Vijetnam

Izvor: Wikipedia
Cộng Hòa Xã Hội Chủ Nghĩa Việt Nam
Socijalistička Republika Vijetnam
Zastava Grb
GesloĐộc lập, tự do, hạnh phúc
(vijetnamski: Nezavisnost, sloboda, sreća)
Državna himna: "Tien Quan Ca"
Glavni grad Hanoj
Službeni jezici vijetnamski
Uspostava od Francuske, proglašena 2. septembra 1945, stečena 11. oktobra 1954.
Površina
 -  Ukupno 329.560 km2 (65.)
 -  Voda (%) 1,3
Stanovništvo
 -  Popis iz 2009  85.789.573 (13.)
 -  Gustoća 259/km2
Valuta vijetnamski dong
Vremenska zona +7
Pozivni broj 84
Web domena .vn
Ha Long Bay, Vijetnam

Vijetnam, službeno Socijalistička Republika Vijetnam je država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva. Graniči na sjeveru s Kinom, na zapadu s Laosom i na jugozapadu s Kambodžom.

Zemljopis[uredi - уреди]

Zemlja je izdužena u smjeru sjever - jug (1650 km), s uskim središnjim dijelom (na najužem mjestu samo 50 km). Uz obalu se nalazi ravnica koja se na sjeveru proširuje u deltu Crvene rijeke u kojoj se nalazi Hanoi, a na jugu u veliku deltu Mekonga u kojoj je smješten najveći vijetnamski grad Ho Chi Minh (Saigon). Na zapadu zemlje, uz granicu s Laosom, dominiraju planinski lanci među kojima se ističu dugi Anamitski kordiljeri (1100 km). Najviši vrh je Fan Si, 3.143 m.

Povijest[uredi - уреди]

V. posebni članak Historija Vijetnama

Pisana povijest Vijetnama počinje oko 200. pne. kad je postao dijelom države Nam Viet (kin. Nan Yue) koja je obuhvaćala i današnje južne kineske provincije Guangxi i Guangdong (Kanton), a vodio ju je odmetnuti kineski general s podrškom lokalnog ne-kineskog stanovništva.

Godine 111. pne. Kina je uspjela vratiti odmetnute teritorije i područje sjevernog Vijetnama sljedećih je tisuću godina, do 939., bilo dio Kineskog Carstva. Kineski upravitelji pokušali su sinicizirati Vijetnam, ali to je samo potaknulo lokalne elite na homogenizaciju i doprinijelo stvaranju posebnog vijetnamskog identiteta.

Od polovice desetog do polovice devetnaestog stoljeća i dolaska Francuza u Vijetnamu su se izmjenjivala razdoblja neovisnosti i kineske dominacije. U 17. i 18. stoljeću zemlja se proširila na jug i zauzela područje delte Mekonga; takva ekspanzija dovela je ubrzo do podjela između juga i sjevera koje su prevladane u početku 19. stoljeća.

Francuzi su zauzeli zemlju u nekoliko pohoda od 1859. do 1882. Od samog početka francuske vladavine pojavljivali su se pokreti za autonomiju i neovisnost. Poslije prvog svjetskog rata vodeću ulogu polako su preuzimali komunisti povezani sa Sovjetskim Savezom na čelu s Ho Chi Minhom. Nakon drugog svjetskog rata Hoov pokret Viet Minh (Liga za neovisnost Vijetnama) proglasio je neovisnost, ali Francuska nije namjeravala odstupiti. Nakon neuspješnih pregovora, otvoreni je rat počeo u prosincu 1946. i trajao do 1954. kada je Francuska pretrpjela odlučujući poraz kod Dien Bien Phua.

Vijetnam je Ženevskim dogovorima privremeno podijeljen na sjeverni i južni dio s granicom na 17. paraleli; u južnom dijelu autokratski je vladao katolički političar Ngo Dinh Diem koji je uz podršku SAD-a odbio provesti nacionalne izbore i ujedinjenje zemlje. Krajem pedesetih razbuktao se sukob gerilaca Vijetkonga koji su, potpomognuti iz Sjevernog Vijetnama, tražili ujedinjenje, i vlasti Južnog Vijetnama. Nakon što je postalo jasno da se Južni Vijetnam neće moći samostalno održati SAD su se aktivno uključile u rat i 1968. oko 500.000 američkih vojnika borilo se na strani juga. Zbog velikog broja žrtava američka javnost okrenula se protiv rata i 1973. Amerikanci su se povukli iz zemlje. Snage Sjevernog Vijetnama iskoristile su slabost juga i 1975. u velikoj ofenzivi zauzele cijelu zemlju.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Najbrojniji su Vijetnamci oko 85% koji govore vijetnamskim jezikom i preteno subudisti oko 5%. Najveća manjinska zajednica su Kinezi koji su nakon ujedinjenja u velikom broju napustili zemlju. U planinama i na krajnjem jugu zemlje žive mnogobrojne manje etničke skupine Kmeri,Laosani,Champi.

Gradovi[uredi - уреди]

Gle: Popis gradova u Vijetnamu

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Nakon ujedinjenja zemlja je obnavljana po načelima sovjetskog komunizma do 1986. kada su pokrenute gospodarske reforme po kineskom uzoru. Tijekom devedesetih poboljšani su odnosi sa SAD-om, a u zemlju su ušli mnogobrojni strani investitori. Gospodarstvo postiže visoke stope rasta, ali uz nisku početnu vrijednost BDP je i dalje prilično nizak i u 2004. bio je 2.700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Vidi također[uredi - уреди]