Slovenija

Izvor: Wikipedia

Republika Slovenija Republika Slovenija
Himna: 7. strofa Zdravljice
Položaj  Slovenija  (crveno) – in Evropa  (bijelo & narančasto) – in Evropska Unija  (bijelo)  —  [Legend]
Glavni grad (i najveći grad)		Ljubljana 46°03′N 14°30′E / 46.05, 14.5
Službeni jezik/ci		slovenski1
Demonim		Slovenci
Vlada
-	Predsjednik	Danilo Türk
-	Predsjednik vlade	Borut Pahor
nezavisnost		od SFR Jugoslavije
-	proglašena	25. jun 1991
-	priznata	1992
pristup u EU		1. maj 2004
Površina
-	Ukupno	20.273 km2 (153.) 7.827 sq mi
Stanovništvo
-	popis 2002	1,964.036
-	Gustina	99,6/km2 (80.) 251/sq mi
GDP (PPP)		proc. 2008
-	Ukupno	58.151 mrld. $ [1] (83.)
-	Per capita	$28.894 (29.)
GDP (nominalni)		proc. 2008
-	Ukupno	57,013 mrld. $[1] (67.)
-	Per capita	28.328 $ (29.)
HDI (2006)		▲ 0.923 (visok) (26.)
Valuta		euro (€)3 (EUR)
Vremenska zona		CET (UTC+1)
-	Ljeti (Ljetno računanje vremena)	CEST (UTC+2)
Strana puta kojom se vozi		desna
Internetska domena		.si4
Pozivni broj		386
1 Italijanski i mađarski jezik su priznati kao službeni jezici u općinama koje imaju italijansku ili mađarsku nacionalnu manjinu. 2 Source: Statistical Office of the Republic of Slovenia: Population, Slovenia, 30 June 2008 3 Prije 2007: Slovenski tolar 4 Također .eu, zajedno s drugim članicama Evropske Unije.

Republika Slovenija je primorska i podalpska država na jugu Srednje Evrope, koja se na zapadu graniči sa Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.

Slovenija je članica Ujedinjenih nacija, Europske Unije i NATO saveza.

Sadržaj/Садржај 1 Historija 2 Politika 3 Administrativna podjela 4 Zemljopis 5 Nacionalni parkovi 5.1 Prirodne znamenitosti 5.2 Ostali podaci 6 Stanovništvo 6.1 Rezultati prethodnih popisa 7 Gospodarstvo 8 Kultura 9 Obrazovanje 10 Državni praznici (neradni dani) 11 V. također 12 Vanjske poveznice

[uredi - уреди] Historija

Glavni članak: Historija Slovenije

Slovenski preci današnjih Slovenaca vjerovatno su se doselili na područje Slovenije u 6. veku. U 7. veku je nastala Karantanija, prva država Slovenaca i jedna od prvih slovenskih država. 745. godine Karantanija gubi nezavisnost i pada pod vlast Bavarske, koja opet postaje dio franačke države. Stanovništvo se pokrštava.

Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomenici, prvi pisani dokument na slovenačkom jeziku. U 14. veku veći dio današnje Slovenije pada pod vlast Habzburgovaca, koji kasnije postaju Austro-Ugarska. Slovenija se tada deli na tri pokrajine: Kranjsku, Gorišku i Štajersku.

Godine 1848. brojne narode zahvata narodni preporod, pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju.

Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku i Istru, kao i dijelove Dalmacije, osnovana je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koja se 1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju.

Kraljevina Jugoslavija se raspala u 2. svetskom ratu, a Slovenija je potom postala dio socijalističke Jugoslavije, službeno proglašene 29. novembra 1943.

Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila nezavisnost od SFRJ 25. juna 1991, a koja je priznata nekoliko mjeseci nakon kratkotrajnog rata. Kao nezavisna država je 29.3. 2004. postala članicom NATO-a, 1.5. 2004. članicom Evropske Unije.

[uredi - уреди] Politika

Glavni članak: Institucije Republike Slovenije

[uredi - уреди] Administrativna podjela

V. glavni članak Upravna podjela Slovenije.

Slovenija je upravno podijeljena na 210 općine, među kojima njih 11 imaju status gradske općine.

Osim tradicionalne podjele na pokrajine postoji i podjela na 12 statističkih regija:

1. Pomurska regija
2. Podravska regija
3. Koroška regija
4. Savinjska regija
5. Zasavska regija
6. Spodnjeposavska regija
7. Jugovzhodna Slovenija
8. Osrednjeslovenska regija
9. Gorenjska regija
10. Notranjsko - kraška regija
11. Goriška regija
12. Obalno - kraška regija

[uredi - уреди] Zemljopis

Slovenija se nalazi Srednjoj Europi na dodiru Alpa, Dinarskog gorja, Panonske nizine i Sredozemlja. Klimu čini mješavina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U sjeverozapadnom dijelu države prevladavaju Alpe s najvišim vrhom Triglavom (2864 m). U smjeru prema moru se prostire pokrajina Kras. Njen podzemni svijet skriva najveličanstvenije podzemne galerije u Europi, a to su Postojnska jama i Škocjanske jame koje su isklesale podzemne vode. Potonja se nalaze na Unescovom popisu kulturne i prirodne baštine. Više od polovine površine pokrivaju šume - 1.163.812 ha (u Europi veći postotak šuma imaju samo Finska i Švedska). U Sloveniji je zakonom zaštićeno približno 8 % ozemlja. Najveće područje zauzima Triglavski nacionalni park (83.807 ha). Geološka prošlost, različitosti u reljefu (od morske površine do 2864 m nadmorske visine) te činjenica, da se Slovenija rasprostire na četiri biogeografska područja, omogućili su bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta. U Sloveniji uspijeva 3000 papratnjača i cvjetnjača te 50.000 različitih životinjskih vrsta. Brojni su i razni biljni i životinjski endemi.

[uredi - уреди] Nacionalni parkovi

Glavni članak: Nacionalni parkovi Slovenije

[uredi - уреди] Prirodne znamenitosti

• Triglavski nacionalni park
• Kraške jame
• Robanov kot
• Topla
• Notranjski Snežnik
• Rakov Škocjan
• Krakovski gozd
• Donačka gora
• Kozlerjeva gošča
• Divje jezero
• Cerkniško jezero
• Bledsko jezero
• Sečoveljske soline

[uredi - уреди] Ostali podaci

• najviši vrh: Triglav (2864 m)
• najsjevernija točka: 46° 52' 37,52" SGŠ, 16° 14' 18,14" IGD, naselje Budinci u općini Šalovci,
• najjužnija točka: 45° 25' 18,34" SGŠ, 15° 10' 56,06" IGD, naselje Damelj u općini Črnomelj,
• najistočnija točka: 46° 28' 33,76" SGŠ, 16° 36' 07,69" IGD, naselje Benica u općini Lendava,
• najzapadnija točka: 46° 17' 54,05" SGŠ, 13° 23' 47,81" IGD, u naselju Breginj u općini Kobarid.
• geometrijsko središte Slovenije
• najduža rijeka: Sava (218 km u Sloveniji) - najduža rijeka sasvim u Sloveniji: Savinja 95 km
• najveće jezero: Bohinjsko jezero
• najveći grad: Ljubljana

[uredi - уреди] Stanovništvo

Glavni članak: Etničke grupe Slovenije

Prema popisu stanovništva iz 2002. Slovenija je imala 1.964.036 stanovnika. Etnički sastav je bio sljedeći: Slovenci 83.1%, Srbi 2%, Hrvati 1.8%, Bošnjaci 1.1% i drugi.

Narodni sastav Slovenije
Slovenci			83.06%
Srbi			1.98%
Hrvati			1.81%
Bošnjaci			1.10%
Ostale manjine			4.85%
Neizjašnjeni i nepoznati			8.9%
izvor: 2002 census

Vjerski sastav Slovenije
Rimokatolici			57.8%
Neizjašnjeno i nepoznato			22.8%
Ateisti			10.1%
Ostale religije			9.3%
izvor: 2002 census

Velike razlike u broju stanovnika srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti između zadnja dva popisa imaju izvor u činjenici da su slovenske vlasti 26. veljače 1992. brisale iz registra stalnih stanovnika 18.305 građana navedenih nacionalnosti s popisa stanovnika, oduzele im državljanstvo te ih proglasile stranim državljanima. Slučaj je dospio i do Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu. "Izbrisani" već preko desetljeće i pol ne mogu ostvariti svoja građanska i ljudska prava u Sloveniji.

[uredi - уреди] Rezultati prethodnih popisa

• 1991. ( Popis promijenjen i priklađen standardima EU-a po kojem se broje samo stanovnici sa stalnim prebivalištem u državi ) - 1.913.355 stanovnika (Slovenci 88.3%, Hrvati 2.8%, Srbi 2.5%, Muslimani 1.4%)

• 1991. - 1.965.986 stanovnika: 1.727.000 Slovenaca ili 87.8 %, 54.212 Hrvata ili 2.8 %, 47.911 Srba ili 2.4 %, 26.867 Muslimani ili 1.4 %, 8.503 Mađara, 3.064 Talijana, 2.293 Roma i drugi.

• 1981. - 1.838.381 stanovnika (Slovenci 90.8%, Hrvati 2.9%, Srbi 2.3%)

• 1971. - 1.679.051 stanovnika (Slovenci 94%, Hrvati 2.5%, Srbi 1.2%)

[1]

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Glavni članak: Gospodarstvo Slovenije

Slovenija ima visoko razvijeno gospodarstvo te je procjena BDP-a per capita za 2008. godinu 28,010.76 $. Nalazi se na drugom mjestu, iza Cipra, među novim članicama EU te iznosi 93% prosjeka EU. Relativno visoka inflacija je 2006. pala na 2.3% (prije prihvaćanja eura), ali je u listopadu 2007. ponovno narasla na 5.1% ^[2] što jer bilo više od prosjeka eurozone. Slovensko gospodarstvo je počelo jače rasti u zadnje četiri godine i to 4.3% u 2004. i 2005., 5.9% u 2006. te 6.8% u 2007., nakon relativno slabog rasta u 2003. godini (2.8%). U prva tri tromjesečja 2008. gospodarsvo je raslo 5% na godišnjoj razini.

Unatoč gospodarskom uspjehu, Slovenija se još uvijek suočava s različitim izazovima. Veliki dio ekonomije je ostalo u rukama države, a direktna strana ulaganja su među najmanjima u EU. Porezi su relativno visoki, tržište rada je nefleksibilno te je industrija manje konkurentna. Tijekom posljednjih 10 godina došlo je do privatizacije banaka, telekomunikacija i javnih usluga te se očekuje da će se strana ulaganja povećati. Slovenija je vodeća među novim članicama EU i prva je nova članica koja je prihvatila novu europsku valutu euro 1. siječnja 2007.

Slovensko je gospodarsko vrlo razvijeno, najbolje među tranzicijskim državama, sa starom rudarskom, industrijskom i obrtničkom tradicijom. Poljoprivreda je od manjeg značaja, a obrađeno je samo 12 % površine. U turizmu su značajna primorska ljetovališta (Piran, Portorož, Izola, Koper, Ankaran, Debeli rtič), skijaška središta (Maribor, Kranjska gora, Vogel, Kanin, Rogla) i toplice (Radenci, Moravske Toplice, Terme Čatež, Terme Dobrna, Lendava, Maribor, Ptuj, Šmarješke Toplice).

[uredi - уреди] Kultura

Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom jeziku. Slovensku prvu knjigu je tiskao protestantski reformator Primož Trubar (1508.-1586.). To su u biti bile dvije knjige: (katekizam) i abecedarij koje su izdane 1550. u Tübingenu u Njemačkoj. Središnja pokrajina, Kranjska (koja je postojala kao dio Austro-Ugarske sve do početka 20. stoljeća), je bila etnografski i povijesno dobro opisana u knjizi Slava vojvodine Kranjske (Die Ehre deß Herzogthums Crain) koju je izdao 1689. Janez Vajkard Valvasor (1641.-1693.).

Najveći slovenski književnici su bili pjesnici France Prešeren (1800.-1849.), Oton Župančič, Srečko Kosovel, Edvard Kocbek i Dane Zajc te pisci Ivan Cankar (1876.-1918.), Vladimir Bartol i Prežihov Voranc, dok su Alojz Rebula, Drago Jančar, Boris Pahor, Tomaž Šalamun, Aleš Debeljak i Aleš Šteger vodeći književnici suvremene slovenske književnosti.

Najvažniji slovenski slikari su Jurij Šubic i Anton Ažbe koji su djelovali krajem 19. stoljeća. Ivana Kobilca, Rihard Jakopič, Ivan Grohar su djelovali početkom 20. stoljeća, a Avgust Černigoj, Lojze Spacal, Anton Gojmir Kos, Riko Debenjak, Marij Pregelj, a posebno Gabrijel Stupica i Janez Bernik obilježili su drugu polovicu 20. stoljeća. Suvremeni slikari su Emerik Bernard, Metka Krašovec, Ivo Prančič, Gustav Gnamuš, grupa IRWIN i Marko Peljhan. Zoran Mušič, koji je radio u Parizu i Veneciji, postao je slavan i diljem svijeta. Neki od važnjijih slovenskih kipara su Fran Berneker, Lojze Dolinar, Zdenko Kalin, Slavko Tihec, Janez Boljka i danas Jakov Brdar i Mirsad Begić. Poznati slovenski arhitekti su Jože Plečnik i Max Fabiani, Edo Ravnikar, Milan Mihelič.

U Sloveniji su djelovali i brojni glazbenici i skladatelji kao što je renesansni skladatelj Jacobus Gallus (1550.-1591.) koji je utjecao na tadašnju europsku glazbu i violinski virtuoso Giuseppe Tartini. Bojan Adamič, poznati filmski skladatelj i Ivo Petrić, skladatelj europske klasične glazbe djelovali su tijekom 20. stoljeća.

Suvremeni popularni glazbenici su Slavko Avsenik, Laibach, Vlado Kreslin, Pero Lovšin, Pankrti, Zoran Predin, Lačni Franz, New Swing Quartet, DJ Umek, Valentino Kanzyani, Siddharta, Big Foot Mama,Terrafolk, Katalena, Magnifico i drugi.

Za slovensku kinematografiji značajni su Karol Grossmann, Janko Ravnik, Ferdo Delak, France Štiglic, Mirko Grobler, Igor Pretnar, France Kosmač, Jože Pogačnik, Matjaž Klopčič, Jane Kavčič, Jože Gale, Boštjan Hladnik i Karpo Godina. Suvremeni filmski redatelji Janez Burger, Jan Cvitkovič, Damjan Kozole, Janez Lapajne i Maja Weiss su najznačajniji predstavnici tzv. renesanse slovenske kinematografije.

Od znanstvenika se ističu nobelovac Friderik - Fritz Pregl, fizičar Joseph Stefan, psiholog i antropolog Anton Trstenjak, filozof Slavoj Žižek i Milan Komar, lingvist Franc Miklošič, liječnik Anton Marko Plenčič, matematičar Jurij Vega, sociolog Thomas Luckmann, teolog Anton Strle i raketni inženjer Herman Potočnik.

[uredi - уреди] Obrazovanje

Glavni članak: Obrazovanje u Sloveniji

Slovenski obrazovni sustav se sastoji od predškolskog obrazovanja, osnovnog obrazovanja (9 godina), srednjoškolskog obrazovanja (stručno i opće obrazovanje), višeg stručnog obrazovanja te visokog obrazovanja. Posebni dijelovi sustava su obrazovanje odraslih, glazbeno i plesno obrazovanje, obrazovanje za ljude sa posebnim potrebama i razni programi u etničkim i jezičnim izmješanim područjima.

Trenutno se u Sloveniji nalaze tri javna i jedno privatno sveučilište, a oni su:

• javna sveučilišta:

• Sveučilište u Ljubljani
• Sveučilište u Mariboru
• Sveučilište u Primorskoj

• privatno sveučilište je:

• Sveučilište u Novoj Gorici

Slovesko se obrazovanje na PISA-inoj rang ljestvici trenutačno nalazi na 12. mjestu i jedno je od najboljih na svijetu.

[uredi - уреди] Državni praznici (neradni dani)

Datum	Ime	Napomena
1. i 2. januar	Nova godina
8. februar	Prešernov dan
dan nakon Uskrsa	Uskrsni ponedeljak	klizni datum
27. april	Dan otpora
1. i 2. maj	Praznik rada
25. jun	Dan državnosti
15. avgust	Velika Gospojina
31. oktobar	Dan reformacije
1. novembar	Dan uspomena na mrtve
25. decembar	Božić
26. decembar	Dan nezavisnosti

[uredi - уреди] V. također

• Popis slovenskih općina

[uredi - уреди] Vanjske poveznice

• Uradni turistički portal Slovenije www.slovenija.info

Države članice Evropske unije (EU)
Austrija | Belgija | Grčka | Danska | Estonija | Irska | Italija | Kipar/Cipar | Letonija | Litvanija/Litva | Luksemburg | Mađarska | Malta | Nemačka | Poljska | Portugal | Slovačka | Slovenija | Ujedinjeno Kraljevstvo | Finska | Francuska | Holandija/Nizozemska | Češka | Švedska | Španija/Španjolska

Greška citiranja <ref> tags exist, but no <references/> tag was found; $2