Teologija

Izvor: Wikipedia
Dio serije članaka na temu
Bog

Općeniti pristupi
Agnosticizam · Ateizam · Deizam
Henoteizam · Ignosticizam · Mizoteizam
Monizam · Monoteizam · Nonteizam
Pandeizam · Panenteizam · Panteizam
Politeizam · Teizam · Transcendentalnost
Teologija (prirodna • politička • mistična)


Specifični koncepti
Imena · "Bog" · Postojanje · Rod
Stvoritelj · Arhitekt · Demiurg · Održavatelj
Gospod · Bog · Monada · Koncept
Vrhovno biće · Sve · Osobni
Unitarijanstvo · Diteizam · Trojstvo
Sveznanje · Svemoć
Sveprisutnost · Svedobronamjernost
u bahaizmu · u budizmu · u kršćanstvu
u hinduizmu · u islamu · u judaizmu
u sikizmu


Iskustvo i ispovijedanje
Vjera · Molitva · Vjerovanje · Otkrovenje
Fideizam · Gnoza · Metafizika
Misticizam · Hermeticizam · Ezotericizam


Vezane teme
Filozofija · Religija · Ontologija
Božji kompleks · Božji gen
Problem zla (Euthyphronska dilema • Teodiceja)
Kaos · Kozmos · Kozmičko jaje


Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Teologija (gr. θεός - bog i λόγος - nauka), učenje, nauka, reč, znanje o bogovima ili bogu.

Sadržaj/Садржај

Teologija u antičkoj filosofiji [uredi - уреди]

Prva upotreba termina teologija, susreće se kod grčkog filosofa Platona, u delu Država. On teologiju određuje kao produbljivanje onoga u šta se veruje, kao racionalno preispitivanje verovanja u bogove, dakle, kao nauku o bogovima, u njegovo vreme dominacije mnogoboštva.

U svom delu Metafizika, Aristotel teologiju naziva "prvom filosofijom", naukom o apsolutnom biću, "prvom pokretaču", neprouzrokovanom. Pojam "prvi pokretač" kod Aristotela identičan je pojmu "bog", pa će Aristotelova terminologija ući u hrišćansku teologiju. To će dovesti do bogoslovskih sporova, ali će Sveti Oci Crkve koristiti tu terminologiju, dajući joj hrišćanski smisao.


Teologija u Svetom Pismu [uredi - уреди]

Ni u Starom, ni u Novom Zavetu, teologija se ne pominje. Ni Sv. Apostol Pavle nije upotrebljavao pojam teologija, imajući na umu opasnost koja bi pretila ako bi se on shvatio kao kod Platona, jer Hrišćanstvo je monoteizam, za razliku od platonskog politeizma. Zato Sv. Apostol Pavle govori o "filosofiji ljudskoj" i "filosofiji po Hristu" (Kol. 2,8). "Filosofija po Hristu" je prava, bogootkrivena teologija.

Teologija u Pravoslavlju [uredi - уреди]

Sveti Oci Pravoslavne Crkve (Sv. Atanasije Veliki, Sv. Vasilije Veliki) dovode Platonov pojam teologija u vezu sa mitologijom, ili ga jednostavno nazivaju "igra reči", jer oni ne samo da odriču mogućnost izražavanja o Bogu, već smatraju da čovek nije u stanju ni da zamisli suštinu Božju.

U spisnma Svetih Otaca, teologija ima mnogo značenja:

a nije redak slučaj da se teologija poistovećuje sa doksologijom (slavoslovljem) ili da predstavlja znanje ili učenje o Bogu unutar sebe.


Danas možemo reći: teologija je i objavljivanje i delovanje Reči Božje, pa sa tog aspekta ona označava:

  • Reč od Boga - Otkivenje Božje preko prirode, starozavetnih događaja i Gospoda Isusa Hrista
  • Reč o Bogu - posmatrajući sebe i prirodu dolazimo do saznanja o Bogu
  • Reč ka Bogu - molitva je dijalog s Bogom
  • Reč u Bogu - kada u čoveku dođe do mističnog sjedinjavanja s Bogom. To je tzv. Sozercanje - nadlogički, nadracionalni akt duše.

U prilog tome idu i bitne karakteristike teologije (realizam, ortodoksnost, apofatizam, sotiriologičnost, eshatologizam, itd.), pa se može zaključiti da teologija u Pravoslavnom hrišćanstvu ima široko značenje.


Pogledajte [uredi - уреди]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: