Vijetnam
| krilatica: Độc lập, tự do, hạnh phúc (vijetnamski: Nezavisnost, sloboda, sreća) |
|
| Himna: Tien Quan Ca | |
 |
|
| Glavni grad | Hanoj |
| Službeni jezik | vijetnamski |
| Predsednik: | Truong Tan Sang |
| Premijer: | Nguyen Tan Dung |
| Nezavisnost: | od Francuske, proglašena 2. septembra 1945, stečena 11. oktobra 1954. |
| Površina | |
| - Ukupno | 329.560 km² (65.) |
| - Voda (%) | 1,3 |
| Stanovništvo | |
| - 2009. | 85.789.573 (13) |
| - Gustina | 259/km² |
| Valuta | vijetnamski dong |
| Vremenska zona | UTC +7 |
| Internet domen | .vn |
| Pozivni broj | +84 |
Vijetnam, službeno Socijalistička Republika Vijetnam je država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva. Graniči na sjeveru s Kinom, na zapadu s Laosom i na jugozapadu s Kambodžom.
Sadržaj/Садржај |
Zemljopis[uredi - уреди]
Zemlja je izdužena u smjeru sjever - jug (1650 km), s uskim središnjim dijelom (na najužem mjestu samo 50 km). Uz obalu se nalazi ravnica koja se na sjeveru proširuje u deltu Crvene rijeke u kojoj se nalazi Hanoi, a na jugu u veliku deltu Mekonga u kojoj je smješten najveći vijetnamski grad Ho Chi Minh (Saigon). Na zapadu zemlje, uz granicu s Laosom, dominiraju planinski lanci među kojima se ističu dugi Anamitski kordiljeri (1100 km). Najviši vrh je Fan Si, 3.143 m.
Povijest[uredi - уреди]
V. posebni članak Historija Vijetnama
Pisana povijest Vijetnama počinje oko 200. pne. kad je postao dijelom države Nam Viet (kin. Nan Yue) koja je obuhvaćala i današnje južne kineske provincije Guangxi i Guangdong (Kanton), a vodio ju je odmetnuti kineski general s podrškom lokalnog ne-kineskog stanovništva.
Godine 111. pne. Kina je uspjela vratiti odmetnute teritorije i područje sjevernog Vijetnama sljedećih je tisuću godina, do 939., bilo dio Kineskog Carstva. Kineski upravitelji pokušali su sinicizirati Vijetnam, ali to je samo potaknulo lokalne elite na homogenizaciju i doprinijelo stvaranju posebnog vijetnamskog identiteta.
Od polovice desetog do polovice devetnaestog stoljeća i dolaska Francuza u Vijetnamu su se izmjenjivala razdoblja neovisnosti i kineske dominacije. U 17. i 18. stoljeću zemlja se proširila na jug i zauzela područje delte Mekonga; takva ekspanzija dovela je ubrzo do podjela između juga i sjevera koje su prevladane u početku 19. stoljeća.
Francuzi su zauzeli zemlju u nekoliko pohoda od 1859. do 1882. Od samog početka francuske vladavine pojavljivali su se pokreti za autonomiju i neovisnost. Poslije prvog svjetskog rata vodeću ulogu polako su preuzimali komunisti povezani sa Sovjetskim Savezom na čelu s Ho Chi Minhom. Nakon drugog svjetskog rata Hoov pokret Viet Minh (Liga za neovisnost Vijetnama) proglasio je neovisnost, ali Francuska nije namjeravala odstupiti. Nakon neuspješnih pregovora, otvoreni je rat počeo u prosincu 1946. i trajao do 1954. kada je Francuska pretrpjela odlučujući poraz kod Dien Bien Phua.
Vijetnam je Ženevskim dogovorima privremeno podijeljen na sjeverni i južni dio s granicom na 17. paraleli; u južnom dijelu autokratski je vladao katolički političar Ngo Dinh Diem koji je uz podršku SAD-a odbio provesti nacionalne izbore i ujedinjenje zemlje. Krajem pedesetih razbuktao se sukob gerilaca Vijetkonga koji su, potpomognuti iz Sjevernog Vijetnama, tražili ujedinjenje, i vlasti Južnog Vijetnama. Nakon što je postalo jasno da se Južni Vijetnam neće moći samostalno održati SAD su se aktivno uključile u rat i 1968. oko 500.000 američkih vojnika borilo se na strani juga. Zbog velikog broja žrtava američka javnost okrenula se protiv rata i 1973. Amerikanci su se povukli iz zemlje. Snage Sjevernog Vijetnama iskoristile su slabost juga i 1975. u velikoj ofenzivi zauzele cijelu zemlju.
Stanovništvo[uredi - уреди]
Najbrojniji su Vijetnamci oko 85% koji govore vijetnamskim jezikom i preteno subudisti oko 5%. Najveća manjinska zajednica su Kinezi koji su nakon ujedinjenja u velikom broju napustili zemlju. U planinama i na krajnjem jugu zemlje žive mnogobrojne manje etničke skupine Kmeri,Laosani,Champi.
Gradovi[uredi - уреди]
Gle: Popis gradova u Vijetnamu
Gospodarstvo[uredi - уреди]
Nakon ujedinjenja zemlja je obnavljana po načelima sovjetskog komunizma do 1986. kada su pokrenute gospodarske reforme po kineskom uzoru. Tijekom devedesetih poboljšani su odnosi sa SAD-om, a u zemlju su ušli mnogobrojni strani investitori. Gospodarstvo postiže visoke stope rasta, ali uz nisku početnu vrijednost BDP je i dalje prilično nizak i u 2004. bio je 2.700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
|
||||||||||||||
Vidi također[uredi - уреди]
