Tajland

Izvor: Wikipedia
Kraljevina Tajland
ราชอาณาจักรไทย
(Rāčhānāčâkr Thai)
Zastava Grb
Državna himna: "Phleng Chat"
Glavni grad Bangkok
Službeni jezici tajlandski jezik
Vođe
 -  Kralj Bhumibol Adulyadej
Uspostava Od Khmerskog Carstva 1238.
Površina
 -  Ukupno 514.000 km2 (49.)
 -  Voda (%) 0.4
Stanovništvo
 -  Popis iz 2002  62.354.402 (19.)
 -  Gustoća 121/km2
Valuta baht
Vremenska zona +7
Pozivni broj +66
Web domena .th

Tajland, službeno Kraljevina Tajland je država u jugoistočnoj Aziji. Na jugu izlazi na Tajlandski zaljev, dio Južnog kineskog mora. Graniči na zapadu s Mianmarom, na sjeveru i istoku s Laosom, na istoku s Kambodžom i na jugu s Malezijom.

Geografija[uredi - уреди]

Planine zauzimaju severni i zapadni deo zemlje (najviši vrh je Inthanon, 2.565 m). Na severoistoku se nalazi brežuljkasta visoravan Khorat koju Reka Mekong deli od Laosa. Središnji deo zemlje zauzima široka dolina reke Chao Phraya. Dolina je jezgro tajlandske države; ovde živi većina stanovništva. Tajlandu pripada i severni deo Malajskog poluotoka.

Istorija[uredi - уреди]

Prvo domaće kraljevstvo bilo je Sukhothai koje se početkom 13. veka osamostalilo od Khmerskog Carstva. Teravada budizam proglašen je tada državnom religijom. Od sredine 14. veka do 1767. vladalo je kraljevstvo Ayutthaya, a posle poraza od burmanskih snaga tajlandsku državu je 1769. ponovo ujedinio kralj Taksin. Njegov general Chakri preuzeo je prestonicu 1782. i osnovao dinastiju iz koje potiče i današnji kralj.

U doba kolonijalnih osvajanja europskih sila u 19. stoljeću Tajland je uspio očuvati neovisnost, iako se obično smatrao dijelom britanske interesne sfere. Nakon državnog udara 1932. postao je ustavna monarhija, a na vlasti su se uglavnom smjenjivale vojne vlade. U doba drugog svjetskog rata Tajland je, nastojeći iskoristiti slabost poražene Francuske, godine 1940. zbog graničnih sporova vodio rat s vichyjskim snagama u Indokini. Sukob je završio tajlandskim porazom, ali je Tajland ubrzo postao japanski saveznik, te je njegova teritorija korištena u japanskim pohodima na Malaju i Burmu. Nakon kapitulacije Japana godine 1945. nije okupiran zbog podrške SAD-a koje su trebale pouzdanog antikomunističkog saveznika u jugoistočnoj Aziji. Nakon krvavih studentskih nemira 1970-ih u Tajlandu su započele reforme u smjeru demokratizacije, a prva politički stabilna civilna vlada formirana je 1992.

Tajland je svoj savez sa SAD potvrdio učešćem u Ratu protiv terorizma, ali je i sam postao bojište zbog islamističke pobune na jugu zemlje. Nesposobnost vlade premijera Thaksina Shinawatre da se suprotstavi tom problemu, optužbe za korupciju, demonstracije i ustavna kriza su u septembru 2006. dovele do vojnog puča i formiranja hunte na čelu s generalom Sonthijem Boonyaratkalinom. Hunta je kasnije dozvolila demokratske izbore na kojima su pobijedile Shinwatrine pristaše, što je dovelo do novog vala demonstracija.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Većinu stanovništva čine etnički Tajlanđani oko 75% populacije čiji je jezik član tajske jezične skupine (srodan laoškom) i koji su uglavnom budisti. Osim njih, u zemlji živi i velik broj Laošana koncentriranih u sjeveroistočnom dijelu zemlje oko 5%. Brojna kineska zajednica priblizno 15% ima velik utjecaj u gospodarskom životu zemlje. Na jugu žive Malajci oko 4% stanovništva islamske vjere Na sjeveru žive planinski narodi, među kojima se ističu Hmong i Karen do 1% populacije. Glavne religije u Tajlandu su budizam 92% stanovništva i islam 7% stanovništva.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

U posljednja dva desetljeća tajlandsko gospodarstvo je zabilježilo jednu od najvećih stopa rasta na svijetu, s prekidom u doba azijske financijske krize 1997. – 1998. Izvoz industrijskih proizvoda, osobito elektronike, odjeće i obuće, vozila, namještaja, hrane, plastike i igračaka čini oko 60% BDP-a. Sve je važniji i turizam. BDP je u 2004. bio 8.100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.