Evropska komisija

Izvor: Wikipedia

Evropska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Evropske unije. Naziva se često i Vladom EU. Evropska komisija zamišljena je kao tijelo koje djeluje tako da je odlučivanje u njemu nezavisno od volje države članica (nadnacionalni karakter). Zajedno s Evropskim parlamentom i Vijećem Europske Unije, čini tri glavne institucije koje vode Europsku uniju.

Evropska komisija sastoji se od povjerenika (komesara) koji dolaze iz država članica te oni svi zajedno djeluju kao jedinstveno tijelo. Broj povjerenika se tokom vremena povećavao (do 1973. bilo ih je 9; do 1981. bilo ih je 13; do 1986. 14; do 1995. 17; do 2004. bilo ih je 20) do današnjeg broja od 25 člnova. Ugovorom iz Nice dugoročno je ograničen broj člnova na 26. Vlade država članica izabiru povjerenike prema vlastitim kriterijima. Mandat povjerenika traje pet godina, i poklapa se s mandatom Evropskog parlamenta. Nakon izbora i konstituiranja novog Europskog parlamenta, imenuju se i novi članovi Europske komisije kako bi Parlament imao utjecaj na izbor i rad Komisije.

Predsjednika Komisije bira Evropsko vijeće nakon što se vlade država članica usuglase o kandidatu, a izbor mora biti potvrđen u Evropskom parlamentu. Vijeće EU kvalificirano većinom, a u dogovoru s predsjednikom Komisije, usvaja listu povjerenika. Cijelu Komisiju potvrđuje Europski parlament, a na kraju Vijeće EU imenuje novu Komisiju.

Europski parlament može u svakom trenutnu raspustiti Komisiju, na način da joj izglasaju nepovjerenje, ali ne može smijenjivati pojedine povjerenike.

Temeljna zadaća Evropske komisije je pripremanje i predlaganje propisa. Budući da je Komisija zamišljena kao tijelo koje predstavlja interese građana Europske unije, nezavisno od država članica, povjerenici ne mogu primati upute vlade države članice koja ih je izabrala.

Sjedište Europske komisije je u Bruxellesu.

Struktura[uredi - уреди]

Europska komisija sastoji se od:

  • političke strukture - čini ju predsjednik i povjerenici te njihovi kabineti
  • upravne strukture koju čine:
    • opće uprave/generalne direkcije (Directorates-General, često zvane skraćeno DG)
    • glavno tajništvo na čelu s glavni tajnikom Europske komisije
    • privremeni i stalni odbori stručnjaka savjetnika
    • ostale zajedničke službe i uredi

Svaki povjerenik zadužen je u Komisiji za određeno područje i na čelu je one opće uprave (ili više njih) koja pokriva to područje. Svaki povjerenik ima svoj kabinet.

Komisija se dijeli na opće uprave/generale direkcije koje se mogu usporediti s ministarstvima. Na čelu opće uprave nalazi se generalni direktor koji odgovara za svoj rad povjereniku zaduženom za to područje.

Glavno tajništvo koordinira rad između pojedinih uprava/geeralnih direkcija i ostalih tijela Komisije, daje stručne savjete, osigurava prevođenje, daje statističke podatke (putem statističkog ureda EUROSTAT). Na čelu Glavnog tajništva je Glavni tajnik (trenutno Carlo Trojan).

Odlučivanje[uredi - уреди]

Odluke se donose većinom glasova članova komisije, a svaki povjerenik ima jedan glas.

Zadaci[uredi - уреди]

Najznačajanije zadaće Europske komisije su:

  • pripremanje i predlaganje propisa - Komisija ima gotovo isključivo pravo pripremati prijedoge propisa koje šalje drugim nadležnim tijelima (Vijeću EU i Europskom parlamentu) na odlučivanje (pravo zakonodavne inicijative). Vijeće EU i Parlament, ukoliko žele donijeti kakva propis, nemaju pravo sami pripremiti akt, već moraju zatražiti od Komisije da izradi prijedlog akta koje će zatim nadležno tijelo donijeti.
  • izvršne i nadzorne ovlasti - Komisija donosi brojne provedbene propise koji omogućuju provedbu propsa Vijeća EU (smjernice, uredbe, odluke). Komisija ima važnu nadzornu ovlast u odnosu na države članice time što ih može tužiti Evropskom sudu pravde za povredu odredbi osnivačkih ugovora. Zbog toga se naziva i čuvaricom ugovor (ii integracije)
  • uloga u vanjskog politici EU - prije svega očituje se u koordinaciji financijske i tehničke pomoći državama Srednje i Istočne Europe, zatim u vođenju pregovor za primanje u članstvo novih država, te kao trgovinski pregovaračk Unije. Ipak vanjskopolitička uoga Komisije bitno je ogrničen u ovlastima koje na tom području imaju Vijeće Eu i Europsko vijeće.

Sastav Europske komisije[uredi - уреди]

Komisija u današnjem sastavu i pod predsjedanjem José Manuela Durão Barrosa započela je s radom 22. studenog 2004. godine, a mandat joj traje do 31. listopada 2009. godine. Sastav današnje Europske komisije je sljedeći:

Resor Povjerenik Država članica Stranačka prpadnost
Predsjednik José Manuel Durão Barroso  Portugal Socijalno demokratska stranka
Prvi potpredsjednik; Institucionalni odnosi i komunikacijska strategija Margot Wallström  Švedska Socijalno demokratska radnička stranka
Ekonomija i financijski poslovi Joaquín Almunia  Španjolska Španjolska socijalistička radnička stranka
Potpredsjednik; Poduzetništvo i industrija Günter Verheugen  Njemačka Socijalno demokratska stranka Njemačke
Potpredsjednik; Pravosuđe, sloboda i sigurnost Franco Frattini  Italija Forza Italia
Potpredsjednik; Transport Jacques Barrot  Francuska Unija narodnog pokreta
Potpredsjednik; Administrativni poslovi, revizija, sprečavanje prijevara Siim Kallas  Estonija Estonska reformistička stranka
Unutarnje tržište i usluge Charlie McCreevy  Irska Fianna Fáil
Poljoprivreda i rurali razvoj Mariann Fischer Boel  Danska Libralna stranka
Natjecanje Neelie Kroes  Nizozemska VVD
Trgovina Peter Mandelson  Ujedinjeno Kraljevstvo Laburistička stranka
Ribarstvo i pomorski poslovi Joe Borg  Malta Nacionalstička stranka
Okoliš Stavros Dimas  Grčka Nova demokracija
Zdravlje i zaštita potrošaća Markos Kyprianou  Cipar Demokratska stranka
Razvoj i humanitarna pomoć Louis Michel  Belgija Reformistički pokret
Proširenje Olli Rehn  Finska Stranka centra
Zapošljavanje, socijalni poslovi i jednakost Vladimir Špidla  Češka Republika Češka socijalno demokratska stranka
Oporezivanje i carinska unija László Kovács  Mađarska Mađarska socijalističa stranka
Financijsko planiranje i proračun Dalia Grybauskaite  Litvanija
Vanjski poslovi i europska politika prema susjedstvu Benita Ferrero-Waldner  Austrija Austrijska narodna stranka
Obrazovanje, učenje, kultura i višejezičnost Ján Figeľ  Slovačka Krščansko demokratski pokret
Regionalna politika Danuta Hübner  Poljska
Energija Andris Piebalgs  Letonija Latvijski put
Znanost i istraživanje Janez Potočnik  Slovenija Liberal
Informatička znanost i meidiji Viviane Reding  Luksemburg Kršćansko socijalna narodna stranka

Dosadašnji predsjednici Komisije[uredi - уреди]

Redni broj Predsjednik Od Do Država
1. Walter Hallstein 1958. 1967. Njemačka (Zapadna Njemačka)
2. Jean Rey 1967. 1970. Belgija
3. Franco Maria Malfatti 1970. 1972. Italija
4. Sicco L. Mansholt 1972. 1972. Nizozemska
5. François-Xavier Ortoli 1973. 1977. Francuska
6. Roy Jenkins 1977. 1981. Velika Britanija
7. Gaston Edmont Thorn 1981. 1985. Luksemburg
8. Jacques Delors 1985. 1995. Francuska
9. Jacques Santer 1995. 1999 Luksemburg
privremena Manuel Marín ožujak 1999. rujan 1999. Španjolska
10. Romano Prodi 1999. 2004. Italija
11. José Manuel Durão Barroso 22. studenog 2004. trenutno obnaša dužnost Portugal

Poveznice[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]