

Izvor: Wikipedia
Commonwealth Bahama
Bahamas
Zastava Grb
Geslo"Forward, Upward, Onward Together"
"Zajedno, naprijed, više i dalje" (engleski)
Državna himna: ""March On, Bahamaland""
Kraljevska himna: ""God Save the Queen""
Glavni grad Nassau
25°4′0″N77°20′0″W
Službeni jezici engleski
Etničke grupe 85% crnci (posebno zapadnoafrikanci), 12% Evropljani, 3% ostali
Demonim Bahamci
Vlada
 -  Monarh Kraljica Elizabeta II
 -  Generalni guverner Arthur Dion Hanna
 -  Premijer Hubert A. Ingraham
Nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva
 -  Samouprava 1967 
 -  Puna nezavisnost 10. jul 1973.[1] 
Površina
 -  Ukupno 13,878 km2
Stanovništvo
 -  Procjena za 2007  330.549[2] (177..)
 -  Popis iz 1990  254,685
 -  Gustoća 23.27/km2
BDP (PPP) procjena za 2008
 -  Ukupno 9.228 mrld. $[3] (145..)
 -  Per capita 27.394 $[3] (38..)
BDP (nominalni) procjena za 2008
 -  Ukupno 7.463 mrld. $[3] 
 -  Per capita 22.156 $[3] 
HDI (2007) Green Arrow Up.svg 0.845
Greška: Pogrešan unos  49..
Valuta Dolar (BSD)
Vremenska zona EST (UTC−5)
 -  Ljeti (DST) EDT (UTC−4)
Pozivni broj +1-242
Web domena .bs

Bahami su otočna država u Atlantskom oceanu. Obuhvaća arhipelag od 700 otoka istočno od Floride i sjeverno od Kube. Bahami su i danas dio Commonwealtha, iako su 1973. izglasali neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva.

Povijest[uredi - уреди]

Prvo tlo Novog Svijeta na koje je Kristofer Kolumbo stupio je bio otok San Salvador (ili Watling's Island) u jugoistočnim Bahamima. Na otoku je našao indijansko pleme Taino, s kojima je razmjenio darove. Na Bahamima je živjelo odo 40000 indijanaca u vrijeme kada je Kolumbo došao. Kasnije su svi porobljeni, tako da je njihovo bogato društvo brzo nestalo. Prvi engleski doseljenici su naselili otok 1650. godine, a 1718. godine su službeno postali dio Britanskog Imperija. 1964. Bahami su dobili samostalnu vlast, da bi 1973. postali samostalna država. Od samostalnosti u državi je naglo razvijen turizam i bankarstvo, tako da država danas ima treći po veličini BDP per capita u zapadnoj hemisferi.

Politika[uredi - уреди]

Na čelu države je kraljica Elizabeta II, nju na Bahamima predstavlja guverner general koji se izabire po preporuci vlade. U skladu s britanskom tradicijom, Bahamima vlada dvodomski parlament Senat(sa 16 zastupnika) i Kuća zastupnika (40 zastupnika). Državu vodi vlada na čelu s premijerom. Izbori se održavaju svakih pet godina. Bahami su član Commonwealtha.

Zemljopis[uredi - уреди]

Arhipelag od 700 otoka i otočića pokriva površinu od 100000 četvornih milja Atlantskog oceana. Andros je najveći otok na Bahamima i nalazi se na zapadu. Na otoku New Providence koji se nalazi istočno od Androsa se nalazi glavni grad Nassau u kojemu živi dvije trećine stanovništva. Drugi važniji otoci su Grand Bahama na sjeveru (na kojemu se nalazi drugi najveći grad u zemlji Freeport) i Inagua na jugu.

Okruzi[uredi - уреди]

Sustav lokalne samouprave na Bahamima se sastoji od okruga. Taj sustav vrijedi u cijeloj zemlji, jedina iznimka je okrug New Providence čijim se poslovima vlada bavi direktno. Trenutno je na snazi sustav iz 1996. kada su definirana 23 okruga — daljnih 8 je dodano 1999. godine.

Gradovi[uredi - уреди]

Gle: Popis gradova na Bahamima

Promet[uredi - уреди]

Značajnije morske luke za međunarodni promet su Freeport i Nassau.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Smaragdni zaljev , Great Exuma

Bahami imaju stabilno i rastuće gospodarstvo ovisno o turizmu i bankarstvu. Turizam čini više od 60% BDP-a i zapošljava skoro polovicu radnog kontigenta. Rast turizma se odražava na boom u izgradnji novih hotela i prihvatilišta za turiste.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Crnci čine oko (85%) stanovništva, a bijelci 12%. Službeni jezik je engleski kojeg razumije skoro cijelo stanovništvo. Bahamci su vrlo religiozan narod, zemlja ima najveći broj crkava po osobi na svijetu. Kršćanstvo je glavna religija, a najdominantnija crkvena zajednica je Baptistička čiji vjernici čine oko 1/3 stanovništva. Druge veće Crkve su Anglikanska i Katolička.

Određeni broj ljudi, posebno na južnim i istočnim otocima prakticiraju obeah, religiju sličnu vuduu. Vudu se također prakticira, ali gotovo isključivo u haićanskoj zajednici. -Prastanovnici su bili Lucayo Indijanci.

Kultura[uredi - уреди]

Kultura Bahama je spoj afričke, europske i drugih kultura. Vjerojatno najpoznatiji glazbeni oblik sa Bahama je junkanoo.

Izvori[uredi - уреди]

  1. "1973: Bahamas' sun sets on British Empire" (HTML). BBC News. 9. 07. 1973.. http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/9/newsid_2498000/2498835.stm. pristupljeno 01. 05. 2009.. 
  2. Procjene stanovništva Bahama u obzir uzimaju povećčanu smrtnost uslijed AIDS-a; to uzrokuje niži očekivani životni vijek, viši mortalitet djece i stopu smrtnosti, niži rast stanovništva i promjene u sastavu stanovništva po dobi i spolu.
  3. 3.0 3.1 3.2 3.3 "The Bahamas". International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/01/weodata/weorept.aspx?sy=2006&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=313&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=31&pr.y=18. pristupljeno 22. 04. 2009.. 

Vanjske veze[uredi - уреди]