1958

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | >
<< | < | 1954. | 1955. | 1956. | 1957. | 1958. | 1959. | 1960. | 1961. | 1962. | > | >>

1958. po kalendarima
Gregorijanski 1958. (MCMLVIII)
Ab urbe condita 2711.
Islamski 1377–1378.
Iranski 1336–1337.
Hebrejski 5718–5719.
Bizantski 7466–7467.
Koptski 1674–1675.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 2013–2014.
Shaka Samvat 1880–1881.
Kali Yuga 5059–5060.
Kineski
Kontinualno 4594–4595.
60 godina Yang Zemlja Pas
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11958.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1958 (MCMLVIII) bila je redovna godina koja počinje u srijedu (link pokazuje kalendar) po gregorijanskom kalendaru.

Period 1. 7. 1957. do 31. 12. 1958. bio je označen kao Međunarodna geofizička godina.


Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Zemlje EEZ

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

  • 1. 2. - Domenico Modugno pobjeđuje na San Remu s pjesmom Volare (Nel blu, dipinto di blu).
  • 1. 2. -  Ujedinjena Arapska Republika nastaje ujedinjenjem Egipta i Sirije (faktički traje do 1961).
  • 3. 2. - Potpisan ugovor o ekonomskoj uniji Beneluxa (na snazi od 1960).
  • 4. 2. - Predratni socijalisti Aleksandar Pavlović i Bogdan Krekić i profesori Dragoslav Stranjaković (u martu) i Milan Žujović osuđeni na 4 - 8.5 godina zbog navodnog kovanja zavere sa četničkom emigracijom u Parizu[4] - protesti britanskih laburista i Socijalističke internacionale (oslobođeni 1960).
  • 5. 2. - Nakon sudara dva aviona kod Tybee Island, Georgia izbačena i izgubljena termonuklearna bomba.
  • 6. 2. - Minhenska tragedija tima Manchester Uniteda: osam mrtvih i dvojica koji više neće igrati, na povratku iz Beograda.
  • 7. 2. - U SAD osnovana DARPA, Agencija naprednih istraživačkih projekata, u početku se bavi svemirskim programom.
  • 8. 2. - Alžirski rat za nezavisnost: Francuzi bombardovali tunisko selo Sakiet Sidi Youssef, stradalo 70 meštana.
  • 9. 2. - Počelo redovno emitovanje Drugog programa Radio Beograda (nedeljom, a od 1963. svakodnevno).
  • 11. 2. - Sunčev ciklus: zabeležen najjači poznati maksimum.
  • 11. 2. - Nacionalni narodni kongres NR Kine usvojio pinjin romanizaciju.
  • 14. 2. - Arapska federacija - konfederacija dve hašemitske kraljevine Irak i Jordan, odgovor na Naserovu UAR (ali raspuštena već u avgustu).
  • 14. 2. - Plan Rapackog: poljska vlada objavljuje plan za denuklearizaciju dve Nemačke, Poljske i Čehoslovačke i pakt o nenapadanju sa NATO.
  • veljača ? - Prvi Festival Opatija, pobjeđuje "Mala djevojčica" u izvedbi Ive Robića i Zdenke Vučković.
  • 15. 2. - U Padangu na Sumatri proglašena revolucionarna vlada, uz pomoć SAD; priznaje je i pokret Permesta na Sulavesiju/Celebesu - indonežanske snage su ih razjurili za nekoliko meseci, ali gerila traje do 1961.
  • 17. 2. - Klara Asiška proglašena za sveticu zaštitnicu televizije.
  • 18. 2. - Jugoslovenska vlada odlučila da vrati kontrolu cena oko 100 artikala zbog poskupljenja.[5][6]
  • 21. 2. - Gamal Abdel Naser je izabran za prvog predsjednika Ujedinjene Arapske Republike, federacije Egipta i Sirije.
  • 21. 2. - Sporazum o ekonomskoj saradnji Poljske i Jugoslavije (Poljska daje prednost jugoslovenskom modelu ekon. decentralizacije - NYT).
  • 21. 2. - Rat za Ifni: franko-španska ofanziva s upotrebom avijacije razbija marokansku i zapadnosaharsku gerilu.
  • 21. 2. - Gerald Holtom je dizajnirao znak mira za britansku Kampanju za nuklearno razoružanje.
  • 23. 2. - Pobunjenici oteli vozača Juana Manuela Fangia iz hotela u Havani, pušten je posle 29 sati. U ovo vreme počinje emitovanje Radio Rebelde sa Sierra Maestre.
  • 28. 2. - FNRJ: Pismo svim partijskim organizacijama u kojem se kritikuju korupcija, privilegije itsl. (radnici nezadovoljni razlikama u plati u odnosu na direktore i službenike) - slede smene. Za razliku od Đilasove kritike u "Novoj klasi", ovde su na meti samo niži funkcioneri.[7]
  • 28. 2. - Školski autobus pao u reku kod Prestonsburga, Kentucky - stradalo 26 đaka i vozač.

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

Jablaničko jezero
  • 11. 3. - Slučajno ispuštena atomska bomba na Mars Bluff u Južnoj Karolini, doduše bez fisionog jezgra - uništena jedna kuća.
  • 14. 3. - Američka vlada uvela embargo na oružje Batistinoj kubanskoj vladi.
  • mart - Dovršena druga etapa HE Jablanica, s punim kapacitetom od 150 MW najveći hidroenergetski objekt u Jugoslaviji u tom trenutku.
  • mart - Predstavljen nacrt novog Statuta SKJ, osude iz SSSR zbog "nacionalnog komunizma"[1], tvrdi se da mnoge teze odstupaju od marksizma-lenjinizma.
  • mart - Dovršetak čistki iz 1956. u Severnoj Koreji: bivši predsednik Prezidijuma skupštine i lingvista Kim Tu-bong nestaje iz javnosti.
  • 16. 3. - Titov predizborni govor na beogradskom Trgu Marksa i Engelsa.
  • 17. 3. - Lansiran američki satelit Vanguard 1, prečnika 16 cm, prvi sa solarnim ćelijama.
  • 18 - 22. 3. - Svečano otvaranje hotela Habana Hilton, najvećeg u Latinskoj Americi (od 1960. Habana Libre).
  • 19. 3. - Prvo zasjedanje Europske parlamentarne skupštine, predsjednik je Robert Schuman.
  • 19. 3. - Prikazan South Pacific, najunosniji film iz ove godine.
Montiranje satelita Vanguard 1

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Simbol mira
Atomium
Sedmi kongres SKJ

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Veliki skok naprijed: ideal narodne komune
Pogreb Đure Salaja - nosači kovčega
  • 1. 5. - Stupila na snagu Nordijska pasoška unija.
  • 1. 5. - Arturo Frondizi je predsednik Argentine (do 1962), podstiče strane investicije i samodovoljnost u proizvodnji nafte.
  • 4. 5. - Velika Morava kod Ljubičevskog mosta ima vodostaj 706 cm.
  • 5. 5. - Članak u Ženmin žibau "Moderni revizionizam mora biti kritikovan" označava nastavak negativnog stava NR Kine prema FNR Jugoslaviji; kineski ambasador je napustio zemlju pre tri dana.[13]
  • 5 - 23. 5. - Drugo zasedanje Osmog kongresa KP Kine. Ideološki slogan Tri crvene zastave: Generalna linija socijalističke gradnje, Veliki skok naprijed i narodne komune. Pokreće se i Kampanja četiri napasti, za iskorenjivanje pacova, muva, komaraca i vrabaca. Uništavanje vrabaca će dovesti do ekološke krize.
  • 9. 5. - Botvinik povratio šampionsku titulu od Smislova.
  • 12. 5. - SAD i Kanada postigli sporazum o NORAD-u - komandi odbrane severnoameričkog aerospacijalnog prostora.
  • 13. 5. - Majska kriza, početak kraja Četvrte Francuske Republike: pošto je francuska skupština izglasala vladu Pierra Pflimlina, zagovornika pregovora sa FLN, Franko-alžirci i vojska preuzeli vlast u Francuskom Alžiru - traži se de Gaulleov povratak na vlast.
  • 13. 5. - Tokom posete Karakasu napadnuta kola američkog potpredsednika Nixona.
  • 15. 5. - Prikazan film Gigi.
  • 15. 5. - Lansiran Sputnjik 3.
  • maj - Sinod SPC odbija imenovati trojicu episkopa u Makedoniji, podržanih od države, na stolice koje su prazne od rata.[14]
  • 17. 5. - Tito pustio u rad prvi nuklearni reaktor u Vinči[15].
  • 18. 5. - Poupov incident: u Indoneziji oboren i zarobljen pilot CIA koji je ratovao za pobunjenike.
Maketa Sputnjika 3
  • 20. 5. - Umro Đuro Salaj, višegodišnji predsednik Centralnog veća Saveza sindikata Jugosla­vije.
  • 22. 5. - Predsednik Dwight D. Eisenhower je prvi put snimljen u boji za televiziju, prilikom otvaranja studija NBC u Washingtonu.
  • 24. 5. - Francuski padobranci iz alžirskog korpusa preuzeli kontrolu nad Korzikom. Postoje i planovi za osvajanje Pariza.
  • 27. 5. - Sovjetski ino. ministar Andrej Gromiko obavestio jugoslovenskog ambasadora da se obećani kredit od 285 miliona dolara odlaže na pet godina - jugoslovenski petogodišnji plan je ugrožen, ali je ostvaren uz američku pomoć, osim aluminijumskog kombinata u Crnoj Gori[16][17].
  • 29. 5. - Francuski predsednik René Coty pozvao de Gaulle-a na čelo vlade.

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

De Gaulle preuzima vladu
  • 1. 6. - Charles de Gaulle, novi francuski premijer, potvrđen u parlamentu - zahtevao je novi ustav sa predsedničkim sistemom i vanredna ovlašćenja na šest meseci.
  • 3. 6. - Hruščov u Sofiji kaže da je osuda Tita iz 1948. bila u osnovi ispravna.[18]
  • ca. 3 - 7. 6. - Izveštava se da je uhapšeno stotinak bivših kominformista. (NYT) Pukovnik Vlado Dapčević i dr. prebegli u Albaniju, 31. maja.
  • 4 - 7. 6. - De Gaulle u poseti Alžiru: kaže "Razumeo sam vas" i "Živeo Francuski Alžir" (zbog čega će ga pieds-noirs kasnije mrzeti).
  • 8. 6. - Admiral Américo Tomás, Salazarov čovek, pobedio je na nepoštenim portugalskim izborima gen. Humberta Delgada (ovaj je u progonstvu do ubistva 1965).
  • 8 - 29. 6. - Svetsko fudbalsko prvenstvo u Švedskoj, na kome je debitovao Pelé.
  • 9. 6. - Incident na otočiću Snipe u Beagleovom kanalu: Argentinci granatirali čileanski svetionik i iskrcali trupe, nakon što su dvije strane od siječnja tri puta postavljale objekt.
  • 15. 6. - Osnovan Pizza Hut, budući najveći lanac picerija.
  • 16. 6. - Obešeni Imre Nađ, bivši mađarski predsednik vlade, gen. Pál Maléter i dr.. Uzajamne optužbe Jugoslavije i Mađarske[1] (jugoslovenska protestna nota upućena 23. juna).
  • 16. 6. - Osnovan Chushi Gangdruk, "Četiri reke šest planina", gerilska tibetanska organizacija protiv NR Kine.
  • 20. 6. - Potonuo peruanski željezni bark Omega, posljednji teretni jedrenjak na svijetu.
  • 25. 6. - Ambasador Vladimir Popović napušta Peking, nije ga ispratio niko iz kineskih vlasti - sledeći diplomata stiže tek 1970[19].
  • 28. 6. - Počinje Operacija Verano, letnja ofanziva kubanske vlade (do avgusta), neuspešni pokušaj uništenja Kastrovog pokreta na Sierra Maestri.
  • 28. 6. - Poljski lider Gomulka takođe napada jugoslovensku poziciju.
Pelé u finalu
  • 29. 6. - Finale Svetskog kupa: Brazil - Švedska 5:2.
  • 30. 6. - Okončava se Rat za Ifni: Španjolci zadržavaju, umanjenu, eksklavu Sidi Ifni (do 1969).
  • Ukupni nominalni prihodi stanovništva FNRJ u prvih šest meseci su 14% veći nego prošle godine a potrošnja 13% veća.[20]

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

  • 2. 7. - Predsednik Tito otvorio put Avtovac-Foča povodom proslave 15-godišnjice Bitke na Sutjesci. Pokazuje Nasseru mesto bitke; tokom njihovih razgovora na Brionima 8. jula, pridružiće im se i grčki ino. ministar.
  • 3. 7. - Potpisan Sporazum između SAD i UK o saradnji u upotrebi atomske energije za odbrambene svrhe - Britanija će dobijati američke rakete, npr. podmorničku Polaris 1960-tih.
  • 5. 7. - Umro patrijarh srpski Vikentije.
  • 5. 7. - Turistički autobus pao u provaliju u Jugoslaviji, 20 mrtvih[21].
  • 7. 7. - Potpisan Zakon o državnosti Aljaske (3. januara postaje 49. država SAD).
  • 9. 7. - Zemljotres pokreće klizište, koje izaziva megacunami u zalivu Lituya na Aljasci, visine 524 metra.
  • ca. 12. 7. - Jedan jugoslovenski sud zabranio filmski časopis sa B. Bardot na naslovnici. (NYT)
Lideri revolucije u Iraku
Hula hoop

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

  • 1. 8. - Prikazan crtani film Tot Watchers iz 1957, poslednji iz serije Tom and Jerry prikazivan u bioskopu.
Putanja Nautilusa
  • 3. 8. - Operacija Sunshine: nuklearna podmornica USS Nautilus je prvo plovilo koje je stiglo na geografski Severni pol.
  • 7. 8. - Povratak demokratije u Kolumbiji i kraj perioda La Violencia u kojoj je za deset godina stradalo možda 200.000 ljudi: novi predsednik je liberal Alberto Lleras Camargo (do 1962). Liberali i konzervativci se smenjuju u okviru Nacionalnog fronta do 1974.
  • 7. 8. - Sporazum sa francuskom firmom Pechinie za proširenje kapaciteta fabrika aluminija u Kidričevu i Lozovcu.[25]
  • 14. 8. - KLM Flight 607-E: holandski putnički avion pao u more nedaleko od Shannona u Irskoj - 99 mrtvih.
  • avgust - Završena Sovjetska okupacija Rumunije.
  • avgust - Veliki skok naprijed: kineski politbiro odlučuje da će narodne komune biti osnova ekonomske i političke organizacije u ruralnoj NR Kini i da proizvodnju čelika treba udvostručiti za godinu dana, uglavnom u malim seoskim pećima.
  • avgust - Izdata pesma Chega de Saudade u verziji Joãa Gilberta, smatra se prvom u pravcu Bossa nova ("nova fora").
Veliki skok naprijed: seoska proizvodnja "čelika"

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Patrijarh srpski German
  • 14. 9. - Ustoličen patrijarh srpski German, 43. poglavar SPC (do 1990), raniji episkop žički. Izveštava se da je banjalučki episkop Vasilije Kostić pre i posle izbora u kućnom pritvoru i saslušavan, možda u vezi makedonskog crkvenog pitanja.[14]
  • 14. 9. - Albanija optužuje Jugoslaviju za progon Albanaca[27], jugoslovenska protestna nota za mešanje u unutrašnje poslove početkom oktobra je odbijena.[28]
  • septembar? - U Jugoslaviju stigao britanski mlazni avion Folland Gnat[29].
  • septembar - Debata o Mađarskoj u UN, povodom Nađevog pogubljenja (Jugoslavija glasala protiv debate, kao i ostale istočne zemlje).
  • septembar - Bugarska tvrdi da su Makedonci Bugari.
  • 16. 9. - Obeležena 40. godišnjica proboja Solunskog fronta, bugarska štampa optužuje FNRJ za nacionalizam i šovinizam.[30]
  • 18. 9. ? - Fanny Susan Copeland (86) se popela na Triglav.
  • 19. 9. - U Kairu proglašena Privremena vlada Alžirske republike na čelu sa Ferhatom Abbasom.
  • 20. 9. - Zakon Merlin: u Italiji zabranjeni bordeli.
Priobalni otoci R. Kine (Tajvana)
  • 22. 9. - Kriza u Tajvanskom moreuzu: u međukineskom vazdušnom okršaju prvi put upotrebljene američke rakete vazduh-vazduh Sidewinder.
  • 25. 9. - Osnovana tvrtka Ledo, prvi sladoled je Snjeguljica.
  • 26. 9. - Tajfun Ida/Kanogawa pogađa Japan, stradalo je 1.269 ljudi.
  • 28. 9. - Ustavni referendum u Francuskoj i teritorijama Francuske unije, odobren ustav Pete republike, sa predsedničkim sistemom. Ustav je odbijen jedino u Gvineji, što znači nezavisnost.
  • 29. 9. - Nakon međunarodnih protesta, guverner Alabame komutirao smrtnu kaznu crncu Jimmyju Wilsonu, osuđenom za nasilnu noćnu krađu 1,95 dolara.

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Amblem Francuske
Tokijski toranj
Boeing 707
  • 20. 10. - Sporazum o izvozu 200.000 tona sovjetskog žita u FNRJ, nakon odugovlačenja od letos.[33]
  • 23. 10. - Objavljeno da je Boris Pasternak dobitnik Nobelove nagrade za književnost - on to odbija pod pritiskom KGB.
  • 23. 10. - Štrumpfovi se prvi put javljaju u jednom stripu, kao sporedni likovi.
  • 26. 10. - Mlaznjak Boeing 707 je uveden u saobraćaj: Pan Am od New Yorka do Parisa.
  • 27. 10. - Novi ambasador u SAD Marko Nikezić (nakon Lea Matesa) predaje akreditive; preds. Eisenhower obećava podršku za slobodu od strane dominacije. (NYT)
Ivan XXIII.

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

  • 3. 11. - UNESCO je dobio zgradu u Parizu.
  • 3. 11. - Nakon UK 23. septembra i SAD 30. oktobra, i SSSR uvodi moratorijum na nuklearne probe (do septembra 1961).
  • 3. 11. - Desničar Jorge Alessandri je predsednik Čilea (do 1964).
  • 3. 11. - Poslednji višestranački izbori na Kubi, zvanično je pobedio Batistin prijatelj Andrés Rivero Agüero.
  • 4. 11. - Finski premijer Karl-August Fegerhorn dao je ostavku zbog privredne krize u zemlji.
  • 4. 11. - Izbori za Kongres SAD su veliki uspeh demokrata: dobili su novih 15 mesta u Senatu (ukupno 64) i 49 u Domu (ukupno 283 prema 153 republikanca).
  • 6 - 8. 11. - U Beogradu održan Jugoslovenski kongres za fizičku kulturu.
  • 10. 11. - Plavi dijamant Hope je darovan Smitsonianu.
  • 11. 11. - Izašao prvi broj "Ilustrovane Politike".
  • 13. 11. - Kubanska revolucija: počinje završna ofanziva pobunjenika.
  • studeni - U Zagrebu otvoren Jankomirski most.
  • novembar - Berlinska kriza: predlog (ultimatum) Nikite Hruščova zapadnim saveznicima da se u roku od šest meseci povuku iz Berlina koji bi postao slobodan demilitarizovan grad, u protivnom bi pristup gradu bio prepušten Istočnim Nemcima (odustao sledećeg maja).
  • 17. 11. - Komandant sudanske vojske Ibrahim Abboud izveo vojni udar - šef države do 1964.
  • 23. 11. - Tito pustio u promet auto-put Ljubljana-Zagreb, deonicu Autoputa Bratstva i jedinstva, koji su gradile omladinske brigade. U Novom Mestu poziva na podršku naroda u borbi sa sovjetskim blokom.[34]
  • 23. 11. - Kwame Nkrumah i Ahmed Sékou Touré objavili plan za stvaranje saveza afričkih država - labavi savez figurira 1959-61.
  • 25. 11. ? - U FNRJ zabranjena prodaja privatnih stanova i kuća. (NYT)
  • 28. 11. - Svečanu akademiju povodom Dana republike prenose Televizije Beograd, Zagreb i Ljubljana - prvo emitovanje zajedničkog programa JRT.
  • 28. 11. - U trenutku kada britanska TV-mreža ITV uživo emitira dramu Underworld antologije Armchair Theatre, glumac Gareth Jones umire u garderobi, nakon čega režiser Ted Kotcheff nastavlja prijenos improvizirajući tekst i radnju.
  • 28. 11. - Prvi uspešan let američke interkontinentalne balističke rakete Atlas.
  • 30. 11. - Golisti ubedljivo pobedili na prvim izborima Pete republike u Francuskoj, veliki pad socijalista i komunista.
  • novembar - decembar - Francuski Sudan (Mali), Senegal, Gabon, Čad, Kongo-Brazavil, Mauritanija, Ubangi-Šari (Centrafrika), Gornja Volta (dan. Burkina Faso), Niger, Obala Slonovače postaju autonomne republike u okviru Francuske zajednice (nezavisne 1960).

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Atlas sa SCORE
  • 14. 12. - Treća sovjetska antarktička ekspedicija stigla do Pola nedostupnosti.
  • 16. 12. - Požar u robnoj kući Vida u Bogoti, stradalo 83 ljudi.
  • 18. 12. - Raketom Atlas je lansiran američki satelit SCORE, prvi upotrebljen za telekomunikaciju.
  • 21. 12. - Charles de Gaulle izabran za predsednika Francuske sa 78,5% glasova elektora (1959-1969).
  • 22. 12. - SAD će prodati FNRJ poljoprivredne viškove za 95 miliona dolara u dinarima.
  • 23. 12. - Nasser osuđuje komunizam kao pretnju arapskom nacionalizmu (irački komunisti se protive savezu sa UAR). SSSR ipak daje podršku za Asuansku visoku branu.
Che Guevara u Santa Klari
  • 25. 12. - Generalni sekretar UN Dag Hammarskjöld posetio jugoslovenski bataljon UNEF-a u El Arišu na Sinaju[35].
  • 27. 12. - Prva predstava omladinskog pozorišta "Dadov" u Beogradu - "Gradinar".
  • 28. 12. - FNRJ: Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta.
  • 29. 12. - Pošto su zapadnoevropske valute konvertibilne, Evropski monetarni sporazum preuzima posao Evropskog platnog saveza.
  • 31. 12. - Gvatemalsko-meksički konflikt: mitraljiran meksički ribarski brod u gvatemalskim vodama, stradala tri ribara.
  • 31. 12. - Bitka za Santa Klaru, odlučujuća u Kubanskoj revoluciji, okončana njenim padom u ruke Kastrovih pobunjenika - diktator Batista beži iz zemlje tokom novogodišnje noći.

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Seagram Building

1958. u temama[uredi | uredi kod]

UAR
Gvineja

Rođenja[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1958.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Nobelova nagrada za 1958. godinu[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Collier's Year Book za 1958. (Microsoft Encarta 2004)
  2. "Yugoslav Communist Youth Resolution", 30 January 1958. HU OSA 300-8-3-9210
  3. "Tito Warns Yugoslav Youth against Western Ideas", 28 January 1958. HU OSA 300-8-3-9214
  4. "Alleged Conspirators Convicted by Belgrade Court", 5 February 1958. HU OSA 300-8-3-9208
  5. "Re-introduction of Price Control in Yugoslavia", 22 February 1958. HU OSA 300-8-3-9195
  6. "Yugoslav Liberalize System of Price Control", 1 July 1960. HU OSA 300-8-3-9452
  7. "Consideration behind the Yugoslav Politburo's "Letter" to Party Members", 5 March 1958. HU OSA 300-8-3-9185
  8. "Distribution of Enterprises Net Incomes in Yugoslavia", 20 March 1958. HU OSA 300-8-3-9170
  9. Half in Earnest. theatricalia.com
  10. "Yugoslav Statistics on Workers' Councils", 15 August 1958. HU OSA 300-8-3-9319
  11. "Yugoslav "Decree on the Use of Automobiles"", 11 April 1958. HU OSA 300-8-3-9291
  12. Novoizabrani izvršni komitet CK. foto.mij.rs
  13. "Red China and Yugoslavia", 23 November 1962. HU OSA 300-8-3-1050
  14. 14,0 14,1 "Orthodox Bishop Reported Arrested in Yugoslavia - Possible Connection with Macedonian Issue", 2 October 1958. HU OSA 300-8-3-9408
  15. Na svečanom puštanju u rad prvog nuklearnog reaktora: dolazak, susret sa mladim naučnicima i puštanje reaktora u rad. foto.mij.rs
  16. "Soviet Economic Reprisal against Yugoslavia", 29 May 1958. HU OSA 300-8-3-9247
  17. "Tito, the Victorious Heretic", 27 May 1963. HU OSA 300-8-3-9619
  18. "Khrushchev's Sofia Speech", 4 June 1958. HU OSA 300-8-3-14187
  19. Belgrade's Ties With Peking Improve. nytimes.com JULY 16, 1970
  20. "Incomes and Expenditures of Yugoslav Population in First Six Months of 1958", 22 August 1958. HU OSA 300-8-3-9313
  21. Collier's Year Book za 1958. - Disasters (Microsoft Encarta 2004)
  22. "Economic Position of Yugoslavia", 20 August 1958. HU OSA 300-8-3-9317
  23. (Ne)časno ćutanje ili skrivanje istine?. privrednik.rs 26.01.2016
  24. 5. Pulski filmski festival Arhivirano 2018-08-11 na Wayback Machine-u. arhiv.pulafilmfestival.hr
  25. "French Help Tito to Expand Aluminum Plants", 8 August 1958. HU OSA 300-8-3-9324
  26. Daniel J. Goulding (2002). Liberated Cinema: The Yugoslav Experience, 1945-2001. Indiana University Press. str. 59–. ISBN 0-253-21582-X. 
  27. "Albanian Paper Attacks "National Chauvinist Policy of Yugoslav Revisionists"", 10 September 1958. HU OSA 300-8-3-9301
  28. "Today's "Borba" Attacks Albania for Rejection of Note", 4 October 1958. HU OSA 300-8-3-9407
  29. Poseta aerodromu Batajnici i razgledanje novog mlaznog aviona. foto.mij.rs
  30. "The Yugoslav-Bulgarian Controversy during the Last two Weeks (I)", 1 October 1958. HU OSA 300-8-3-14233
  31. "Wage Increase and "Correction" of Prices in Yugoslavia", 1 October 1958. HU OSA 300-8-3-9409
  32. Autokefalnost na čekanju - Prilog proučavanju odnosa republičkih i saveznih vlasti u Jugoslaviji prema Makedonskoj pravoslavnoj crkvi 1958 -1980. yuhistorija.com
  33. "Soviet Wheat for Yugoslavia: Background to the Bounty", 22 October 1958. HU OSA 300-8-3-15521
  34. "Tito's Passionate Appeal for People's Support", 24 November 1958. HU OSA 300-8-3-9393
  35. U.N. Secretary-General Visits Yugoslav Battalion of UNEF. unmultimedia.org

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Osa Archivum Catalog Arhivirano 2022-04-09 na Wayback Machine-u. HU OSA; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.

Spoljne veze[uredi | uredi kod]