Singapur
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
.svg)
Singapore ili Republika Singapur, kraće Singapur je otočni grad-država u Jugoistočnoj Aziji na jugu Malajskog poluotoka.
U užem centru grada Downtown Core i Central, na površini od 119 km² živi 3 378 300 stanovnika. [1]
Sadržaj/Садржај |
Geografske karakteristike [uredi - уреди]
Singapur se prostire na južnom dijelu istoimenog otoka Singapur na terenu niskih brdašca od 40-50 m, kroz koje teku dvije rijeke Singapur i Rochor.
Njegov strateški položaj u tjesnacu između Indijskog oceana i Južno kineskog mora, uz njegovu prirodnu duboku luku, koja je najveća u Jugoistočnoj Aziji, [1] pomogle su mu da izraste u jedan od najvećih svjetskih trgovačkih centara. [1]
Historija [uredi - уреди]
Otok Singapore je pripadao indonežansko-malajskoj državi Shrividjaja. Grad je osnovan godine 1160. i postao važno trgovačko središte Jugoistočne Azije, ali ga je godine 1377. razrušila vojska javanske države Madjapahit. Nakon toga je služio isključivo kao utočište piratima. Godine 1819. ga je zaposjela Britanska Istočnoindijska kompanija, pa se s vremenom razvio u jedno od najvažnijih uporišta i trgovačkih centara Britanskog Imperija.
Za vrijeme drugog svjetskog rata, u februaru 1942. godine, su se na otok iskrcali Japanci te porazili i zarobili veliku britansku vojsku, što je predstavljalo jedan od najvećih savezničkih poraza u ratu i simbolički početak kraja Britanskog Imperija.
Nakon rata su ga ponovno zaposjeli Britanci, a godine 1961. je postao dijelom Malezijske Federacije. Godine 1965. je vlada na čelu s Lee Kuan Yewom proglasila nezavisnost.
Privreda i transport [uredi - уреди]
Singapurska luka, je po površini jedna od najvećih na svijetu, prostire se na površini od 93 km². [1]Zapravo je to šest odvojenih luka; Jurong, kontejnerski terminal, Keppel, Telok Ayer, Sembawang i Pasir Panjang, kojima upravlja jedinstvena uprava. One mogu prihvatiti sve vrste brodova, od malih linijskih do oceanskih supertankera. Dokovi Luke Keppel, koji leže zaštićeni između otoka Brani i Sentosa, imaju najdublje more i brojna skladišta. Zbog tog je Keppel glavna luka Jugoistočne Azije za prekrcaj nafte, gume, drvene građe i začina. U singapursku luku se najviše uvoze strojevi, tekstil i riža. Luka je odlično povezana sa indokineskim]] zaleđem, sistemom malajskih željeznica koje vode do Bangkoka i Kuala Lumpura. [1]
Pored luke Singapur ima i snažnu i dobro razvijenu industriju, metal]]a, guma]], konzervi, drva i rafinerije nafte. Istočna laguna je regionalni centar za kontejnerski promet a Jurong je velika industrijska zona i luka zapadno od grada. Ali je za Singapur puno značajnije bankarstvo, osiguranje i trgovanje dionicama, on je prije svega glavni trgovinski i financijski centar Jugoistočne Azije. [1]
Singapur ima jedan od najvećih aerodroma na svijetu - Singapore Changi Airport (IATA: WSSS, ICAO: SIN) koji je 2010. bio 18 po prometu na svijetu.
Važnost u današnjem svijetu [uredi - уреди]
Singapore predstavlja ne samo jedno od najvažnijih saobraćajnih i ekonomskih središta Azije, nego i jedan od najvažnijih gradova u svijetu.
Često se naziva Gradom budućnosti, zbog primjene naprednih tehnologija koje su njegovim stanovnicima omogućile da uživaju životni standard nepojmljiv čak i mnogim stanovnicima razvijenih industrijskih država na Zapadu.
Izvori [uredi - уреди]
- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 "Singapore" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/545775/Singapore. pristupljeno na 5. 11. 2012.
Vanjske veze [uredi - уреди]
- Singapore na portalu Encyclopædia Britannica (engleski)
|
|||||
