Saudijska Arabija

Izvor: Wikipedia
Kraljevina Saudijska Arabija
المملكة العربية السعودية
(Al-Mamlakâ al-'Arabīyâ as-Sa'ūdīyâ)
Zastava Grb
Državna himna: "Aš al-Malik"
Glavni grad Rijad
Službeni jezici arapski
Vođe
 -  Kralj Abdullah bin Abdulaziz al-Saud
Uspostava Ujedinjenje 23. rujna 1932.
Površina
 -  Ukupno 2.218.0001) km2 (14.)
 -  Voda (%) 0
Stanovništvo
 -  Popis iz 2003  24.293.844 (45.)
 -  Gustoća 12/km2
Valuta saudijski rijal
Vremenska zona +3
Pozivni broj +966
Web domena .sa
1 Procjena. Točnu površinu teško je utvrditi jer neke granice sa susjedima nisu precizno određene.
Saudi Arabia in its region.svg

Saudijska Arabija, službeno Kraljevina Saudijska Arabija je država na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji. Na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Jordanom, Irakom i Kuvajtom, na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Ima morsku granicu s Bahreinom s kojim je povezana mostom.

Geografija[uredi - уреди]

Najveći dio zemlje zauzima pustinja. Na zapadu, uz Crveno more, uzdižu se planinski lanci Hidžaz i Asir s najvišim vrhom Sawdom (3.133 m). S istočne strane planina teren se polako spušta do zapadnog priobalja uz Perzijski zaljev i granica s UAE i Omanom. Većina teritorija slabo je naseljena, a stanovništvo je koncentrirano u gradovima na zapadnoj obali i njenom zaleđu (Jeddah, Meka, Medina), glavnom gradu Rijadu u središtu zemlje, te na istočnom priobalju gdje je locirana većina naftnih izvora (Dammam, Hufuf, Dhahran).

Povijest[uredi - уреди]

Islamski vjerski reformator Muhammad ibn Abd al-Wahhab udružio je oko 1750. snage s vladarom mjesta Diriyah u središnjoj Arabiji, Muhammadom ibn Saudom, čiji su nasljednici do početka 19. stoljeća s potporom širokih slojeva oduševljenih novim vjerskim vođom osvojili većinu Arapskog poluotoka. Veza dinastije Saud s Wahhabi interpretacijom Islama ostat će jedno od ključnih obilježja saudijske države i u budućnosti.

Nova arapska sila pobudila je reakciju svojih moćnih susjeda, Otomanskog Carstva i njegovog saveznika Egipta koji su 1818. uništili prvu saudijsku državu. Ubrzo je uslijedila obnova, ali druga država podlegla je unutarnjim sukobima i ratovima sa susjedima 1891.

Modernu Saudijsku Arabiju osnovao je Abdul Aziz Al-Saud, poznat kao Ibn Saud, koji je 1902. započeo okupljati tradicionalne obiteljske zemlje kombinacijom oružanih sukoba i vješte diplomacije. Ujedinjeno Kraljevstvo, tada najznačajnija sila na Bliskom istoku, priznalo je neovisnost Saudove kraljevine 1927., a 1932. Hidžaz i Nedžd (središnji dio Arapskog poluotoka) i formalno su ujedinjeni u Kraljevinu Saudijsku Arabiju.

Početak iskorištavanja nafte nakon drugog svjetskog rata preobrazio je nekad zaostalu nomadsku zemlju, omogućivši izgradnju infrastrukture i državu blagostanja po europskom modelu. Na međunarodnom planu Saudijska Arabija balansira između dobrih odnosa s državama Zapada i odanosti zajedničkim arapskim ciljevima. Saudijsko društvo još je uvijek u velikoj mjeri konzervativno i značajan utjecaj imaju islamski vjerski vođe (ulema).

Stanovništvo[uredi - уреди]

Islam je religija gotovo cjelokupnog domaćeg stanovništva i jedini ima službeno priznanje. Saudijska Arabija je kolijevka ove vjere i u zemlji se nalaze dva najvažnija islamska svetišta, Meka i Medina. Arapski odnosno njegov lokalni dijalekt je jezik većine stanovništva. Velik broj stanovnika (oko 6 mil.) su strani državljani na radu u industriji nafte i u drugim sektorima gospodarstva.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Saudijska Arabija najveći je svjetski izvoznik nafte, čiji je udio u BDP-u 40%, a u izvozu 90%. Fluktuacije cijene nafte na svjetskom tržištu izrazito pogađaju saudijsko gospodarstvo pa su česti i proračunski deficiti u godinama niskih cijena. BDP je u 2003. bio 11.800 USD po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u.

Politička kriza[uredi - уреди]

Krajem prvog desetljeća dvadesetog veka polički sistem Saudijske Arabija koji se temelji na absolutističkoj naslednoj gerontokraciji se našao političkoj krizi pošto tri osobe na najvišim državnim položajima imaju oko 80 godina i teško su bolesne što rezultira dvorskim borbama za vlast s nepredvidivim posljedicama po kraljevstvo. U razdoblju 2009 - 2011 kralj Abdullah bin Abdulaziz al-Saud je bio podvrgnut dvema operacijama, prestolonasljednik je pao u komu tijekom jula 2011 nakon operacije tumora, dok drugi princ u redu nasleđivanja krune je bio na lečenju od za javnost nepoznate bolesti. [1]

Gradovi[uredi - уреди]

Popis gradova u Saudijskoj Arabiji


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Saudijska Arabija koji govori o geografiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.