Ateizam

Izvor: Wikipedia

Dio serije članaka na temu
Ateizam

Koncepti
Religija ·Nonteizam
Antireligija ·Antiteizam
Agnosticizam ·Humanizam
Metafizički naturalizam
Slab i jak ateizam
Implicitni i eksplicitni ateizam


Historija
Historija ateizma
Prosvjetiteljstvo ·Slobodoumnost


Argumenti
Protiv religije ·Za nonteizam
Protiv Boga ·Kritika


Demografija
Ateizam ·Ireligioznost
Slavni ateisti ·Državni ateizam
Diskriminacija ·Progoni

·
Ovaj okvir: vididiskusijauredi

Ateizam (grčki: α-, "bez" i Θεος, "bog") je stajalište da nema bogova. Široko rabljeni smisao označava samo nevjerovanje u boga i konzistentan je sa agnosticizmom. Uži smisao označava vjerovanje da nema boga; ova uporaba je postala standardnom.[1]

[uredi - уреди] Historija ateizma

Glavni članak: Historija ateizma


Termin se često primjenjuje na one sa odsustvom vjere u narodne bogove. To je bio slučaj s Anaksagorom, koji je smatrao da je vjerovatnije da je Sunce kamen nego bog. Otprilike u isto vrijeme, Buda je smatrao da je nepostojanost svih stvari inkompatibilna s postojanom, nepromjenljivom prirodom koja se pripisuje božanskim bićima. Sokrat je bio optužen da ne vjeruje u državne bogove (čini se da je bio monoteist), Teodor Bezbožnik je bio protjeran iz svog grada zbog nevjerovanja u bilo koje božanstvo, a Spinoza, čiji je bog u krajnjoj liniji bio identičan sa svijetom, optužen je za panteizam. Panteisti su često bili svrstavani u istu grupu sa ateistima zbog „čudnovatosti" njihovog pogleda na božansko.

S druge strane, postoji duga tradicija onih koji su vjerovali da religija počiva na sujevjerju. Ova se tradicija proteže od Heraklita i Ksenofana, preko Mesliera, Feuerbacha i Marxa, do Freuda, koji je izvor religije nalazio u grupnoj neurozi. Mesliera je iznio mišljenje da je religija sredstvo za kontroliranje masa, a slična ideja implicitno je prisutna i u marksističkoj misli.

Nezavisno od ovih, emocijama nabijenih stanovišta, ostaje činjenica da filozofija materijalizma ne zahtjeva Boga, i da ta tradicija ima dugu historiju i na Istoku i na Zapadu.

Ateistički stav prisutan je i u jednoj struji voluntarističke i egzistencijalističke filozofije koja polazi od Schopenhauera, i preko Nietzschea nas dovodi do Sartre. Neki nalaze elemente ateizma čak i kod Tillicha, koji je na Boga gledao kao na moć samog Bića, ali se njegovo učenje možda može posmatrati i kao blisko panteizmu. Skorašnja teologija smrti Boga polazi od filozofa iz ove grupe.

Sidney Hook se zalagao za „ateizam otvorenog duha", koji garantuje slobodu religijskog vjerovanja.

Njemačka rasprava o ateizmu, (Atheismusstreit) koja je na univerzitetu u Jeni vođena povodom Fichteovih gledišta, okončana je njegovim otpuštanjem s univerziteta.

[uredi - уреди] Vrste ateizma

  • Slab ateizam, takođe poznat kao implicitni ili negativni ateizam, je stanje nepostojanja verovanja u božanstva.
  • Čvrst ateizam, takođe i eksplicitni ili pozitivni ateizam, je verovanje da božanstva ne postoje. Racionalisti su često čvrsti ateisti.


[uredi - уреди] Vanjski linkovi


Greška citiranja <ref> tags exist, but no <references/> tag was found; $2

Lični/osobni alati
interakcija - интеракција