Moldavija

Republica Moldova
Republika Moldavija

Detaljno Detaljno
Državni moto: ne postoji
Službeni jezik	moldavski (rumunski) (+ ruski u Transnistriji i Gagauziji, ukrajinski u Transnistriji, gagauški u Gagauziji)
Glavni grad	Kišinjev (Chişinău)
vršitelj dužnosti predsednika	Nicolae Timofti
Predsednik Vlade	Iurie Leancă
Površina  – ukupno  – % vode	135. u svetu  33 843 km²  1.4%
Stanovništvo  – ukupno (2002)  – Gustina	116. u svetu  4.431.570  131/km²
Nezavisnost  – datum	od SSSR-a  27. avgusta, 1991.
Moneta	Moldavski leu (lei)*
Vremenska zona  - in leti	EET (UTC+2) EEST (UTC+3)
Nacionalna himna	Limba noastra (Limba noastră)
Internet domen	.md
Pozivni telefonski broj	+373

Republika Moldavija je kontinentalna država u istočnoj Evropi. Graniči se sa Rumunijom na zapadu i Ukrajinom na istoku. Njena granica sa Rumunijom je reka Prut i donji tok reke Dunav. Moldavija je u periodu od 1945. do 1991. bila u sastavu Sovjetskog Saveza. Nezavisnost je proglasila 27. avgusta 1991. Trenutačno Moldavija je najsiromašnija evropska država, a njen poslednji izabrani predsednik Vladimir Voronin je 2009 zbog ustavnog ograničenja morao podnesti ostavku nakon čega se država našla u dugotrajnoj političkoj krizi.

Historija

Prije nove ere područje Moldavije nastanili su Kimerijci, Geti, Skiti i Dačani. Od 1. do 3. vek dio današnje države je pod vlašću Rimskog Carstva, dok je u doba seobe naroda naseljavaju Slaveni i Anti, a od 9. do 11. veka Uliči i Tiverci.

Od 9. do 13. veka Moldova je bila u sastavu Galičko-Volinske kneževine i Kijevske Rusije. Godine 1359. utemeljeno je neovisna Moldavska kneževina na čelu s Bogdanom, vlaškim vojvodom. Vrhunac moći doseže u doba vojvode Stjepana III. Velikog ili Moldavskog kada se uspješno suprostavlja napadima s poljske, ugarske i osmanske strane.

Moldavija je često od 1711. do 1812. bila poprište sukoba između Osmanlija i Ruskog Carstva.

Godine 1917. do 1918. dio Moldove zauzimaju sovjetska vojska, a u februaru-veljači 1918. Rumunjska (Besarabiju). Godine 1940. Rumunjska prepušta Besarabiju čime se nastaje Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika. U Drugom svjetskom ratu Moldavija je bila pod rumunjskom i njemačkom okupacijom, a 1944. se vraća pod kontrolu Sovjetskog Saveza.

Dana 27.8. 1991. Moldavija je proglasila svoju nezavisnost.

Geografija

Najveći dio zemlje nalazi se između Dnjestra i Pruta, na krajnjem jugozapadu Ruske ploče. U reljefu prevladavaju valovite ravnice, a tek ponegdje ima brežuljaka. U središnjem dijelu uzdižu se praporom prekriveni Kordi, dok je na zapadu najviši vrh zemlje - Balanesti (429 m). Na jugu zemlje nalazi se tokovima jako rasčlanjena Južnomoldavska ravnica. Na sjeveru se prostire Srednjomoldavska nizina sa stepom Balti i brodima do oko 300 metara.

Vegetacija je uglavnom pretvorena u u obradive površine. Miješane šume bukve, hrasta i graba zauzimaju oko 12% površine, a pošumljavanje je potrebno za zaštitu od erozije tla. Uglavnom se odvodnjava prema Crnome moru.

Deklaracija o nezavisnosti

Parlament Moldavije je 27.8. 1991. godine donio brzopletu deklaraciju o nezavisnosti koja će dati zakoniti casus beli Transnistriji za proglašenje nezavisnosti. Kontroverzne riječi deklaracije govore da dogovor Nemačke i Sovjetskog Saveza od 23.8. 1939. postaje nevažeći kao i sve pravne posljedice tog dogovora su ukinute pošto su bile donešene bez da je pitano stanovništvo pokrajina kojih se to tiče (Besarabija, Sjeverna Bukovina, Herta okrug) i koje su okupirane 28.6. 1940. godine kao i Transnistrije osnovane 12.10. 1924. godine. Sovjetski Savez je potom kršeči svoja ustavna prava donio zakon o stvaranju Moldavske SSR (2.8. 1940.) i zakon o granici Ukrajinske i Moldavske SSR (4.11. 1940). Pošto su te odluke bile donesene bez ikakvih zakonitih prava one se ukidaju [1].

Kako je Transnistria tek poništenom odlukom od 2.8. 1940 godine priključena Moldaviji njen već od ranije pobunjen parlament proglašava nezavisnost koristeći kao casus beli Moldavsku deklaraciju o nezavisnosti

Administrativna podjela

Moldavija - podjela

Država je podjeljena na 33 distrikta, pet općina (Balti, Chisinau, Comrat, Tighina, Tiraspol) i dvije neovisne regije - Gagauzija i Pridnjestrovlje.

Pridnjestrovlje je de jure dio Moldove, a njena neovisnost nije priznata ni od jedne zemlje, iako de facto nije kontrolirana od strane Moldovske vlade.

Stanovništvo

Sastav stanovništva 1989.

Od oko 3.380.000 stanovnika većinu (oko 76% stanovništva) čine Moldavci, nerijetko poistovjećeni s Rumunjima. Od ostalih najviše je Ukrajinaca (8.3%), Rusa (5.9%), Gagauza (4.4%) i ostalih 5.5%.

#	Narodnost	Moldova	% Mold	Transnistria	% Tran	Total	%
1.	Moldavci	2,564,849	75.8%	177,156	31.9%	2,742,005	69.6%
2.	Ukrajinci	282,406	8.3%	159,940	28.8%	442,346	11.2%
3.	Rusi	201,218	5.9%	168,270	30.3%	369,488	9.4%
4.	Gagauzi	147,500	4.4%	11,107	2.0%	158,607	4.0%
5.	Rumunji*	73,276	2.2%	/	NA	73,276	1.9%
6.	Bugari	65,662	1.9%	11,107	2.0%	76,769	1.9%
7.	Ostali	48,421	1.4%	27,767	5.0%	76,188	1.9%
8.	UKUPNO	3,383,332	100%	555,347	100%	3,938,679	100%

U vjeri prevladavaju pravoslavci (95% stanovništva).

Religija	Sljedbenici	% od ukupnog
Pravoslavci	3,158,015	95.5%
Nove protestantske vjere Baptisti Adventisti sedmog dana	32,754 13,503	1.83% 0.99% 0.41%
Tradicionalne protestantske Evangelici Reformisti	1,429 1,190	0.19% 0.04% 0.04%
Rimokatolici	4,645	0.14%
Muslimani	1,667	0.05%
Ostale vjere	25,527	0.77%
Agnostici	33,207	1%
Ateisti	12,724	0.38%

Vidi

• Popis gradova u Moldaviji
• Politička kriza u Moldaviji

Eksterni linkovi

U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu:

Moldavija