1882
Izvor: Wikipedia
| Milenijum: | 2. milenijum |
|---|---|
| Vijekovi: | 18. vijek – 19. vijek – 20. vijek |
| Decenija: | 1850-e 1860-e 1870-e – 1880-e – 1890-e 1900-e 1910-e |
| Godine: | 1879 1880 1881 – 1882 – 1883 1884 1885 |
| Gregorijanski | 1882 MDCCCLXXXII |
| Ab urbe condita | 2635 |
| Islamski | 1299 – 1300 |
| Iranski | 1260 – 1261 |
| Hebrejski | 5642 – 5643 |
| Bizantski | 7390 – 7391 |
| Koptski | 1598 – 1599 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 1937 – 1938 |
| - Shaka Samvat | 1804 – 1805 |
| - Kali Yuga | 4983 – 4984 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4518 – 4519 |
| - 60 godina | Yang Voda Konj (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11882 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1882 (MDCCCLXXXII) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u petak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).
- Prva Međunarodna polarna godina (1882-83)
Sadržaj/Садржај |
Događaji [uredi - уреди]
- Januar/Siječanj
- 2. 1. - Standard Oil tajno organizovao trust korporacija John D. Rockefellera i njegovih saradnika.
- 10. 1. uveče - Hercegovački ustanak: napad na žandarmerijsku kasarnu u Ulogu kod Kalinovika - početak srpsko-muslimanskog ustanka izazvanog uvođenjem austrougarske vojne obaveze u BiH.
- januar - Osnovana Dobrovoljna požarna četa u Beogradu.
- 19. 1. - Krah Pariske berze nakon pada Generalne unije.
- 30. 1. (18. 1. j.k.) - Raskid između radikala i naprednjaka, oko Adrese vladaru; istog dana Generalna unija, francuska kompanija koja gradi železnicu Beograd-Vranje, obustavila plaćanje ("Bontuov pad") - zabrinutost u Srbiji (Uniju nasleđuje Comptoir National d'Escompte, s kojim srpska vlada u aprilu potpisuje ugovor).
- Februar/Veljača
- 3. 2. - Srpska skupština usvojila trgovinski ugovor i konzularnu konvenciju sa SAD.
- Mart/Ožujak
- 2. 3. - Roderick McLean pokušao da ubije kraljicu Viktoriju (poslednji od osam atentata).
- 6. 3. (22. 2. po j.k.) -
Srbija proglašena kraljevinom.
- + Preki vojni sud (urfija) u Prištini - progon Srba potpisnika peticija za Berlinski kongres.
- 17. 3. - U Srbiji 53 opoziciona poslanika dala ostavku, jer vlada nije želela odgovoriti na Pašićevu interpelaciju povodom Bontuovog pada (krnja skupština će se proglasiti nadležnom da raspiše dopunske izbore, umesto da se raspusti, po ustavu).
- 20. 3. - Arthur Havelock uplovio sa britanskim topovnjačama u Monroviju, gde traži od Liberije da prihvati granicu sa britanskom kolonijom Sierra Leone (dolaziće i u septembru).
- 22. 3. - Kongres SAD zakonom zabranjuje poligamiju.
- 24. 3. - Robert Koch objavio otkriće Mycobacterium tuberculosis-a, bacila tuberkuloze.
- 28. 3. - Zakoni Jules Ferry-a u Francuskoj: obrazovanje osim besplatnog ima biti i obavezno i laičko.
- + Osnovana nemačka kompanija Beiersdorf.
- mart - P. T. Barnum predstavio slona Jumbo-a u Americi.
- April/Travanj
- 1. 4. - Tiszaeszlárska afera počinje nestankom 14-godišnje Eszter Solymosi, za šta su optuženi Jevreji.
- 3. 4. - Jesse James ubijen hicem u leđa radi nagrade od 5000 US$.
- 20. 4. - 21. 5. - Turneja Kralja Milana po Srbiji.
- 21. 4. - U beogradskom Narodnom pozorištu izvedena prva srpska opereta - "Vračara" Davorina Jenka.
- 22. 4. - U BiH proglašeno da je pobuna ugušena.
- Maj/Svibanj
- 6. 5. - Lord Frederick Cavendish, glavni sekretar za Irsku, ubijen samo nekoliko sati po dolasku u Dablin od strane "Nepobedivih", militantnih irskih republikanaca.
- + Zakon o isključenju Kineza ograničava useljavanje u SAD.
- 15. 5. - Majski zakoni o položaju Jevreja u Ruskom Carstvu.
- 15. 5.? - Okršaj žandarmerije i omladine koja je želela prekinuti jednu pozorišnu predstavu u beogradskom Narodnom pozorištu.
- 17. 5. - Kod Čačka zaplenjena dvoja kola sa oružjem, u pratnji Crnogoraca sa ruskim pasošima (upućeni u Hercegovinu).
- 20. 5. - Trojni savez: Kraljevina Italija se pridružuje Njemačkoj i Austro-Ugarskoj - osnov budućih Centralnih sila.
- 27. 5. (15. 5. po j.k.) - Dopunski izbori za srpsku skupštinu: izabrano 45 radikala i samo 5 naprednjaka (vladi za kvorum trebalo 12).
- Jun/Lipanj
- 1. 6. - Krenuo saobraćaj u železničkom tunelu Gotthard.
- 4. 6. - Benjámin Kállay postavljen za ministra finansija Austro-Ugarske a time i upravitelja Bosne i Hercegovine (do smrti 1903, sprovodi apsolutizam i politiku bošnjaštva).
- 6. 6. - Radikalski poslanici u srpskoj skupštini opet dali ostavku.
- + Ciklon izaziva poplavu u Bombaju koji odnosi 100.000 života.
- + Bitka kod Embaboa u Etiopiji: ševanske snage Menelika II poražavaju godžamske snage Tekle Haymanot Tessemma-e.
- 11. 6. - Urabijeva pobuna u Egiptu protiv Kediva i zapadnjaka.
- 12. 6. - Novi dopunski izbori u Srbiji; ignorisane pobede isključenih opozicionara (koji su davali ostavku), u skupštinu ušli "dvoglasci", čime vlada dobija kvorum.
- 14. 6. - U Srbiji Zakon o isključivom pravu uvoza soli (prihodi preneti Anglo-austrijskoj banci, radi otplate ratnog kredita).
- 27. 6. - Topola u Srbiji proglašena varošicom.
- 28. 6. - Anglo-francuska konvencija o granicama Gvineje i Sijera Leonea.
- 30. 6. - Obješen Charles J. Guiteau, ubica američkog predsjednika Garfielda.
- jun? - Otvorena pruga koloseka 600mm za potrebe rudnika u Majdanpeku - prva završena pruga u Srbiji.
- Jul/Srpanj
- 4. 7. - U Srbiji donesen Zakon o taksi na radnje (slično "patentarini" iz 1879.).
- 5. 7. - U Srbiji Zakon o ustanovljenju čuvara za javnu bezbednost - leteća konjanička žandarmerija koja zalazi po selima, radikali je prozvali "sejmeni".
- 11. 7. - Britanci bombarduju Aleksandriju - požar uništio deo grada nakon čega su se iskrcali britanski marinci i mornari.
- 24. 7. - U Srbiji pooštren Zakon o štampi, manje slobode.
- 26. 7. - Buri osnovali Republiku Stellaland (traje do 1885).
- + Praizvedba Wagnerovog "Parsifala" na Bayreuthskom festivalu.
- Avgust/Kolovoz
- 18. 8. - Zakon o imovini udatih žena u Velikoj Britaniji im daje pravo na posedovanje i raspolaganje imovinom.
- 20. 8. - Praizvedba slavne Uvertire 1812 Pjotra Iljiča Čajkovskog u Moskvi.
- avgust - Radikalski zbor u Kragujevcu.
- Septembar/Rujan
- 4. 9. - Thomas Edison pokrenuo prvu komercijalnu elektro-centralu na donjem Menhetnu.
- 13. 9. - Okupacijom Kaira završava Anglo-egipatski rat (1882) - direktna britanska vlast traje do 1922.
- 17. 9. - Guglielmo Oberdan pokušao da ubije cara Franju Josipa u Trstu.
- + Velika kometa iz 1882. u perihelu, vidljiva sa južne hemisfere.
- Oktobar/Listopad
- 5. 10. - Završetkom uskotračne pruge (760mm) od Bosanskog Broda, u Sarajevo stigao prvi voz.
- 17. 10. - Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović imenovan za prvog reisu-l-ulema u Bosni i Hercegovini - Austro-Ugarska uspostavila zasebnu islamsku hijerarhiju u okupiranoj zemlji, protivno Novopazarskoj konvenciji iz 1879, ali Porta prećutno priznaje.
- 23. 10. (11. 10. po j.k.) - Ilkin atentat: Ilka Marković, udovica streljanog oficira Jevrema Markovića, pucala u Sabornoj crkvi na kralja Milana, koji se upravo vratio sa putovanja na strani.
- 28. 10. - Dujam Rendić-Miočević je prvi splitski narodnjački načelnik (1882-1885).
- Novembar/Studeni
- 23. 11. (ili 25. 11.?) - Prva predstava na sceni Narodnog pozorišta u Somboru.
- 27. 11. - Panta Mihajlović dobio od kralja koncesiju za podizanje telefonskih "štacija" u Beogradu.
- Decembar/Prosinac
- 6. 12. - Poslednji tranzit Venere do 2004.
- 18. 12. (6. 12. po j.k. - Nikoljdan) - Otkriven spomenik Knezu Mihailu u Beogradu.
Tokom/tijekom godine [uredi - уреди]
- Nikola Tesla zamislio koncept obrtnog magnetskog polja.
- U BiH osim zemaljskog poglavara uveden i podređeni mu civilni adlatus.
- Édouard Manet izložio "Bar u Foli-Beržeru".
- Petorica austrijskih intelektualaca (Georg Schönerer i dr.) formulisali Program iz Linca koji poziva na germanizaciju austrijske države.
- Izborna reforma u Cislajtaniji, vlada Eduarda Taaffea smanjila poreski cenzus na pet guldena.
Rođenja [uredi - уреди]
- 22.1. - Milan Vukasović, književnik († 1970)
- 25.1. - Virginia Woolf, engleska književnica († 1941.)
- 27.1. - Branko Popović, slikar, likovni kritičar († 1944)
- 30.1. - Franklin Delano Roosevelt, američki političar († 1945.)
- 2.2. - James Joyce, irski književnik († 1941.)
- 11.3. - Dušan Šijački, novinar i književnik, predsednik Društva novinara Jug. († 1958)
- 13.5. - Georges Braque, francuski slikar († 1963.)
- 25.5. - Dragutin Gavrilović, srpski major († 1945)
- 29.5. - Svetomir Đukić, srpski general i osnivač Olimpijskog kluba († 1960)
- 17.6. - Igor Stravinski, ruski skladatelj († 1971.)
- 11.9. - Asta Nielsen, danska filmska i kazališna glumica († 1972.)
- 17.9. - Petar Kolendić, srpski književni istoričar, akademik
- 24.9. - Franjo Fancev, hrvatski književnik i povjesničar († 1943.)
- ? - Ljubomir Ivanović, srpski slikar i grafičar († 1945)
- ? - Vlada Ilić, srpski industrijalac († 1952)
Smrti [uredi - уреди]
- 13.1. - Juraj Dobrila, biskup tršćansko-koparski (* 1812)
- 15.1. - Ilarion Roganović, mitropolit crnogorski (* 1828)
- 24.3. - Henry Wadsworth Longfellow, američki pjesnik (* 1807.)
- 9.4. - Dante Gabriel Rossetti, engleski slikar i pjesnik (* 1828.)
- 19.4. - Charles Darwin, britanski znanstvenik (* 1809.)
- 27.4. - Ralph Waldo Emerson, američki filozof, esejist i pjesnik (* 1803.)
- 2.6. - Giuseppe Garibaldi, talijanski revolucionar i borac za jedinstvo i slobodu Italije (* 1807.)
- 7.6. - Konstantin Peičić, lekar i književnik (*1802)
- 30.6. - Medo Pucić, književnik, naučnik (* 1821)
- 11.8. - Đena Branovački, narodni dobrotvor (* 1841)
- 25.8. - Vuk Vrčević, sakupljač narodnih umotvorina (* 1811)
- 20.9. - Katarina Ivanović, prva žena slikar i akademik u Srbiji (* 1811)
- 17.11. - Đura Daničić, filolog-vukovac (* 1825)
- 19.11. - Ranko Alimpić, srpski general (* 1826)
V. također [uredi - уреди]
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: