Moldavija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Republika Moldavija
Republica Moldova
Zastava Grb
Državna himna: "Limba noastra"
Položaj Moldavije u Evropi
Položaj Moldavije u Evropi
Položaj Moldavije u Evropi
Glavni gradKišinjev (Chişinău)
Službeni jezici Rumunski jezik
Priznati regionalni jezici
Vođe
 -  Predsjednik Maia Sandu
nezavisnost od Sojvjetskog Saveza
 -  proglašenje nezavisnosti 27. 08. 1991. 
Površina
 -  Ukupno 33.843 km2 (135.)
 -  Voda (%) 1.4
Stanovništvo
 -  Popis iz 2002  4.431.570 (116.)
Valuta Moldavski leu (lei)
Vremenska zona CET (UTC+2)
Pozivni broj +373
Web domena .md

Moldavija (rumunjski Moldova [molˈdova]; službeno Republika Moldavija, rum. Republica Moldova), kontinentalna država u istočnoj Evropi. Graniči se sa Rumunijom na zapadu i Ukrajinom na istoku. Granicu s Rumunjskom formira rijeka Prut i donji tok Dunava. Moldavija je u periodu od 1945. do 1991. bila jedna od republika Sovjetskog Saveza poznata kao - Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika. Nezavisnost je proglasila 27. augusta 1991. Trenutačno je Moldavija jedna od najsiromašnijih evropskih država, a njen poslednji izabrani predsednik Vladimir Voronin je 2009 zbog ustavnog ograničenja morao podnesti ostavku nakon čega se država našla u dugotrajnoj političkoj krizi.

Historija[uredi | uredi kod]

Prije nove ere područje Moldavije nastanili su Kimerijci, Geti, Skiti i Dačani. Od 1. do 3. vek dio današnje države je pod vlašću Rimskog Carstva, dok je u doba seobe naroda naseljavaju Slaveni i Anti, a od 9. do 11. veka Uliči i Tiverci.

Od 9. do 13. veka Moldova je bila u sastavu Galičko-Volinske kneževine i Kijevske Rusije. Nezavisna Moldavska kneževina osnovana je 1359. na čelu s Bogdanom, vlaškim vojvodom. Ta kneževina je svoj zenit imala za vladavine vojvode Stefana III Velikog kad se uspješno suprostavljala napadima Osmanlija Poljskog kraljevstva i Ugarske. Ipak početkom 16. vijeka pokleknula je pod Osmanskim priticima i postala njihov vazal.

Tokom 18. vijeka, iako je i tad Moldavija i nadalje formalno bila pod osmanskim suverenitetom, porastao je utjecaj Ruskog Carstva koje se proširilo do granica Moldavije, pa je ona postala izvor sukoba između Osmanskog Carstva i Ruskog Carstva koja su prerasla u niz Rusko-turskih ratova. Nakon Rusko-turskog rata (1768–1774) Habsburška Monarhija anektirala je Bukovinu. A nakon Rusko-turskog rata (1806–1812) i potpisivanja Bukureštanskog mira - 1812. Carska Rusija anektirala je istočnu Besarabiju[1] kraj između Pruta i Dnjestra. Nakon tog je na tom teritoriju osnovala Besarabijsku Guberniju.

Nakon ruskog poraza u Krimskom ratu (1853. -1856.), Moldavija je reorganizirana kao nezavisna kneževina iako i nadalje formalno sa sultanom kao suverenom. Pod utjecajem probuđenog rumunjskog nacionalizma - 1859., vladajuća moldavska skupština izglasala je ujedinjenje sa Vlaškom kneževinom i njihovim knezom Alexandru Cuzom. Formalno ujedinjenje je odgođeno do 1861. kad su se te dvije dotad nezavisne kneževine stopile u Ujedinjene kneževine Moldavija i Vlaška.[1]

Nakon Prvog svjetskog rata i Oktobarske revolucije rumunjska vojska okupirala je Besarabijsku Guberniju u kojoj su moldavski nacionalisti osnovali Moldavsku Demokratsku Republiku koja se 1918. ujedinila sa Kraljevinom Rumunjskom.

Nakon sovjetskog ultimatuma Kraljevina Rumunjska prepustila je 1940. Moldaviju SSSR-u, koji na tom teritoriju osniva Moldavsku Sovjetsku Socijalističku Republiku. Ali ona nije dugo egzistirala, jer je već 1941. Kraljevina Rumunjska zajedno sa Trećim Reichom napala SSSR i ponovno zauzela Moldaviju i dobar dio Ukrajine. Nakon ofenzive Crvene armije u augustu 1944u, SSSR ponovno zauzima Moldaviju i obnavlja - Moldavsku Sovjetsku Socijalističku Republiku.

U vrijeme raspada SSSR-a - 27. augusta 1991. i Moldavija je poput ostalih republika proglasila svoju nezavisnost.

Geografija[uredi | uredi kod]

Najveći dio zemlje nalazi se između Dnjestra i Pruta, na krajnjem jugozapadu Ruske ploče. U reljefu prevladavaju valovite ravnice, a tek ponegdje ima brežuljaka. U središnjem dijelu uzdižu se praporom prekriveni Kordi, dok je na zapadu najviši vrh zemlje - Balanesti (429 m). Na jugu zemlje nalazi se tokovima jako rasčlanjena Južnomoldavska ravnica. Na sjeveru se prostire Srednjomoldavska nizina sa stepom Balti i brodima do oko 300 metara.

Vegetacija je uglavnom pretvorena u u obradive površine. Miješane šume bukve, hrasta i graba zauzimaju oko 12% površine, a pošumljavanje je potrebno za zaštitu od erozije tla. Uglavnom se odvodnjava prema Crnome moru.

Deklaracija o nezavisnosti[uredi | uredi kod]

Parlament Moldavije je 27.8. 1991. godine donio brzopletu deklaraciju o nezavisnosti koja će dati zakoniti casus belli Transnistriji za proglašenje nezavisnosti. Kontroverzne riječi deklaracije govore da dogovor Nemačke i Sovjetskog Saveza od 23.8. 1939. postaje nevažeći kao i sve pravne posljedice tog dogovora su ukinute pošto su bile donešene bez da je pitano stanovništvo pokrajina kojih se to tiče (Besarabija, Sjeverna Bukovina, Herta okrug) i koje su okupirane 28.6. 1940. godine kao i Transnistrije osnovane 12.10. 1924. godine. Sovjetski Savez je potom kršeči svoja ustavna prava donio zakon o stvaranju Moldavske SSR (2.8. 1940.) i zakon o granici Ukrajinske i Moldavske SSR (4.11. 1940). Pošto su te odluke bile donesene bez ikakvih zakonitih prava one se ukidaju [1] Arhivirano 2013-08-30 na Wayback Machine-u.

Kako je Transnistria tek poništenom odlukom od 2.8. 1940 godine priključena Moldaviji njen već od ranije pobunjen parlament proglašava nezavisnost koristeći kao casus belli Moldavsku deklaraciju o nezavisnosti

Administrativna podjela[uredi | uredi kod]

Moldavija - podjela

Država je podjeljena na 33 distrikta, pet općina (Bălţi, Kišinjev, Comrat, Bender, Tiraspol) i dvije nezavisne regije - Gagauzija i Pridnjestrovlje.

Pridnjestrovlje je de jure dio Moldove, a njena neovisnost nije priznata ni od jedne zemlje, iako de facto nije kontrolirana od strane Moldovske vlade.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Sastav stanovništva 1989.

Od oko 3.380.000 stanovnika većinu (oko 76% stanovništva) čine Moldavci, nerijetko poistovjećeni s Rumunjima. Od ostalih najviše je Ukrajinaca (8.3%), Rusa (5.9%), Gagauza (4.4%) i ostalih 5.5%.

# Narodnost Moldova % Mold Transnistria % Tran Total %
1. Moldavci 2,564,849 75.8% 177,156 31.9% 2,742,005 69.6%
2. Ukrajinci 282,406 8.3% 159,940 28.8% 442,346 11.2%
3. Rusi 201,218 5.9% 168,270 30.3% 369,488 9.4%
4. Gagauzi 147,500 4.4% 11,107 2.0% 158,607 4.0%
5. Rumunji* 73,276 2.2% / NA 73,276 1.9%
6. Bugari 65,662 1.9% 11,107 2.0% 76,769 1.9%
7. Ostali 48,421 1.4% 27,767 5.0% 76,188 1.9%
8. UKUPNO 3,383,332 100% 555,347 100% 3,938,679 100%

U vjeri prevladavaju pravoslavci (95% stanovništva).

Religija Sljedbenici % od ukupnog
Pravoslavci 3,158,015 95.5%

Nove protestantske vjere

Baptisti
Adventisti sedmog dana


32,754
13,503

1.83%
0.99%
0.41%

Tradicionalne protestantske

Evangelici
Reformisti


1,429
1,190

0.19%
0.04%
0.04%

Rimokatolici 4,645 0.14%
Muslimani 1,667 0.05%
Ostale vjere 25,527 0.77%
Agnostici 33,207 1%
Ateisti 12,724 0.38%

Povezano[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Moldavia (ruski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 18. 02. 2015. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]