Panama

Izvor: Wikipedia
Republika Panama
República de Panamá
Zastava Grb
Zastava Grb
Položaj Paname
Glavni grad Panamá
Službeni jezik: španjolski
Predsednik: Ricardo Martinelli
Predsjednik Vlade: {{{predsjednik_vlade_osoba}}}
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
115. po veličini
78.200 km²
2,9%
Stanovništvo:
 - ukupno (2004.):
 - Gustoća:
131. po veličini
3.000.463
{{{gustoća_stanovništva}}}/km²
Neovisnost: {{{neovisnost}}}
Valuta panamska balboa
(100 centésima)
Pozivni broj 507
Vremenska zona: UTC -5
Internetski nastavak: .pa

Panama je najjužnija država Srednje Amerike. Obuhvata deo kopnenog mosta koji spaja kontinente Severnu i Južnu Ameriku i koji zovemo Panamskom prevlakom. Panama graniči s Kostarikom na zapadu i Kolumbijom na istoku. Na jugu izlazi na Tihi okean, a na severu na Karipsko more.

Strateški položaj Paname ogleda se u kontroli važnog pomorskog i trgovačkog prolaza: Panamskog kanala.

Sadržaj/Садржај

Istorija [uredi - уреди]

Prvi tragovi ljudskih populacija na području Paname sežu 12 000 godina u prošlost.

Pre dolaska Evropljana na području Paname žive indijanski narodi Chibchan i Chocoan. Prvi Evropljanin koji dolazi na ovaj prostor je Rodrigo de Bastidas ploveći 1501. zapadno od Venecuele u potrazi za zlatom. Godinu dana kasnije Kristofor Kolumbo posećuje ovo područje i osniva kratkotrajnu naseobinu. Nakon što je Vasco Núnez de Balboa 1513. dokazao da je Panamska prevlaka kopneni put između dva mora, Panama postaje stecište puteva i trgovine Španskog carstva u Novom svetu. Uspjeh Španaca imao je i ovde tamnu stranu - stradanje i pljačku domorodačkog stanovništva.

Panama je ostala španskom kolonijom 300 godina, od 1538. do 1821. kada postaje pokrajinom Kolumbije. U decembru 1903. Sjedinjene Američke Države pomažu panamski ustanak, odcepljenje i osamostaljenje od Kolumbije. Tokom 20. veka panamska vlast često prolazi kroz periode političke nestabilnosti i korupcije. 1989. za vreme vlasti generala Manuela Noriege vojska SAD-a započinje napad na Panamu, nekoliko dana pre nego što je Panamski kanal trebao preći u panamsku nadležnost.

Sjedinjene Države su predale Panamski kanal, infrastrukturu i administraciju Panami tek 31. decembra 1999.

Vlada [uredi - уреди]

Političke podele [uredi - уреди]

Panama je podredjena americkom rezimu. od nje je zavisna kako ekonomski tako i politicki.

Geografija [uredi - уреди]

panma kao i cela srednja amerika vecim delom je topla i puna planinskih predela. Klima je idealna za uzgajanje voca , kafe, pamuka, duvana, i secerne trske.

Privreda [uredi - уреди]

Zbog svog ključnog geografskog položaja, ekonomija Paname je orijentsana na pružanje usluga: bankarskih, trgovačkih i turističkih. Nakon dobijanja kontrole nad Panamskim kanalom 1999., otvaraju se mogućnosti za nove projekte. panama ima razvijenu laku i prehrmbenu industriju. Poljoprivreda je razvijena u primorskim krajevima u vidu plantaza. Uzgaja se juzno voce urme i secerna trska. Osetan je americki kapital kojeg ima najvise, mada u poslednje vreme je sve prisutniji i evropski.

Stanovništvo [uredi - уреди]

Većinu stanovništva čine mestici, te mešano indijansko, špansko i kinesko stanovništvo.

Dominira katolička vera: oko 80% populacije. Katoličanstvo je i službena vera u Panami. Od ostalih veroispovesti ima najviše protestanata, nešto muslimana, pripadnika Bahai vere, židova i hindusa.

Popis gradova u Panami

Kultura [uredi - уреди]

Relevantni članci [uredi - уреди]

Spoljni linkovi [uredi - уреди]

Vlada i uprava
Novosti i informacije
Putovanja i turizam
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: