Poljska

Izvor: Wikipedia
Republika Poljska
Rzeczpospolita Polska
Zastava Grb
GesloHonor i Ojczyzna (poljski, "čast i domovina")
Bóg, Honor, Ojczyzna (poljski, "Bog, čast, domovina") 1)
Državna himna: "Mazurek Dąbrowskiego"
Glavni grad Varšava
Službeni jezici poljski
Vođe
 -  Predsjednik Bronisław Komorowski
Uspostava od Rusije 11. studenog 1918.
Površina
 -  Ukupno 312,679 km2 (70.)
 -  Voda (%) 2,6
Stanovništvo
 -  Popis iz 2014  38.485.779[1] (34.)
 -  Gustoća 123/km2
Valuta poljski zlot
Vremenska zona +1
UTC +2 ljeti
Pozivni broj 48
Web domena .pl
1) neslužbene krilatice

Republika Poljska je država u srednjoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom i Slovačkom na jugu, Ukrajinom i Bjelorusijom na istoku, te Litvom, Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kaliningradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru.

Povijest[uredi - уреди]

Glavni članak: Povijest Poljske

Ime Polska, koje se pojavljuje sredinom 11. stoljeća, dolazi od drevnog slavenskog plemena Polanie ("oni koji žive na polju", doslovno Poljaci), koje se naselilo u nizinama između Odre i Visle nakon pada Rimskog Carstva, u 5. stoljeću.

Poljsko zlatno doba je 16. stoljeće, kada se Poljska ujedinila s Litvom i bila jedna od glavnih europskih sila pod dinastijom Jagelovića. Dinastija je propala 1572., a Poljska je ušla u dugo razdoblje ratova i opadanja moći. Zemlja je raskomadana 1772., 1793. i 1795. godine, kad je podijeljena između Rusije, Prusije i Austrije.

Poljska je opet uspostavljena kao neovisna država nakon 1. svjetskog rata. Godine 1939. podijeljena je nadvoje između Njemačke i Sovjetskog Saveza. Nakon 2. svjetskog rata, Poljska je dobila nova područja na zapadu, ali je izgubila dvostruko veća područja na istoku.

Zemlja je bila dio komunističkog Istočnog bloka pod kontrolom Sovjetskog Saveza do 1980-ih godina, kada je krenuo pokret "Solidarnost", koji je pobijedio na parlamentarnim izborima 1989. godine, te je uvedena demokracija.

Poljska je 1999. godine ušla u savez NATO, a 1. svibnja 2004 pridružila se Europskoj Uniji.

Politika[uredi - уреди]

Glavni članak: Politika Poljske

Sadašnji ustav Poljske donesen je 1997. godine.

Predsjednik države bira se na općim izborima svakih pet godina. On je šef države, najviši predstavnik zemlje u domaćim i međunarodnim pitanjima, te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Ima ovlasti da pod određenim okolnostima raspusti zakonodavna tijela i raspiše nove izbore.

Predsjednik vlade predsjeda Vijećem ministara, koje izvršava odluke zakonodavnih tijela. Predsjednika vlade imenuje predsjednik države uz odobrenje parlamenta, a najčešće je to vođa većinske stranke. Članove Vijeća ministara imenuje donji dom parlamenta.

Parlament ili Narodna skupština (Zgromadzenie Narodowe) ima Donji dom (Sejm) s 460 zastupnika i Senat (Senat) sa 100 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine, većinskim sustavom glasovanja po pokrajinama. Ustav kaže da manjine imaju dva zastupnička mjesta, te da stranke moraju imati barem 5% ukupnog broja glasova da bi ušle u parlament.

Glavne grane sudstva su Vrhovni sud (Sąd Najwyższy), čije suce imenuje predsjednik države na preporuku Državnog sudbenog vijeća na neograničeno vrijeme, i Ustavni sud (Trybunał Konstytucyjny), čije suce bira Sejm na mandat od devet godina.

Vojvodstva[uredi - уреди]

Glavni članak: Vojvodstva Poljske

Karta Poljske

Poljska se dijeli na 16 upravnih područja, vojvodstva (województwa, jednina województwo):

NAPOMENA: Hrvatske varijante naziva stavljali smo prema vlastitom nahođenju.

Zemljopis[uredi - уреди]

Glavni članak: Zemljopis Poljske

Poljski se reljef sastoji gotovo isključivo od sjevernoeuropske nizine s prosječnom nadmorskom visinom od 173 metra, dok su na jugu Sudeti (Sudety) i Karkonosze), te Karpati (Karpaty) i Tatra (Tatry), gdje je najviši vrh Poljske, Rysy (2,499 m). Kroz nizinu teče nekoliko velikih rijeka - Visla (Wisla), Odra i Varta (Warta). Poljska ima oko 9300 jezera, uglavnom na sjeveru zemlje. Mazurija (Mazury) je najveće i najposjećenije jezersko područje u Poljskoj.

Poljska ima umjerenu klimu s hladnim, kišovitim i relativno oštrim zimama, te blagim ljetima s čestim pljuskovima.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Glavni članak: Gospodarstvo Poljske

Prije 2. svj. rata, gospodarstvo je uglavnom ovisilo o poljoprivredi. Za vrijeme komunizma uvedena je sovjetska planska ekonomija s naglaskom na industriji. Krajem 1970-ih došlo je do velikih gospodarskih problema, zbog kojih je dijelom i propao komunizam.

Kad je pobijedila demokracija, uvedene su reforme radi prelaska na slobodno tržište. Nakon početne krize, gospodarstvo je ravnomjerno raslo, kao i privatizacija i strane investicije.

Strukturne promjene zdravstva, obrazovanja, mirovinskog sustava i državne uprave izazvale su znatne porezne pritiske.

Bruto domaći proizvod stalno je rastao od 1993. do 2000. uz kraće usporavanje u 2001-2002. Približavanje članstva u Europskoj Uniji opet je potaklo gospodarstvo, koje je u 2003. poraslo za 3,7%.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Glavni članak: Stanovništvo Poljske

Karta Poljske

Stanovništvo Poljske je najgušće na jugu, a najrjeđe na sjeverozapadu i sjeveroistoku zemlje.

63% ljudi živi u gradovima (podatak iz 2001. godine). 42 grada imaju više od sto tisuća stanovnika, a 6 gradova više od petsto tisuća.

Poljska je nekad pokrivala mnogo naroda, kultura i vjera. Drugi svjetski rat i teritorijalni pomak na zapad homogenizirali su stanovništvo. Danas Poljaci čine 98% stanovnika, a glavne manjine su Nijemci, Ukrajinci i Bjelorusi.

Poljski, koji spada u zapadnu granu slavenskih jezika, jest službeni jezik Poljske. Većina Poljaka (95%) su katolici, a 75% se računa kao aktivni katolici. Nekatoličkih 5% stanovništva uglavnom spada u pravoslavlje i protestantizam.

Gradovi[uredi - уреди]

Popis gradova u Poljskoj

Kultura[uredi - уреди]

Glavni članak: Kultura Poljske

Poljska je uglavnom dijelila sva razdoblja kulturnog razvitka Zapada. Renesansa je dovela do procvata poljske kulture, dok je reformacija ubrzala razvoj književnosti na poljskom. Francuska je kultura jako utjecala na Poljsku u 18. i 19. stoljeću. Ovo su samo neki od brojnih Poljaka koji su doprinijeli svjetskoj kulturi:

Državni praznici (neradni dani)[uredi - уреди]

datum hrvatski naziv lokalni naziv napomene
1. siječnja Nova godina Nowy Rok  
6. siječnja Bogojavljenje Święto Trzech Króli
klizni datum Uskrs Wielkanoc
klizni datum Uskrsni ponedjeljak Poniedziałek Wielkanocny dan nakon Uskrsa
1. svibnja Državni praznik Święto Państwowe zapravo Praznik rada - oficijalni naziv u zakonu je Državni praznik
3. svibnja Državni praznik 3. svibnja Święto Konstytucji Trzeciego Maja naziva se i "Dan ustava"
klizni datum Duhovi Pierwszy dzień Zielonych Świątek nedelja 50 dana nakon Uskrsa
klizni datum Tijelovo Boże Ciało četvrtak 10 dana nakon Duhova
15. kolovoza Velika Gospa Wniebowzięcie Najświętszej Maryi Panny  
1. studenog Svi sveti Wszystkich Świętych  
11. studenog Dan neovisnosti Narodowe Święto Niepodległości  
25. prosinca Božić Boże Narodzenie  
26. prosinca Sveti Stjepan Boże Narodzenie (Świętego Szczepana)  

Reference[uredi - уреди]

  1. Główny Urząd Statystyczny. Baza Demografia. Stan i struktura ludności, dane na dzień 31.03.2014 [1]

Vanjske veze[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]