Świnoujście
Świnoujście
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 53°55′N 14°15′E / 53.917°N 14.250°E | |
| Država |  Poljska
|
| Vojvodstvo | Zapadnopomeransko |
| Povjat | Świnoujście |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Janusz Żmurkiewicz |
| Površina | |
| - Ukupna | 202 km²[1] |
| Visina | 5[1] |
| Stanovništvo (2019.) | |
| - Grad | 40,888[1] |
| - Gustoća | 202.3 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 72-600 - 72-612[1] |
| Pozivni broj | (+48) 77 |
| Karta | |
  Świnoujście Pozicija Świnoujścia u Poljskoj | |
Świnoujście (njemački: Swinemünde) je lučki grad od 40,888 stanovnika[1] na krajnjem sjeverozapadu Poljske u Zapadnopomeranskom vojvodstvu.
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Świnoujście leži u ušću rukavca rijeke Odre - Świne, na niskom pješčanom otoku Usedom, koji razdvaja Szczecinski zaljev od Baltičkog mora.[2]
Dio Świnoujścia prostire se po otoku Wolin (industrijski kvartovi; Warszów, Przytór-Łunowo i Ognica). Tu se nalaze željeznička i autobusna stanica i trajektna luka za Skandinaviju.[3]
Świnoujście je zajedno sa pedesetak km udaljenim Szczecinom, jedan od najvećih lučkih kompleksa u Poljskoj.[2]
Historija[uredi | uredi kod]
Prema ugovoru sklopljenim 1721. sa Švedskom, - Szczecin i otoci Wolin i Usedom pripali su Kraljevini Pruskoj, ali Pruska nije smjela graditi nikakvu luku po tim otocima, već su brodovi iz Szczecina trebali ploviti rukavcem Piane koji su kontrolirali (i naplaćivali carinu) Šveđani. Da to nekako zaobiđu, pruski vladari odlučili su iskoristiti rukavac Świne, na čijem je ušću već postojalo ribarskonaselje[4], koje je prvi put dokumentirano još 1181.[2]
Radovi na regulaciji rukavca Świne započeli su 1721., dovršeni su 1747. pa je tad Swinemünde proglašen morskom lukom. Nažalost ubrzo je započeo Sedmogodišnji rat (1759. - 1762.), pa je švedska vojska u povlačenju unišila luku. Ona je ubrzo popravljena, pa je poveljom pruskog kralja Fridrika II Swinemünde dobio 1765. status grada.[4]
Nakon izgradnje lukobrana 1818. - 1824. luka je postala sigurna čak i za oluja, između 1874. - 1880. prokopan je Kraljevski kanal koji je znatno skratio plovidbu do Szczecinskog zaljeva.[4] U to vrijeme grad je postao i turistički resort.[4]
Swinemünde je od 1856. pješadijski garnizon, a od 1863. i mala pomorska baza za dva jedrenjaka, pa su 1848. podignuti bedemi.
Po izbijanju Prvog svjetskog rata Swinemünde je živio kao pomorska baza, koja je bitno povećana u međuratnom periodu kao baza Kriegsmarine. U njoj je 1931. komandant garnizona bio Wilhelm Canaris (kasniji načelnik Abwehra). Grad je radio za Wehrmacht, ali je živio spokojno, tako da je na prelazu 1944. / 45. u njemu živjelo oko 40 000 stanovnika (od kojih su mnogi bili vojnici). To je trajalo sve do Savezničkog bombardiranja 12. marta 1945., kad je u napadu avijacije razoreno 55% zgrada, potopljeno nekoliko desetaka brodova, i pobijeno oko 23 000 stanovnika.[4]
Jedinice Crvene Armije zauzele su Swinemünde 5. maja 1945. kao posljednji u Pomeraniji.[4]
Na Potsdamskoj konferenciji, zacrtane su granice Poljske duž rijeka Odre Oder i Lužičke Nise, ali je granica kod Świnoujście definirana je tek 1950.[4] Nakon rata obnovljena je luka i podignuta velika tvornica ribljih konzervi[4] a 2015. i Terminal za ukapljeni plin.[5]
Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 „Poland: Major Cities” (engleski). City population. Pristupljeno 30.12.2020.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 „Świnoujście, Poland” (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 31.12.2020.
- ↑ „About the city” (engleski). Świnoujście. Pristupljeno 31.12.2020.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7 „History” (engleski). Świnoujście. Pristupljeno 31.12.2020.
- ↑ „Swinoujscie LNG Gas Terminal, Baltic Coast, Poland” (engleski). Hydrocarbons technology. Pristupljeno 31.12.2020.
