Antigva i Barbuda

Izvor: Wikipedia
Antigva i Barbuda
Zastava Grb
GesloEach Endeavouring, All Achieving
Kraljevska himna: "God Save the Queen 1"
Glavni grad
i najveći grad
Saint John's
17°7′0″N61°51′0″W
Službeni jezici engleski, lokalni dijalekti
Demonim Antigvanci, Barbudanci
Vlada Parlamentarna demokracija
pod federalnom ustavnom monarhijom
 -  Državni poglavar Elizabeta II
 -  Generalni guverner Dame Louise Lake-Tack
 -  Premijer Baldwin Spencer
nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva
 -  Datum 1. novembar 1981. 
Površina
 -  Ukupno 442 km2 (195..)
Stanovništvo
 -  Procjena za 2009  85.632 (191..)
 -  Gustoća 194/km2
BDP (PPP) procjena za 2008
 -  Ukupno 1.627 mrld. $[1]
 -  Per capita 19.340 $[1]
BDP (nominalni) procjena za 2008
 -  Ukupno 1.224 mrld. $[1] 
 -  Per capita 14.556 $[1] 
HDI (2007) Green Arrow Up.svg 0,868
Greška: Pogrešan unos  47..
Valuta istočnokaripski dolar (XCD)
Vremenska zona AST (UTC-4)
Pozivni broj +1-268
Web domena .ag


Antigva i Barbuda je ostrvska zemlja između Karipskog mora i Atlantskog okeana. Dio je arhipelaga Mali Antili. Ukupna površina Antigve i Barbude je 442 kvadratnih kilometara. Glavni grad države je Sejnt Džons. Ukupno stanovništvo je 67 448. Većina stanovništva su crnci ali ima i Engleza i Portugalaca.

Historija[uredi - уреди]

Vlada[uredi - уреди]

Antigva i Barbuda je okrug komonvelta i Kraljica Elizabeta II je poglavar države. Kraljicu Elizabetu II u Antigvi i Barbudi predstavlja Vrhovni Guverner. Izvršna vlast i predjsedavanje vlade je u rukama premijera. Premijer je obično vođa političke stranke koja dobiva najveći broj glasova na izborima za Dom Zastupnika (17 članova). Izbori sa Dom Zastupnika se održavaju svakih pet godina. Drugo tijelo parlamenta, Senat, broji 17 članova i njih imenuje Vrhovni Guverner.

Političke podjele[uredi - уреди]

Ostrvo Antigva je podjeljeno u 6 oblasti:

  • 1 Sejnt Džordž (Saint George)
  • 2 Sejnt Džon (Saint John)
  • 3 Sejnt Meri (Saint Mary)
  • 4 Sejnt Pol (Saint Paul)
  • 5 Sejnt Piter (Saint Peter)
  • 6 Sejnt Filip (Saint Philip)

Ostrvo Barbuda i Redonda su sopstvene oblasti.

Geografija[uredi - уреди]

Ova država se sastoji od tri otoka. Pored Antigve koja ima 280 km² to je još Barbuda sa 161 km² sjeverno od Antigve i jedan nenaseljen stjenoviti otočić Redonda koji ima jedan četvorni kilometar i leži jugozapadno od Antigve. Ukupna površina države je 442 km².

Glavni grad je Saint John's. Nalazi se na Antigvi, na dnu dubokog morskog zaljeva na sjeverozapadu otoka.

Grad je centar izvoza šećera, ruma i pamuka, ali i proizvodnje umjetničkog obrta, proizvodnje vlakana, tkanina i keramike. Grad je i turistički zanimljiv. Vrijedni posjeta su Sudska palača iz 1747., ostatci tvrđave iz 1703. i Saint-John's katedrala sagrađena 1834. Prvi engleski kolonisti došli su 1632. iz Svetog Kristofora i Nevisa. Nakon 1663. dolaze u Saint John's i kolonisti iz Engleske.

U 18. stoljeću grad postaje zapovjedno mjesto Kraljevske engleske mornarice smještene na Antilima. 1981. je Saint John's postao glavni grad novoosnovane nezavisne države Antigva i Barbuda.

Dok je Redonda vulkanskog porijekla, Antigva i Barbuda su građene od vapnenca. Samo na jugozapadnom dijelu Antigve se može naći vulkansko kamenje. U istom području je i najviša uzvisina ove otočne države, Boggy Peak, visok 405 metara.

Privreda[uredi - уреди]

Stanovništvo[uredi - уреди]

Engleski jezik je vrlo raširen, ali i kreolski koji se temelji na engleskom.

U etničkom pogledu, 91 posto stanovništva su potomci afričkih robova. Osim njih, ima i mješanaca, Europljana i Azijata.

  • Religije:

Etničke grupe[uredi - уреди]

Veći gradovi[uredi - уреди]

Kultura[uredi - уреди]

Sport[uredi - уреди]

Kao i u većini zemalja Commonwealtha, na Antigvi i Barbudi kriket je vrlo popularan sport. Od ostalih sportova, popularni su nogomet i atletika, u kojoj su Antigvu na olimpijskim igrama predstavljali Sonia Williams i Heather Samuel. Ostali perspektivni atletičari su Brendan Christian (100 m, 200 m), Daniel Bailey (100 m, 200 m) i James Grayman (skok u vis).

Relevantni članci[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]