Gvajana

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kooperativna Republika Gvajana
Co-operative Republic of Guyana
Zastava Grb
GesloOne People, One Nation, One Destiny
(engleski, "Jedan narod, jedna nacija, jedna sudbina")
Državna himna: "Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains"
Glavni gradGeorgetown
Službeni jezici engleski
Vođe
 -  Predsednik David Granger
Uspostava Od Ujedinjenog Kraljevstva
26. svibnja 1966
Površina
 -  Ukupno 214,970 km2 (81.)
 -  Voda (%) 8,4
Stanovništvo
 -  Popis iz 2002  697.181 (156.)
Valuta gvajanski dolar
Vremenska zona -4
Pozivni broj 592
Web domena .gy
1 izvan upotrebe

Gvajana je država u Južnoj Americi, smeštena na severu kontinenta na obali Atlantskog okeana. Na zapadu graniči s Venezuelom, na jugu s Brazilom te na istoku sa Surinamom.

Geografija[uredi | uredi kod]

Gvajana se sastoji od tri geografske regije: uske i plodne obalne nizine u kojoj živi većina stanovništva; pojasa belog peščanog tla koji je u unutrašnjosti pokriven džunglom i sadrži glavninu rudnih bogatstava zemlje te brdovite unutrašnjosti koja se izdiže prema brazilskoj granici, a u njoj se nalazi i najviši vrh zemlje, Roraima (2835 m) na tromeđi Gvajane, Brazila i Venezuele. Najveće reke su Essequibo, Demerare, Berbice i Corantijn na granici sa Surinamom. Na ušću Essequiba nalazi se nekoliko većih ostrva. Klima je tropska, uglavnom vruća i vlažna, a uz obalu je ublažavaju severoistočni pasati. Kišna su razdoblja od maja do sredine avgusta i od sredine novembra do sredine januara.

Historija[uredi | uredi kod]

U vreme dolaska prvih Evropljana na područje Gvajane oko godine 1500. ovde su živela indijanska plemena Arawak i Carib. Holanđani su prvi osnovali veća naselja početkom 17. veka i to tri odvojene kolonije, Essequibo (1616.), Berbice (1627.) i Demerara (1752.), a krajem 18. veka područjem je zavladala Velika Britanija (Holanđani su formalno prepustili kolonije 1814.) Godine 1831. sve su tri ujedinjene u Britansku Gvajanu.

Ukidanje ropstva 1834. dovelo je do naseljavanja crnaca u urbanim područjima i dolaska najamnih radnika iz Indije, Kine i Portugalijaa za rad na plantažama šećerne trske. Etničko-kulturna podela među skupima zadržala se do danas i u gvajanskoj je istoriji ponekad bila izvorom političkih razmirica. Zemlja je postala nezavisnom 1966. zadržavši članstvo u Commonwealthu, a 1970. je u sklopu zaokreta prema socijalističkom uređenju privrede službeno proglašena Kooperativnom Republikom.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Tri su najveće grupe stanovništva: Indijci (50%) koji uglavnom žive na selu, Afrikanci (oko 40%), stanovnici gradova, i Američki Indijanci (4 – 7%). Verske podele uglavnom se podudaraju s etničkim tako da su stanovnici indijskog porekla uglavnom hinduisti, a ima i nešto muslimana, dok crni Afrikanci većim delom pripadaju hrišćanstvu, najviše anglikanstvu. 45 700 gvajanskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji su macushi (18 000), wapishana (13 000) i kapóng (10 000).

Gradovi[uredi | uredi kod]

Veći gradovi: Popis gradova u Gvajani

Privreda[uredi | uredi kod]

Najvažnije privredne aktivnosti su dobijanje šećera iz šećerne trske, rudarstvo (vadi se boksit i zlato) te šumarstvo. Mnoga velika preduzeća su u stranom vlasništvu. Privredni rast zavisan je o cenama nekoliko ključnih izvoznih proizvoda na svetskom tržištu.

BDP je za 2020. procenjen na 17.163 USD po stanovniku, mereno po PPP-u.